Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Najnovija analiza, pod naslovom „Republika Kazahstan: Od deklaracije o državnom suverenitetu do statusa srednje sile u 36 godina”, razmatra 36-godišnji put državnosti Kazahstana, njegovu multivektorsku vanjsku politiku, ekonomsku diversifikaciju, digitalnu transformaciju i regionalnu povezanost, uz poseban naglasak na jačanje saradnje sa Slovenijom i Evropskom unijom. U nastavku su predstavljeni ključni aspekti ove analize.
Kazahstan 25. oktobra slavi Dan Republike, državni praznik od posebnog historijskog značaja za formiranje moderne kazahstanske državnosti. Na taj dan 1990. godine usvojena je Deklaracija o državnom suverenitetu Kazaške Sovjetske Socijalističke Republike, što je predstavljalo značajnu političku i pravnu prekretnicu na putu ka nezavisnosti. Trideset šest godina kasnije, principi utvrđeni u Deklaraciji – suverenitet, teritorijalni integritet, autonomija i odgovornost za vlastitu budućnost – i dalje oblikuju strateški razvoj Kazahstana.
Za Kazahstan, ovaj datum nije samo prilika za osvrt na korijene moderne državnosti, već i za razmišljanje o dosadašnjem putu, procjenu postignutih rezultata i utvrđivanje prioriteta za daljnji razvoj. U vremenu dubokih promjena u međunarodnim odnosima, ubrzanog tehnološkog napretka i rastuće međuzavisnosti među državama, sposobnost jedne zemlje da sama određuje svoje nacionalne prioritete, dosljedno modernizira svoju ekonomiju i jača povjerenje međunarodnih partnera dobija poseban značaj.
Deklaracija o državnom suverenitetu, usvojena 25. oktobra 1990. godine, bila je jedan od ključnih dokumenata koji su postavili političke i pravne temelje buduće nezavisnosti Kazahstana. Njome su utvrđena načela autonomije republičkih vlasti, teritorijalnog integriteta, državljanstva, ekonomske nezavisnosti i prava na vođenje samostalnih međunarodnih odnosa. Ovaj dokument je tako označio prelazak na novo shvatanje odgovornosti države prema svom narodu i postavio osnovu za kasnije formiranje nezavisne Republike Kazahstan.
Proglašenje državne nezavisnosti 16. decembra 1991. godine predstavljalo je prirodan nastavak ovog historijskog procesa. Pred zemljom su stajali ogromni zadaci: uspostavljanje nezavisnih državnih institucija, stvaranje nacionalnog pravnog sistema, prelazak na tržišnu ekonomiju, izgradnja vanjskopolitičkih veza i integracija u međunarodnu zajednicu. Ovi procesi odvijali su se u teškim ekonomskim i geopolitičkim uslovima, što je zahtijevalo stratešku viziju, kao i sposobnost donošenja složenih praktičnih odluka.
U prvim godinama nezavisnosti, Kazahstan je utvrdio temeljna načela svoje državnosti: očuvanje teritorijalnog integriteta, jačanje međuetničkog sklada, razvoj nacionalne kulture, održavanje unutrašnje stabilnosti i vođenje nezavisne vanjske politike. Multinacionalni karakter društva nije postao prepreka, već važan faktor u oblikovanju modela državnosti u kojem se građanski identitet spaja s poštovanjem kulturne i jezičke raznolikosti.
Izgradnja vlastitog sistema međunarodnih odnosa bila je od vitalnog značaja. Kazahstan je uspostavio diplomatske veze sa zemljama širom svijeta, pristupio međunarodnim organizacijama i sporazumima, te stvorio pravni okvir za trgovinsku, ekonomsku i humanitarnu saradnju. Članstvo u Ujedinjenim nacijama, koje traje od 1992. godine, potvrdilo je status zemlje kao punopravnog člana međunarodne zajednice.
Stoga se nezavisnost od samog početka nije posmatrala samo kao politički i pravni status, već kao praktična prilika da se samostalno odredi pravac nacionalnog razvoja, zaštite interesi građana i izgrade odnosi s drugim državama na principima uzajamnog poštovanja i ravnopravnosti.
Obnova i jačanje državnosti zahtijevali su znatan napor. Ipak, upravo su u tom periodu postavljeni temelji za moderni institucionalni sistem Kazahstana, njegov međunarodni položaj i dugoročnu strategiju razvoja.
Od ranih godina nezavisnosti, Kazahstan vodi vanjsku politiku utemeljenu na zaštiti nacionalnih interesa, razvoju dobrosusjedskih odnosa, pragmatizmu i saradnji s različitim centrima globalnog ekonomskog i političkog utjecaja. Geografski položaj zemlje i njene međunarodne ekonomske veze čine širok spektar partnerstava, kao i sposobnost snalaženja u složenim globalnim međuzavisnostima, objektivnom nužnošću.
