Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Jenna Ellis je studentica master studija na Univerzitetu St. Mary's u Twickenhamu, Velika Britanija, gdje studira borbu protiv trgovine ljudima, organizirani kriminal, migracije i moderno ropstvo. U svom istraživanju pod nazivom „Elementi organiziranog kriminala i korištenje mreže Haqqani u Afganistanu i Pakistanu“ ona ispituje organizirani kriminal kroz analizu mreže Haqqani, islamske terorističke grupe, koja upravlja i kontrolira trgovinu opijumom i heroinom, počevši od centralne Azije i šireći se na zapad prema Africi, a na kraju i prema Evropi.
Organizirani kriminal je historijski bilo teško definirati i razumjeti kao fenomen. Međunarodno zakonodavstvo i politika se bore da obuhvate sve aspekte nestabilnosti koji olakšavaju rast mreža organiziranog kriminala (Write, 2013). Početne definicije formirane nakon što su SAD uvele zabranu alkohola sažele su ove mreže jednostavno kao uključene u kriminalne aktivnosti (Von Lampe, 2016), što je doprinijelo rastućem pozivu da država istraži kriminalne radnje i odgovori pristupom krivičnog pravosuđa protiv podzemlja kako bi se borila protiv njegovog utjecaja na obične građane. Međutim, ovo možda nije najefikasniji način za razumijevanje teme ili rješenja. Von Lampe tvrdi da kategorizacija organiziranog kriminala na osnovu pojedinačnih radnji samih kriminalaca, poput provala i otmica, neće uspjeti da ilustrira organizacioni aspekt ovih mreža i ulogu koju društvene hijerarhije poput srodstva igraju u dugovječnosti, održavanju i ukupnom uspjehu (Von Lampe, 2016). Kao što je sugerirano analizom Palermskog protokola UN-a iz 2000. godine, saradnja i zavjera su ključne za dugovječnost ovih mreža. Usklađivanje kriminalnih aktivnosti s konceptom organiziranog kriminala omogućava direktnu intervenciju države putem kriminalizacije i pokušaja rješavanja problema, uz minimiziranje dvosmislenosti korištenjem zakona za racionalizaciju fenomena. Von Lampe se slaže da većina protumjera spada u kategoriju odgovora krivičnog pravosuđa na organizirani kriminal (Von Lampe, 2016). Razumljivo je zašto mnogi slijede ovaj način razmišljanja kao način razumijevanja organiziranog kriminala, međutim mnoge originalne teorije zanemarile su uzimanje u obzir uloge koju legalna i nelegalna tržišta igraju u organiziranom kriminalu, kao i društvenih, političkih i emocionalnih faktora, koji omogućavaju ovim grupama da prelaze s jednog na drugo, a ponekad i nazad. Ova studija različitih aspekata organiziranog kriminala bit će prikazana kroz analizu mreže Haqqani, islamske terorističke grupe koja upravlja i kontrolira trgovinu opijumom i heroinom, počevši od centralne Azije i šireći se na zapad prema Africi, a na kraju i prema Evropi.
Tokom konferencije američkih organa za provođenje zakona u Oyster Bayu 1965. godine, nakon atentata na JFK-a, organizirani kriminal je definiran kao „proizvod samoprodužavajuće kriminalne zavjere s ciljem izvlačenja prekomjernih profita iz našeg društva na bilo koji način, pošten ili nepošten, legalan ili nelegalan. Usprkos promjenama u osoblju, zavjerenički entitet nastavlja postojati“ (Write, 2013). Ovo je osporilo originalni narativ koji se fokusirao na kriminal kao kriminalni posao s jedinim fokusom na pojedinačne kriminalne činove i počelo je ilustrirati mješavinu koja se počela pojavljivati između gornjeg i podzemlja (Von Lampe 2016). Uključivanje jezika kao što je „zavjera“ počinje opisivati korupciju već postojećih sistema kako bi se održao i proširio doseg moći u društvima koja su infiltrirana, bilo da su transnacionalna, državna ili međunarodna. Ova zavjera se dalje razrađuje i promovira kroz društvene faktore poput srodstva, socijalizacije i hijerarhije, što će tvrditi sociolozi i kriminolozi i u Velikoj Britaniji i u SAD-u kao odgovor na različite vrste i modele organiziranog kriminala.
