KO JE KRIV ZA NEPRIMANJE BiH U PROGRAM »PARTNERSTVO ZA MIR«?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini povodom najavljenog neprimanja BiH u program »Partnerstvo za mir« na samitu NATO-a krajem juna 2004. godine u Istanbulu. Iz opširne analize izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove:

Povodom najave, da Bosna i Hercegovina neće biti primljena u program »Partnerstvo za mir«, krajem juna 2004. godine na samitu NATO-a u Istanbulu u Bosni i Hercegovini posebno u Republici Srpskoj uočene su različite reakcije na ocjenu međunarodnih zvaničnika iz NATO-a i EU o problemima nesaradnje BiH posebno Republike Srpske sa haaškim Sudom. Postavlja se pitanje: kome zbog takve situacije u kojoj se našla Bosna i Hercegovina pripada odgovornost, da li vlastima na nivou BiH ili Republike Srpske?
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je neuporedivo veći stepen odgovornosti na institucijama Republike Srpske nego Bosne i Hercegovine ali ni odgovornost institucija BiH ne može biti zanemarena. Nakon troipogodišnje vladavine nacionalnih stranaka u Republici Srpskoj (Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa), a od 2002. godine i Stranka demokratske akcije, čiju uspostavu vlasti je u velikoj mjeri doprinio visoki predstavnik u BiH, koji je nacionalne stranke predstavio reformskim davajući im na taj način značaj, koji je utjecao na uspostavu njihove tvrde vladavine nad RS (Republika Srpska). Vlast predvođena SDS-om pokušala je deklarativno ispuniti očekivanja međunarodne zajednice u BiH, nastojeći samo da priča ali ne i da radi ono što se od nje očekivalo, a posebno u dijelu međunarodno preuzetih obaveza kao što je hapšenje optuženih za ratne zločine kao ključni međunarodni zahtjev. SDS je na tajnim sastancima sa međunarodnim zvaničnicima u BiH nudila potpunu koperativnost i davala obećanja da će to obaviti odnosno izvršiti ali zato treba odgovarajuće vrijeme. U okviru svojih stranačkih krugova i dijelu javnosti kojeg kontrolišu putem stranke negirali su takvu obavezu davajući često deklarativnu podršku onim građanima koji smatraju, da ne treba izvršiti izručenje, a posebno zaštitu najtraženijeg među njima Radovana Karadžića.
Ilustracije radi brojni su primjeri na kojima visoki funkcioneri SDS-a kao što su Dragan Kalinić, predsjednik SDS-a i Narodne skupštine Republike Srpske u zanosnom transu pjevaju pjesme Radovanu pozivajući ga da siđe među narod sa nekih planina, a na drugoj strani potpisuju dokumente u kojima se pred međunarodnim zvaničnicima obavezuju, da su spremni na njegovo hitno izručenje ukoliko bi bio negdje pronađen. Takvo ponašanje SDS-a i njihovih visokih funkcionera u javnosti su prepoznali kao politiku prevare ponekad sitne, a ponekad krupne, a posebno kada je SDS stupio u otvorenu koaliciju sa SDA. Takvo ponašanje je izazvalo razočarenje kod građana, a posebno kod biračkog tijela u Republici Srpskoj, tako da je popularnost SDS-a pala na najnižu tačku od vremena kada je nastala ta stranka – sada je pala na nivou svega 6,80% podrške građana.
U većem broju gradova Republike Srpske u kojima je Međunarodni institut IFIMES vršio analizu raspoloženje biračkog tijela prema pojedinim partijama građani su prepoznali politiku prevare i obmane SDS-a, koji je do sada imao apsolutnu vlast u Republici Srpskoj proteklih 14 godina. Zbog toga u biračkom tijelu vlada veliko razočarenje u politiku SDS-a te se građani sve više okreću opozicionim demokratskim partijama u Republici Srpskoj kao što su SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) i SP (Socijalistička partija).

