Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji 2019: Birači ponovno biraju između antike i budućnosti



 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, pripremio je analizu aktualne političke situacije u Republici Sjevernoj Makedoniji (RSM) povodom Prvog kruga predsjedničkih izbora, koji će se održati 21.aprila/travnja 2019. godine. Iz opširne analize „Predsjednički izbori u Republici Sjevrnoj Makedoniji 2019: Birači ponovno biraju između antike i budućnosti“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

 

Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji 2019:

 

Građani ponovno biraju  između antike i budućnosti

 

U Republici Sjevernoj Makedoniji (RSM) će se 21.aprila/travnja 2019.godine održati šesti predsjednički izbori od proglašenja nezavisnosti 8.septembra/rujna 1991.godine. Na ovim izborima pravo glasa ima 1.808.131 birač. Simptomatično je, da je na ovim izborima evidentiran 1.803.131 birač, dok je ukupan broj stanovnika Sjeverne Makedonije nešto manji od 2.100.000 stanovnika. Broj birača je za oko 20% manji od ukupnog broja stanovnika Makedonije. Opravdanim se postavlja pitanje, da li je moguće da je samo 20% stanovnika Makedonije mlađih od 18 godina, ili se radi o klasičnom pokušaju manipulacije glasovima građana tako što su na biračkim spiskovima evidentirani i mrtvi kao i oni koji već duže vrijeme ne žive u Sjevernoj Makedoniji odnosno koji žive u inostranstvu privremeno ili stalno.    

 

Za predsjedničku poziciju natjecat će se tri  kandidata: ● Stevo Pendarovski, zajednički kandidat vladajućeg SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) i još 30 političkih partija ● Gordana Siljanovska Davkova, kandidat opozicione VMRO-DPMNE uz podršku nekoliko manjih koalicionih partija ● Blerim Reka, kandidat Alijanse za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP) i pokreta BESA.

 

Pored predsjedničkih izbora biće održani lokalni izbori za izbor gradonačelnika u opštinama: Ohrid, Novo selo i Debar.

 

Drugi krug predsjedničkih izbora predviđen je za 5.maj/svibanj 2019.godine.

 

Posljednji obračun sa Gruevizmom i Ivanovizmom

 

Predsjednički izbori predstavljaju šansu za nastavak promjena u Republici Sjevernoj Makedoniji započetih formiranjem nove koalicione Vlade Republike Sjeverne Makedonije 31.maja/svibnja 2017.godine predvođene premijerom Zoranom Zaevim (SDSM).

 

Predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji su nesvakidašnji izbori za obje strane političkog spektra (SDSM i VMRO-DPMNE), jer se vodi politička borba između demokracije i autoritarizma odnosno između građanskog i/ili etničkog karaktera Sjeverne Makedonije. Iako se radi o predsjedničkim izborima, ipak, radi se o izboru između „Antike i budućnosti“, iako su nominalno svi za „Zapad“.

 

Na predstojećim predsjedničkim izborima završava se tranzicija odnosno proces preuzimanja vlasti, koji je započet formiranjem nove Vlade Republike Sjeverne Makedonije 31.maja 2017.godine preko lokalnih izbora oktobar/novembar 2017.godine na kojima je definitivno poražen režim dvojca Nikola Gruevski (VMRO- DMPNE) – Sašo Mijalkov (VMRO-DPMNE).

 

Zbog toga su predsjednički izbori važni, jer se na njima zadaje posljednji udarac tzv. Gruevizmu i Ivanovizmu, kojeg je producirao sadašnji predsjednik RSM Gjorge Ivanov i kojeg pokušava reinstalirati preko kandidatkinje Gordane Siljanovske Davkove.

 

Zoran Zaev i Alexis Tsipras su Prespanskim sporazumom porazili doktrinu Slobodana Miloševića i Constantina Mitsotakisa, a kojima su asistirale pojedine makedonske političke partije, prema kojoj nije bilo predviđeno postojanje Makedonije kao države. Iz toga je jasno, da je Republika Srbija priznala Makedoniju tek 1996.godine poslije neuspjeha velikosrpskog projekta u regionu.

 

Pendarovski protiv dva kandidata VMRO-DPMNE?

 

Gordana Siljanovska Davkova je brižljivo izabrana u laboratoriju VMRO-DPMNE, i kod njenih nastupa je vidljiv utjecaj Nikole Gruevskog i Gjorge Ivanova. Gruevski je mentor koncepta Siljanovska Davkova, a Ivanov inspiracija. Siljanovska Davkova ne priznaje ustavno ime Republika Sjeverna Makedonija, a profesorica je i doktorica prava, dok je kandidaturu za predsjednika države predala Državnoj izbornoj komisiji Republike Sjeverna Makedonija. Siljanovska Davkova je nejasna po nekim drugim pitanjima, pokušava se dodvoravati biračima, ne nudi novu nego staru već viđenu politiku Gjorge Ivanova.