Ovo razumijevanje dalje je razvio sociolog Donald Cressey (Write, 2013), koji je govorio o „društvenom sistemu, organizaciji koja je relacijski dizajnirana da maksimizira profit obavljanjem ilegalnih usluga i pružanjem zakonski zabranjenih proizvoda koje traži šire društvo u kojem [oni] žive“. On nastavlja: „oni dodjeljuju određene zadatke određenim članovima, ograničavaju ulaz i utiču na pravila uspostavljena za njihovo održavanje i opstanak“ (Write 2013). Cressyjeva definicija se najotvorenije primjenjuje na koncept sindikalnog kriminala, što se najbolje vidi u primjerima poput Cosa Nostre, gdje postoji dobro definirana hijerarhija s temeljnim pravilima i ciljevima koji određuju njihovo ponašanje i srodstvo. Srodstvo se može uključiti kao faktor koji potiče rast ovih mreža u državama i društvima, definiranim kao, ali ne ograničavajući se na, „krvne veze, izmišljeni kumovi i afinitetne veze“, što dodatno ilustrira socijaliziranu prirodu mreža organiziranog kriminala i odnosa koji se grade između pojedinaca kako bi se one održale (Write, 2013). Ovo potvrđuje i Von Lampeov osvrt na UNODC (UNODC 2002, str. 11) koji je definirao pet vrsta hijerarhija, prvenstveno na osnovu njihovog nivoa razvoja, ali u slučaju Cosa Nostre vidimo standardnu hijerarhiju ili grupu sa centraliziranom strukturom autoriteta i „snažnim internim sistemima discipline“. (Von Lampe, 2016). Write tvrdi da svaki učesnik ima jasnu i specifičnu ulogu u postizanju svojih kolektivnih ciljeva, koje određuju oni na vrhu hijerarhije i njihov odnos prema rukovodstvu (Write, 2013). Hijerarhije unutar mreža organiziranog kriminala oslanjaju se na društvenu prirodu organiziranog kriminala i dodatno podržavaju njegovu definiciju ovog dinamičnog sistema, podržanog zajednicama i kulturama.
Mreže bandi se često smatraju odvojenim kada se organizirani kriminal promatra od sindikalnog modela koji se u velikoj mjeri oslanja na hijerarhije, gdje je fokus na delinkvenciji i rastu kolektivne aktivnosti (Write, 2013). Međutim, oni se mogu smatrati i klijentima i pokroviteljima unutar podzemlja, koje se javlja kao mreža organiziranog kriminala kombinacijom predatorskog udruživanja ljudi uključenih u nasilje i imovinski kriminal te posljedica urbanizacije i siromaštva u velikim gradovima, a više se fokusiraju na delinkvenciju mladih (Write, 2013). Riis i Thrasher, obojica danski naučnici, koji su analizirali ulične bande u Velikoj Britaniji, tvrdili su da je pridruživanje mlade [osobe] bandi prirodan ishod života u sirotinjskim četvrtima i da se krivična djela najvjerovatnije razvijaju u propadajućim naseljima s promjenjivim stanovništvom. Kao što Write ističe kroz Youngovo proširenje ove teme krajem devedesetih, mnogi mladi ljudi se ne bi pridruživali bandama da društveni uslovi dozvoljavaju da to nije potrebno (Write 2013). U ovim studijama o bandama spominje se regionalnost, spominjući termine poput urbanizacije, poput sirotinjskih četvrti, koji skreću pažnju na ulogu koju fizička lokacija igra u razvoju bandi. Socijalna isključenost iz fizičke zajednice može se smatrati faktorom poticaja ili pokretačkom snagom za pojedince koji su podložni organiziranom kriminalu, pri čemu neki traže zajednicu, a drugi šansu za bolji život. Cressy, Young, Riss i Thatcher istakli su različite okolnosti u kojima srodstvo i društveni faktori utiču na razvoj organiziranog kriminala privlačeći pojedinačne aktere koji su možda članovi takozvane promjenjive populacije, koja dolazi iz područja kojima nedostaje kontinuirani razvoj i resursi za daljnji lični razvoj.