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1011 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: od 07.06.2004 do 09.06.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Republika Srpska

Na pitanje koje smo postavili građanima, da li smatraju, da se SDS služi grubim prevarama i podvalama prema svojim građanima dobili smo sledeće odgovore:

DA ~ 81,30%
NE ~ 7,40%
NEMAM STAV ~ 11,30%

Građani Bosne i Hercegovine traže alternativu nacionalnim strankama, a posebno u Republici Srpskoj gdje je sada očigledno, da bi SDS mogao izgubiti vlast u skoro 70% opština u Republici Srpskoj. Građani su spremni, da daju podršku alternativi koju predstavljaju današnje opozicione partije u RS (SNSD, SP i DNS-Demokratski narodni savez). Građani očekuju, da će opozicija nastupiti jedinstveno objedinjena oko osnovnog cilja, a to je pobjeda nad SDS-om i prekid njegove 14-godišnje vladavine. Građani od opozcije očekuju da bude jedinstvena u svojoj politici i da na izborima nastupi sa zajedničkim kandidatima, a posebno kod izbora načelnika opština što predstavlja veliku novinu izbornog procesa pošto se načelnici opština, po prvi put, biraju neposredno. Lokalni izbori biće najveći test političke zrelosti opozicije u RS, da preuzme lokalnu vlast. Razjedinjena opozicija sa različito definisanim izbornim kampanjama mogla bi postati lak plijen nacionalnim strankama i tako im nezasluženo produžiti vijek trajanja od čega bi najveću štetu imali građani RS. Zbog toga što bi međunarodna zajednica morala održati svoj protektorat nad BiH što u ovom trenutku nije interes međunarodne zajednice na putu približavanja BiH Evropskoj uniji.
Prema istraživanju Međunarodnog instituta IFIMES građani u Republici Srpskoj polažu nadu, da će lideri opozicije (Milorad Dodik, Petar Đokić i Marko Pavić) uspjeti usaglasiti zajednički nastup opozicije na lokalnim izborima. U suprotnom opozicija bi definitivno potrošila sav svoj kredibilitet i ogromnu šansu, koja je nastala za njihov uspjeh zbog prevarantske i prevrtljive politike SDS-a, PDP-a i SDA.

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1011 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: od 07.06.2004 do 09.06.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Republika Srpska

Da li ste spremni glasati za sadašnju opoziciju na predstojećim izborima ukoliko bi opozicija nastupila sa jedinstvenom listom kandidata?

DA ~ 76,40%
NE ~ 14,70%
NEMAM STAV ~ 8,90%

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1011 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: od 07.06.2004 do 09.06.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Republika Srpska

Da li bi ste glasali za sadašnju opoziciju ukoliko bi sadašnje opozicione partije nastupile odvojeno?

NE ~ 72,60%
DA ~ 19,50%
NEMAM STAV ~ 7,90%

Građani RS očekuju od opozicionih partija, da ponude konkretne programe efikasne organizacije lokalne uprave, koja bi bila u funkciji građana sa osnovnim ciljem smanjena siromaštva i povećanje ekonomskog rasta. Postojeća politička situacija u BiH je dosta konfuzna i obilježena vrlo oštrim konfrontacijama u javnim istupanjima političara u BiH.

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 2.108 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: od 07.06.2004 do 09.06.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt)

Kakav tip političara građani Bosne in Hercegovine žele vidjeti na političkoj sceni?

UMJERENE ~ 75,10%
KONFLIKTNE ~ 10,20%
NACIONALISTIČKE ~ 14,70%

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 2.108 ispitanika (punoljetni građani oba pola)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: od 07.06.2004 do 09.06.2004
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Bosna i Hercegovina (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt)

Ukoliko bi opozicija na predstojećim izborima preuzela vlast šta bi ste stavili na listu prioriteta nove vlasti?

BORBA PROTIV KRIMINALA, RAZVOJ EKONOMIJE, BEZBJEDNOST ~ 72,80%
BORBA ZA ZAŠTITU NACIONALNIH INTERESA ~ 19,40%
OSTALO ~ 7,80%

Međunarodnih institut IFIMES iz međunarodnih diplomatskih izvora saznaje, da ukoliko ne dođe do primanja Bosne i Hercegovine u NATO-ov program »Partnerstvo za mir« na samitu NATO-a u Istanbulu krajem juna 2004. godine međunarodna zajednica ozbiljno razmišlja, da raskine partnerstvo sa aktelnim vlastima u BiH i utiče na raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.