Svijet ide dalje kao i obično – nepredvidivo

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Dr. J. Scott Younger je predsjednik Glendale Partners i član Savjetodavnog odbora IFIMES. U članku pod naslovom „Svijet ide kao i obično – nepredvidivo“, dr. Younger nastavlja svoju analizu događaja u Gazi i Ukrajini, te odazive Trumpove administracije.

 Dr. J. Scott Younger, međunarodni kancelar Predsjedničkog univerzitet,    Počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowu    i član Savjetodavnog odbora IFIMES-a

 

Svijet ide dalje kao i obično – nepredvidivo

 

Svijet ide dalje kao i obično – nepredvidivo. Oba glavna područja teških neslaganja i ratnih situacija, Ukrajina i Gaza, ostaju nesređena. Svijet čeka Donalda Trumpa da vidi šta će učiniti, budući da je obećao da će okončati oba sukoba manje-više za jedan dan. Nakon šest mjeseci, shvatio je da je zadatak mnogo složeniji nego što bi čovjek njegovih sposobnosti mogao riješiti. Pokazao je kratak raspon pažnje i preferira brze pobjede, što za svijet diplomatije nije sasvim prikladno i gdje je potreban temperament strpljenja sa još više strpljenja.

Međutim, on je sasvim spreman pokušati zastrašivanjem kako bi ostvario svoj cilj, što je idealno za njegovu narcisoidnu ličnost, a svijet se s tim mora pomiriti. Kao predsjednik Sjedinjenih Država, on nesumnjivo ima najviše moći, koju je, nažalost, pokazao da će koristiti na osnovu toga ko je bio „ljubazan“ prema njemu i hvalio ga za ono što radi, bilo ispravno ili pogrešno, često pogrešno, poput izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji ponosno tvrdi da je u redovnom kontaktu s Trumpom i upravo je najavio da će poslati Izraelske odbrambene snage (IDF) da preuzmu cijelu Gazu, počevši od grada Gaze, gdje živi većina preostalog stanovništva, i prisiliti ih da se vrate na jug u Rafah. Ovo je usprkos snažnom protivljenju visokih generala, porodica preostalih talaca i većine stanovništva, kao i visokih zvaničnika, uključujući bivše ministre izraelske vlade, koji su pisali Trumpu da uvjeri Netanyahua da to ne radi. On to radi kako bi udovoljio malom broju desničara poput Bena Gvira, znajući da će neki izraelski životi biti izgubljeni. Desničarima se sviđa Trumpov cilj kada je prvi put preuzeo dužnost da izgradi bliskoistočnu rivijeru nakon što je Izrael preuzeo cijelu Gazu i protjerao palestinsko stanovništvo.

Izraelski premijer zadovoljan Trumpovom podrškom

Kada je Trump na konferenciji za novinare upitan o situaciji u Gazi, jednostavno je rekao da je to u potpunosti odluka izraelskog kabineta. Nema interesa. Izgleda da je izraelski premijer zadovoljan Trumpovom podrškom, usprkos sve većim pritiscima zemalja širom svijeta, uključujući susjedne arapske zemlje. Ako Netanyahu ovako nastavi, a nema znakova da će se zaustaviti, budući da ima podršku SAD-a, dugoročno riskira da Izrael pretvori u državu izopćenicu, a SAD će preuzeti dio krivice.

Netanyahu je znao šta radi kada je Trumpu uručio pismo u kojem navodi da ga nominira za Nobelovu nagradu za mir, vrlo prestižnu nagradu koju neosuđeni ratni zločinac dodjeljuje zločincu! Trump je zasluženo počašćen, jer je općepoznato da on to snažno želi i vjeruje da je zaslužuje. To nipošto nije zasluženo, a trenutni nosioci nagrade trebali bi protestirati ako se to nastavi.

U međuvremenu, Trumpova pažnja se prebacila na rat u Ukrajini, a bio je prilično ljut na predsjednika Putina nakon nedavnog telefonskog razgovora. Međutim, nakon nedavnog razgovora, njih dvojica su se složili da se sastanu prošlog petka na Aljasci. Trump je pomalo oklijevao kada je raspravljao o sadržaju tema o kojima će razgovarati. U međuvremenu, Zelensky se sastao s evropskim liderima koji vrše pritisak da on bude prisutan na sastanku.

Trump kaže da će biti sve uredu, dok bi Putin mogao reći ne. Čudno je da je lider zemlje domaćina, izostavio Ukrajinu iz razgovora, kao što su istakle evropske zemlje. Šta god da se desi, čini se malo vjerovatnim da će se na ovim i svim narednim razgovorima pronaći održivo rješenje. Rat će se nastaviti, Putin će pokušati proširiti svoju invaziju na Ukrajinu, Trump će izgubiti strpljenje i povući se, govoreći Evropi da sama nastavi rat. Druga opcija je, možda i nadajmo se, uvjeriti Putina da se dogovore o Donbasu i susjednoj regiji, te o Krimu, koji su zauzeli prije više od deset godina. Ne vidim kraj neprijateljstvima osim ako Ukrajina ne odustane od dijela svoje teritorije, ma koliko nevoljko, ali Rusija će zauvijek poštovati nove granice s Ukrajinom u svakom sporazumu koji potpiše. NATO i Rusija bi trebali paralelno potpisati mirovni sporazum, s EU, a ne sa SAD-om u prvom planu.

Iako ovo dugoročno ne pomaže progonjenim narodima sadašnjeg svijeta, podsjeća me na Friedmannove (2009) spise o predviđanju stoljeća. Vjerovao je da će SAD dominirati većinu vremena, ali da će ih druge zemlje postepeno sustići i prestići. Zatim je Runciman (2018), primjećujući Trumpov stil, nedavno napisao knjigu pod nazivom „Kako se demokratija završava“, a da nije vidio drugi mandat. Predvidio je da će vlade postati autoritarnije i da su demokratija u opasnosti da „uvenu“. Možda bismo trebali pročitati Ritchiejevu knjigu (2024), napisanu na osnovu ozbiljne studije prirodnih događaja s kojima se danas suočavamo, od kojih su najočitije klimatske promjene, u koju Trump ne vjeruje i željan je ukinuti sve Obamine zakone kako bi implementirao mjere ublažavanja. Ritchie, pripadnik milenijske generacije, napisao je „Nije kraj svijeta“ i daje nam svima nadu ako poduzmemo prave korake da se nosimo s prirodnim ili ljudskim djelovanjem izazvanim događajima koji prijete svijetu. Istovremeno, moramo izabrati prave ljude koji će voditi državne poslove.

Reference:

  1. Friedman, G. (2009). The next 100 years. Doubleday, NY, USA.
  2. Runciman, D (2018). How democracy ends. Profile Books Ltd, London.
  3. Ritchie, H. (2024). Not the end of the world. Chatto & Windus.

O autoru: 

Dr J Scott Younger, OBE, je profesionalni građevinski inženjer, 42 godine je preživio na Dalekom istoku i radio je u 10 država za Svjetsku banku, ADB i UNDP. Objavio je brojne članke; Bio je kolumnista za Forbes Indonezija n Globe Asia. Bio je član uprava britanske i evropske komore i 17 godina je bio podpredsjednik Međunarodne poslovne komore. Njegova područja interesiranja su infrastruktura i održivi razvoj, interesira se za međunarodna pitanja. Međunarodni je kancelar Predsjedničkog univerziteta u Indoneziji i počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowu. Član je  Savjetodavnog  odbora IFIMES-a.

Članak predstavlja stav autora in ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Ljubljana/Glasgow, 18.avgust 2025


[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en