Write pripisuje Smithu zasluge za uspostavljanje veze između legalnog i ilegalnog tržišta (Write 2013). Kroz istraživanje Skolnicka i saradnika o uličnim bandama uključenim u regionalne mreže droge, on je tvrdio da je oprezno obrazloženje povezano sa svim transakcijama, slično kao i na legalnom tržištu (Write, 2013). Primjenjujući obrazloženje koje se koristi u legalnom poslovanju i trgovini, organizirani kriminal se može promatrati kao mreže pokrovitelja/klijenata koje provode niz legalnih i ilegalnih aktivnosti kako bi povećale i održale moć i bogatstvo. Klijenti uključuju lokalne i nacionalne političare, vladine zvaničnike i ljude koji se bave legitimnim poslovima, aktere koji postoje na različitim nivoima društva koji rade zajedno unutar mreže aktivnosti, kasnije podijeljenih u dvije odvojene kategorije aktivnosti (Write, 2013). Identificirane 2000. godine tokom Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (UNTOC, 2000), poznate i kao Palermo protokol, osamnaest aktivnosti je podijeljeno u dvije kategorije, primarne i omogućavajuće, i navedene kao one koje doprinose globalnom organiziranom kriminalu. Omogućavajuće aktivnosti, poput korupcije službenika, mogu se u ovom kontekstu shvatiti kao radnje koje olakšavaju razmjenu nelegalnih usluga i robe i omogućavaju mrežama organiziranog kriminala da nastave s radom. Primarne aktivnosti opisane su kao same radnje koje mreža omogućava radi društvene, ekonomske ili političke koristi, kao što je gore navedeno, poput trgovine drogom, naručena ubistva itd. (Write, 2013). Stepen i kategorija koristi, bilo da je riječ o društvenoj, političkoj, ekonomskoj ili sve tri, mogu se odrediti na osnovu specifične vrste grupa o kojima je riječ. Organizirani kriminal zahtijeva uspostavljene finansijske sisteme da bi efikasno funkcionirao, često počevši s ilegalnim aktivnostima i polako se uzdižući do viših pozicija moći putem korupcije (Von Lampe, 2016).
Ovi koncepti su najbolje ilustrirani kroz mrežu Haqqani, afganistansko-pakistansku kriminalnu grupu koja se došla na vlast tokom afganistansko-sovjetskih ratova (Britannica, 2015) i ostala relevantna s obzirom na navodnu povezanost s bombaškim napadom na Abby Gate tokom evakuacije 2021. godine. Iako se građanski ratovi i rat više ne svrstava pod okrilje organiziranog kriminala usprkos početnim povezanostima (Von Lampe, 2016), mreža Haqqani je uspjela finansirati i održavati svoju mrežu i moć kontrolirajući međunarodne rute krijumčarenja heroina kontrolirajući izvor proizvoda, maka (Peters, 2012). Afganistan, zemlja bez izlaza na more koja se često naziva "srcem Azije", također se može nazvati "srcem trgovine opijumom". UNODC je 2022. godine procijenio da je prihod od uzgoja opijumskog maka jednak 29% vrijednosti cijelog poljoprivrednog sektora zemlje (UNODC, 2022). Na nivou domaćinstava, ranija istraživanja UNODC-a su dosljedno otkrivala da prihod od uzgoja opijumskog maka predstavlja do polovine prosječnog prihoda domaćinstava koja uzgajaju opijumski mak. Opijum se koristi i na legalnim i na ilegalnim tržištima, a glavni je proizvod koji se nalazi u morfiju, legalnom lijeku koji propisuju medicinski stručnjaci protiv bolova, kao i u heroinu (UNODC, 2022), ilegalnoj drogi s preko 30 miliona korisnika širom svijeta, a heroin ostaje najpopularniji ilegalni opijat na tržištu u Evropi (EUDA). Heroin je naveden kao droga klase A u Velikoj Britaniji (NI Direct) zajedno s kokainom, ekstazijem i LSD-om, što dokazuje da već postoji definirano i uspostavljeno tržište za krijumčare i kriminalne mreže koje mogu snabdijevati i graditi. Trgovina heroinom izgrađena je na umrežavanju različitih međunarodnih grupa koje se udružuju kako bi stvorile globalnu mrežu organiziranog kriminala. Tvrdnja o ovoj mreži uzima u obzir različite aspekte organiziranog kriminala o kojima je ranije bilo riječi i može se analizirati korištenjem modela bandi i sindikata organiziranih kriminalnih grupa kako bi se razumjela njihova struktura, kao i u skladu s ekonomskim, političkim i financijskim ciljevima povezanim sa svim organiziranim kriminalom.