U tom kontekstu, multivektorska vanjska politika podrazumijeva izgradnju konstruktivnih odnosa s državama i međunarodnim organizacijama na principima suverene jednakosti, poštivanja teritorijalnog integriteta, nemiješanja u unutrašnje stvari i mirnog rješavanja sporova. Njena praktična vrijednost ogleda se u proširenju diplomatskog manevarskog prostora, jačanju ekonomske saradnje i zaštiti nacionalnih interesa.
S intenziviranjem geopolitičkih tenzija, očuvanje međunarodnog prava i djelotvornosti multilateralnih institucija postaje od posebnog značaja. Za države kojima je stalo do stabilnosti, predvidljivosti i slobodne trgovine, poštivanje međunarodnih normi predstavlja ključni preduslov za dugoročni razvoj.
Kazahstan dosljedno podržava dijalog i multilateralnu saradnju u okviru Ujedinjenih nacija. Prioriteti zemlje uključuju međunarodnu sigurnost, održivi razvoj, neširenje nuklearnog oružja, izgradnju povjerenja i rješavanje regionalnih pitanja putem pregovora. Ovi prioriteti sadržani su u Konceptu vanjske politike Republike Kazahstan za period 2020–2030. godine.
Nuklearno razoružanje zauzima posebno mjesto u međunarodnom profilu Kazahstana. Odluka o zatvaranju poligona za nuklearna testiranja u Semipalatinsku 1991. godine, te naknadno odricanje od naslijeđenog nuklearnog arsenala, predstavljaju značajne prekretnice kako u historiji same zemlje, tako i u politici međunarodne sigurnosti. To iskustvo ostaje važan dio doprinosa Kazahstana globalnim nastojanjima da se spriječi širenje nuklearnog oružja i ojača međunarodno povjerenje.
Regionalna dimenzija vanjske politike također je od strateškog značaja. Otpornost Centralne Azije zavisi od razvoja trgovinskih veza, racionalnog korištenja vodnih resursa, transportne povezanosti, energetske saradnje i zajedničkih napora u rješavanju ekoloških izazova. Nijedan od ovih problema ne može se efikasno riješiti ako zemlje djeluju samostalno.
Tješnja saradnja među zemljama Centralne Azije proširuje kapacitete regije za ostvarivanje nezavisnog ekonomskog razvoja, jačanje međunarodne konkurentnosti i koordiniran odgovor na zajedničke izazove. Kazahstan smatra regionalnu stabilnost i razvoj važnim preduslovima za vlastitu dugoročnu sigurnost i prosperitet.
Istovremeno, ova zemlja je zainteresovana za produbljivanje saradnje sa Evropskom unijom i njenim državama članicama. Evropski partneri su od velikog značaja u oblastima industrije, energetike, transporta, obrazovanja, nauke, digitalnih tehnologija i modernizacije u cilju zaštite životne sredine. Za Kazahstan, ovakva saradnja pruža mogućnost za proširenje izvoznih prilika, privlačenje investicija i pristup naprednim tehnološkim rješenjima.
Na kraju, međunarodna uloga jedne zemlje ne određuje se samo njenim ekonomskim resursima ili geografskim položajem, već i njenom sposobnošću da te prednosti pretvori u konkretne rezultate, održi dijalog i dosljedno ispunjava svoje obaveze.
Od sticanja nezavisnosti, ekonomija Kazahstana prošla je kroz duboke strukturne promjene. Zemlja je uspostavila vlastiti finansijski sistem, nacionalnu valutu, institucije za regulisanje ekonomske aktivnosti, kao i mehanizme za privlačenje stranih investicija. Razvoj prirodnih resursa, industrije i infrastrukture, uz širenje trgovinskih veza, omogućio je Kazahstanu da ojača svoju poziciju u regionalnoj i globalnoj ekonomiji.
Prirodni resursi i dalje predstavljaju važan dio ekonomskog potencijala zemlje. Kazahstan raspolaže značajnim rezervama ugljikovodika, uranija, obojenih i rijetkih metala, kao i značajnim poljoprivrednim kapacitetima. Resursna baza zemlje mogla bi poslužiti kao temelj za nove proizvodne lance, pod uslovom da se razviju prerađivački kapaciteti i tehnološke mogućnosti. Prema podacima Svjetske banke, Kazahstan posjeduje više od 5.000 neistraženih nalazišta rijetkih metala i metala rijetkih zemalja, čija se potencijalna vrijednost procjenjuje na više od 46 biliona američkih dolara.
Međutim, dugoročna otpornost ekonomije ne zavisi samo od efikasnog iskorištavanja ovih prednosti, već i od proširenja proizvodne baze, povećanja produktivnosti rada, razvoja konkurentne prerađivačke industrije i stvaranja novih izvora rasta.
Upravo zato su ekonomska diversifikacija, razvoj izvoza proizvoda koji nisu sirovine, te ulaganja u sektore s visokom dodanom vrijednošću od strateškog značaja. Cilj je postepeni prelazak s modela u kojem ekstraktivna industrija igra ključnu ulogu, ka sofisticiranijoj ekonomskoj strukturi zasnovanoj na tehnologiji, kvalifikovanoj radnoj snazi, efikasnoj infrastrukturi i poduzetničkoj inicijativi.