 

Siljanovska Davkova javno insistira da žena bude predsjednik, a Blerim Reka izjavljuje, da je trenutak da Albanac bude predsjednik RSM. Oba kandidata se bave promašenim temama, opet naglašavaju spolni ili etnički princip, a ne da budući predsjednik bude predsjednik svih građana. Čak Blerim Reka traži da se Republici Sjevernoj Makedoniji povrati republika kao da je do sada bila monarhija?

 

Zanimljivo je i 11 godina šutnje ambasadora Blerima Reke, koji je bio ambasador režima Nikole Gruevskog u EU u Briselu. Postavlja se pitanje gdje je bio Blerim Reka kada je zatvorena televizija A1? Gdje je bio Reka kada se rušila autonomija univerziteta? On je profesor univerziteta. Gdje je bio Reka 24. decembra 2012.godine? I na kraju gdje je bio Blerim Reka 27. aprila 2017.godine? Za sve te događaje makedonska javnost ne pamti da ječula jednu riječ od njega. A sada govori o demokraciji, za Republiku. Da, lijepo je i lako je kada netko drugi izvojuje vašu demokraciju i Republiku. Ne možete biti na čelu Republike a šutjeli ste kad su je ponižavali, lomili i gazili.

 

Iz nastupa Reke jasna je poruka, da je njegovo učestvovanje na izborima u funkciji da se onemogući pobjeda Pendarovskog u prvom krugu izbora - ostaje odgovor da li će u tome uspjeti?

 

Analitičari upozoravaju na ulogu predsjedničkog kandidata Blerima Reke, koji u osnovi predstavlja još jednog kandidata VMRO-DPMNE i pokazuje zakulisna događanja na makedonskoj političkoj sceni na kojoj jedan dio Albanaca, još uvijek tijesno surađuje sa VMRO-DPMNE i održava komunikaciju/suradnju sa Nikolom Gruevskim.

 

Predsjednički kandidat Stevo Pendarovski je u prednosti nad Siljanovskom Davkovom i Rekom, jer je kandidat širok političkog i etničkog spektra čak 31 političkog subjekta, koji svoj politički program temelji na konceptu „Jedno društvo za sve“ i nastavak ubrzanih reformi, koje je pokrenula aktualna Vlada RSM, završetak procesa punopravnog članstva u NATO-u i početak pregovora sa EU u junu 2019.godine, a sve u afirmaciji međunarodnog ugleda RSM, koji je u predsjedničkom mandatu Ivanova doveden na najniži nivo, dok je nivo podrške Ivanovu u RSM manja od 10% podrške građana. Predsjednik RSM mora biti najugledniji političar, jer s obzirom na skromna ustavna ovlaštenja svoj utjecaj u društvu i državi gradi na osnovu svoga ugleda. Siljanovska Davkova i Reka već su u svojim najavama pokazali tendencije da bi bili predsjednici samo jednog dijela građana, a ne svih građana RSM, koja je multietnička, multireligijska i višejezična država.

 

Zbog toga su predstojeći predsjednički izbori prilika za posljednji udarac režimu Gruevskog i slanje aktuelnog predsjednika RSM Gjorge Ivanova na smetlište historije.

 

Nema fer i poštenih izbora bez slobodnih medija

 

Za provođenje predsjedničkih izbora važna pitanja su birački spisak, regulacija medija i njihovog izvještavanja, ažuriranje biračkog spiska i osiguranje nesmetanog i transparentnog rada Državne izborne komisije (DIK). Vrlo važno pitanje je regulacija medija, posebno kada se radi o javnom servisu Makedonskoj radio-televiziji (MRT), koja još uvijek uz manje korekcije djeluje kao za vrijeme vladavine režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE, umjesto da se transformira u moderan javni servis, koji će biti u funkciji javnosti i  građana, jer bez slobodnih medija nema fer i poštenih izbora. Javni servis mora biti nezavisan i kontrolor vlasti.

 

Pitanje medijske regulacije će i dalje predstavljati izazov za makedonsko društvo, jer većina medija ignorira svoje društveno poslanstvo i stavlja se u funkciju određenih političkih partija i/ili vlasti.Kao i do sada, rijetki su direktni dueli kandidata pošto uglavnom gostuju u medijima koji se smatraju bliskim njihovoj političkoj opciji. Vrlo je važno da je Agencija za audio i audio vizualne  medije usvojila uputstvo za provođenje izbornog zakona.