Stvaranje mreže Haqqani može se povezati s 1990-im, kada je postojala grupa otpora blisko povezana s mudžahedinskim otporom u borbi protiv Afganistana pod sovjetskom kontrolom. Iako je lako kategorizirati mrežu Haqqani kao kriminalnu pobunu ili ustanak koji ne dostiže nivo revolucije, važno je uzeti u obzir da su mudžahedini i mreža Haqqani primali oružje i sredstva od SAD-a koja su distribuirana mreži Haqqani putem pakistanskih obavještajnih službi, kako bi porazili zajedničkog neprijatelja Sovjetski Savez (Britannica, 2015). Moć mreže Haqqani dodatno se razvijala s porastom podrške koju su dobivali od islamističkih simpatizera širom svijeta (Ramakrishnan, 2023), njihovom efikasnom mobilizacijom plemena u regiji koja održavaju vlast nad svojom matičnom regijom Paktiya, koja graniči s Afganistanom i Pakistanom, te globalnim događajima poput sovjetsko-afganistanskog rata koji su potakli njihov ideološki utjecaj na ljude. Mreža je koristila tu ideologiju kako bi unaprijedila ideju o sebi kao društvenim banditima, kao nekome koga država ali i narod poštuje (Write, 2013). Istovremeno stičući povjerenje pojedinaca kroz potrebu za zaštitom, Peters izvještava o vezama koje ponovo postoje između legalnih i ilegalnih aktivnosti, budući da je mreža Haqqani osigurala zdravstvene i bolničke resurse u područjima pod njihovom kontrolom, stvarajući za sebe svojevrsnu titulu "Robin Hood", uprkos tome što su mnoge od ovih operacija bile paravan za njihovu trgovinu i distribuciju zaliha. To štiti njihovu imovinu na legalnom tržištu koje podzemlje često ne može priuštiti (Von Lampe, 2016), a istovremeno stiče povjerenje civila u regiji, koji su prisiljeni da se oslanjaju na resurse koje pružaju zbog nesigurnog okruženja koje stvaraju ilegalne aktivnosti (Von Lampe i Johanson, 2014).
Kako je izvijestila Britannica, mreža Haqqani ima dugogodišnje i stalne veze s poslovnim partnerima u regiji Perzijskog zaljeva (Britannica, 2015), a obje mreže dijele zajednički ideološki cilj širenja islamskog svijeta koji ima politički i ekonomski utjecaj. Ovi odnosi djeluju kao omogućavajući aspekt organiziranog kriminala kako bi se olakšala primarna akcija, trgovina i krijumčarenje samih ilegalnih roba. Oni mogu dalje proširiti ove odnose, koristeći luke koje finansiraju UAE u istočnoj Africi. Opijum se sve više krijumčari iz Afganistana preko Pakistana i Irana, koristeći morske luke u istočnu Afriku, koristeći pomorsku rutu poznatu kao južna ruta, prije nego što se prokrijumčari preko južnih i zapadnoevropskih granica (Haysom, S., Gastrow, P. i Shaw, M. 2018). Ovaj izvještaj (Haysom, S., Gastrow, P. i Shaw, M. 2018) koji je izradio ENACT napominje da bi pojačano provođenje zakona moglo biti promjena u riziku korištenja tradicionalnih ruta poput balkanske rute, gdje se odvijalo krijumčarenje kopnenim putem. Prema izvještaju EUDA-e, kao i UNODC-a iz 2018. o trgovini afganistanskim opijumom, zbog povećane stope hapšenja i zapljena putem Zapadnobalkanske rute, obično preko Bugarske i Turske, smjer se promijenio, kao što se vidi u izvještaju UNODC-a iz 2018. zbog viznih propisa kroz ovu migracijsku rutu, uz nalaz da većina stranih državljana uhapšenih tokom trgovačke rute dolazi iz Afrike, s porastom broja državljana koji dolaze direktno iz Pakistana (UNODC, 2018). Kriminalci će migrirati svoje proizvode u Južnu Afriku, gdje je evropsko tržište izgradilo stabilnu mrežu, a paketi heroina mogu se poštom slati u Evropu, prvenstveno u Veliku Britaniju (EMCDDA, 2015). Ovo preusmjeravanje krijumčarenja se vrši pažljivim pregovorima između različitih aktera uključenih u mrežu. Pregovori između ovih aktera koji omogućavaju prenos sredstava odvijaju se na godišnjoj i polugodišnjoj osnovi kako bi se utvrdilo kako se sredstva dijele. Novac se kreće između mreže i trgovaca, koristeći pouzdane kurirske službe za manje iznose i [neformalne] trgovce za međunarodne transfere i veće iznose (Peters, 2012). Kao što je Write tvrdio, organizirani kriminal će primjenjivati logiku sličnu legalnim poslovima kako bi maksimizirao svoj tržišni potencijal (Write, 2013). Njihov uspjeh može se pripisati kontinuiranom povjerenju i kontaktima tokom tri decenije, koristeći društvena sredstva za sticanje finansijske moći (Peters, 2012). Mreža Haqqani može se kategorizirati slično mrežama mafijaškog tipa ili sindikalnom kriminalu putem kojeg pregovori i saradnja između aktera omogućavaju postizanje krajnjeg cilja. Oni balansiraju između omogućavajućih i primarnih aktivnosti, poput korupcije unutar vlade kako bi se omogućilo krijumčarenje preko granice, kako bi poštovali ravnotežu moći koja omogućava funkcioniranje trgovine i uvijek će nastojati maksimizirati profit (Write, 2013).
Nakon godina sukoba unutar pogranične regije u vezi s distribucijom heroina, mreža Haqqani uspjela je održati i proširiti svoju moć, te se sada čak pozicionirala i unutar vlade (Britannica, 2015). Kroz zajedničku ideologiju i ciljeve, kao i uspješnu ravnotežu omogućavajućih i primarnih aktivnosti koje povezuju mrežu i s legalnom i s ilegalnom trgovinom opijumom, mreža je uspjela i nastavit će graditi svoj odnos kako bi održala moć ne samo nad regijom, već i nad vladom Afganistana, kao i nad svjetskom trgovinom drogom. Kriminalna grupa se uključuje i u poduzetništvo i u državu, proizvodeći i distribuirajući opijum kupcima koji će ovaj proizvod pretvoriti u legalan ili nelegalni proizvod i mogu zaštititi svoj novac putem legalnih preduzeća poput bolnica i zdravstvenih klinika, stvarajući tako osjećaj ovisnosti i nesigurnosti unutar ovih okruženja što dodatno učvršćuje njihovu moć i kontrolu i ograničava otpor prema njihovom tržištu. Mreža Haqqani pruža konciznu sliku o tome kako mreže organiziranog kriminala postoje izvan okvira kriminalnog poslovanja (Von Lampe, 2016), već i kako koriste srodstvo, manipulaciju tržištem i prisilu u nesigurnim i nestabilnim okruženjima kako bi doprinijele svom širenju i rastu kao dominantne sile u regiji.
Izvori:
O autorici:
Jenna Ellis je studentica master studija na Univerzitetu St. Mary's u Twickenhamu, gdje studira borbu protiv trgovine ljudima, organizirani kriminal, migracije i moderno ropstvo. Jenna Ellis je službenica za informiranje u institutu IFIMES sa sjedištem u Londonu od proljeća 2025. godine. Ima iskustva u radu sa žrtvama kriminala, implementaciji politika protiv trgovine ljudima, koordinaciji radnih grupa i preseljenju izbjeglica.
Članak predstavlja stav autorice i ne odražava nužno stav IFIMES-a.
Ljubljana/ Twickenham, 4.avgust 2025
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