 

Degruevizacija Makedonije neizbježan i dugotrajan proces

 

Degruevizacija Republike Makedonije ne predstavlja samo suočavanje sa uzrocima i  posljedicama režima Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE nego se radi o dugotrajnim procesu demontaže tog režima, koji je kapilarno prisutan u svim segmentima makedonske države i društva. Tu je pored uloge Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) važno šire društveno djelovanje i akcija u eliminaciji štetnih posljedica 11-godišnje vladavine Gruevskog. Gruevski i suradnici ne mogu izbjeći odgovornost i sudsko procesuiranje za sve počinjeno tokom njihove 11-godišnje vladavine. Gruevski, iako u egzilu u Mađarskoj, na predsjedničke izbore ide sa scenarijem, da će preko predsjedničkih izbora iznuditi/inscenirati krizu i prijevremene parlamentarne izbore i tako pokušati zaustaviti pozitivne političke procese kao što je Sporazum o dobrosusjedstvu sa Bugarskom, Prespanski sporazum i Protokol o pristupanju NATO-u.

 

Gruevski je suočen sa teškim optužbama Specijalnog javnog tužilaštva (SJO), dok će novi predsjednik te partije Hristijan Mickoski morati reformirati partiju ukoliko želi da se profilira kao mladi konzervativni lider. Raste otpor reformama unutar VMRO-DPMNE, posebno među kadrovima Gruevskog, što otežava poziciju Mickoskom, koji se mora riješiti kadrova, koji snose dio odgovornosti za počinjeni kriminal i narušeni ugled VMRO-DPMNE.

 

Predsjednički izbori – izbori za ličnost i program

 

Predstojeći predsjednički izbori u Republici Makedoniji predstavljaju ponovno suočavanje dva suprotstavljena politička bloka SDSM i VMRO-DPMNE. Predsjednički izbori predstavljaju specifičnost u tome da ključnu ulogu imaju ličnosti, koje kandidiraju stranke/koalicije i ponuđeni program.

 

Utisak iz kampanje je, da se u kampanji međusobno više suočavaju lideri dvije najveće stranke SDSM i VMRO-DPMNE, Zoran Zaev i Hristijan Mickoski, a ne sami predsjednički kandidati.

 

VMRO-DPMNE je promašio temu izborne kampanje, jer u kampanji za predsjedničke izbore kritizira aktualnu državnu vlast, a na predizbornim mitinzima hvali se urađenim dok je bio na dugogodišnjoj vlasti, koja je bila porazna za građane i Republiku Sjevernu Makedoniju. On kritizira sporazum o dobrosusjedstvu potpisan između Republike Makedonije i Republike Bugarske, Prespanski sporazum, strategiju o migrantima, ekonomsku politiku, vodi debate o migrantima, daje obećanja o infrastrukturnim projektima, ekologiji, o desetinama hiljada novih radnih mjesta i boljem životnom standardu umjesto da se bavi temama koje su u nadležnosti predsjednika RSM. Cjelokupna kampanja VMRO-DPMNE je koncipirana na povratak na prijašnje stanje i nepriznavanje potpisanih sporazuma, čak nepriznavanje ustavnog imena Republika Sjeverna Makedonija, nego u svojim javnim nastupima isključivo koriste neustavno ime Republika Makedonija.

 

Koalicija okupljena oko SDSM broji ukupno 31 politički subjekt, što daje dodatnu snagu predsjedničkom kandidatu Stevi Pendarovskom, jer su u nju uključene sve etničke zajednice koje žive u Republici Makedoniji (Makedonci, Albanci, Srbi, Turci, Vlasi, Romi, Bošnjaci, ….) i što predstavlja novinu na političkoj sceni u RSM i regionu. 

 

Šansa za pad posljednje tvrđave Gruevizma u RSM

 

Međunarodni institut IFIMES smatra, da su predstojeći predsjednički izbori u Republici Sjevernoj Makedoniji izuzetno značajni za budućnost Republike Sjeverne Makedonije, jer će predstavljati nastavak pozitivnih političkih procesa i promjena započetih na posljednjim prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 11.decembra 2016.godine, na lokalnim izborima iz oktobra/novembra 2017.godine i rezultatima rada aktualne Vlade RSM. Pobjeda Steve Pendarovskog, kojeg podržava koalicija oko SDSM značit će okončanje tranzicije vlasti i ubrzan nastavak reformi i novog međunarodnog pozicioniranja RSM kao članice NATO-a i otpočinjanje pregovora sa EU. Obrnuta situacija dovela bi do blokade daljih procesa demokratizacije i ponovnih opstrukcija, koji bi Republiku Sjevernu Makedoniju mogli vratili u period pred svrgavanje režima Nikole Gruevskog.

 

Analitičari očekuju da će se u završnici kampanje zaoštriti retorika, koja ne smije dovesti do konflikata, nasilja i uplitanja stranog faktora, prvenstveno Rusije, koja i dalje intenzivno radi na destabilizaciji Sjeverne Makedonije. Uspješno provedeni predsjednički izbori biće još jedan važan korak na putu da Republika Sjeverna Makedonija u decembru 2019.godine postane 30. punopravna članica NATO-a i da konačno započne pregovore o punopravnom članstvu u EU u junu 2019.godine.Predsjednički izbori su šansa za pad posljednje tvrđave Gruevizma u RSM.

 

Ljubljana, 15. april/travanj 2019