Ekonomski učinak Kazahstana posljednjih godina odražava kako rastuću poslovnu aktivnost, tako i trajni izazov diversifikacije. Prema revidiranim podacima Biroa za nacionalnu statistiku, BDP zemlje je 2025. godine dostigao 159,6 biliona tengi, što predstavlja realni rast od 6,5 posto; prema prosječnom kursu za tu godinu, to je odgovaralo iznosu od približno 306 milijardi američkih dolara. U sklopu novog investicijskog ciklusa i okvira za ekonomski razvoj, Kazahstan planira privući dodatnih 150 milijardi američkih dolara stranih investicija do 2029. godine. Najviše stope rasta zabilježene su u sektorima transporta i skladištenja, građevinarstva, trgovine, industrije, te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Tokom prvih devet mjeseci 2026. godine, kratkoročni ekonomski indikator porastao je za 4,8 posto na godišnjem nivou. Ovakav učinak ukazuje na širu aktivnost u različitim sektorima, iako će dugoročna održivost zavisiti od povećanja produktivnosti i razvoja proizvodnje koja nije vezana isključivo za sirovine. U augustu 2026. godine, agencija S&P Global Ratings podigla je suvereni kreditni rejting zemlje na nivo BBB, uz stabilne izglede; agencija Moody’s zadržala je rejting na nivou BAA1, također uz stabilne izglede. Ove procjene odražavaju kreditnu sposobnost države, ali same po sebi ne zamjenjuju analizu kvaliteta investicija, produktivnosti ili održivosti rasta. Vanjska trgovina i transportna povezanost dodatno dopunjuju ovu sliku. Prema podacima Biroa za nacionalnu statistiku, ukupna trgovinska razmjena Kazahstana sa svim inostranim partnerima u 2025. godini iznosila je 143,9 milijardi američkih dolara. Geografski položaj zemlje stvara prilike za razvoj tranzita između Azije i Evrope, no njihova realizacija zavisi od infrastrukturnih kapaciteta, efikasnosti logistike i predvidljivosti kretanja tereta. Međunarodni pokazatelji koji se odnose na inovacije, obrazovanje i digitalne vještine također ukazuju na određene promjene. U Globalnom indeksu inovacija za 2026. godinu, koji objavljuje WIPO, Kazahstan je zauzeo 73. mjesto; ova organizacija je istakla da je Kazahstan ostvario najznačajniji napredak u regiji Centralne i Južne Azije.
Ovi pokazatelji odražavaju širenje ekonomske aktivnosti izvan okvira tradicionalnog sektora sirovina. Istovremeno, održivost ovog rasta zavisit će od sposobnosti zemlje da poboljša efikasnost investicija, razvije domaću konkurenciju, ojača poslovno okruženje i omogući malim i srednjim preduzećima da preuzmu značajniju ulogu u stvaranju dodane vrijednosti.
Važno je preći sa pristupa investicijskoj politici koji je prvenstveno usmjeren na obim, na selektivniji model fokusiran na kvalitet projekata, tehnološki sadržaj, izvozni potencijal i dugoročne koristi za nacionalnu ekonomiju. Ulaganja u preradu sirovina, inženjering, agroindustrijski sektor, farmaceutsku industriju, digitalna rješenja i logistiku mogu podržati ekonomski rast, istovremeno jačajući otpornost na vanjsku nestabilnost.
Razvoj poduzetništva ostaje jednako važan. Mala i srednja preduzeća otvaraju radna mjesta, čine ekonomiju fleksibilnijom i pružaju osnovu za širenje inovacija. Njihov daljnji razvoj zahtijeva pristup finansijskim sredstvima, predvidljivu regulativu, efikasnu zaštitu imovinskih prava i ravnopravne uslove za tržišnu utakmicu.
U konačnici, ekonomsku modernizaciju ne treba procjenjivati samo na osnovu makroekonomskih pokazatelja. Njen najvažniji test je pruža li građanima šire mogućnosti za zapošljavanje, profesionalno ispunjenje i bolji kvalitet života.
Položaj Kazahstana između Evrope i Azije historijski je oblikovao njegovu ulogu u regionalnoj razmjeni. Danas ova prednost dobija na još većem značaju s obzirom na to da se međunarodni logistički lanci rekonfiguriraju, e-trgovina širi, a kompanije traže alternativne rute za transport robe.
Kazahstan razvija transportnu infrastrukturu, željezničke i cestovne koridore, logistička čvorišta i multimodalna rješenja. Transkaspijska međunarodna transportna ruta, poznata kao „Srednji koridor”, igra važnu ulogu u ovom sistemu, povezujući Kinu i Centralnu Aziju s Kavkazom i evropskim tržištima putem Kaspijskog i Crnog mora.
Razvoj ovakvih ruta važan je zbog više razloga, a ne samo zbog prihoda od tranzita. On doprinosi širenju trgovinskih prilika, poboljšanju povezanosti među regijama, privlačenju logističkih operatera i stvaranju novih mogućnosti za industrijsku saradnju. Ipak, konkurentnost transportnih koridora ne zavisi samo od geografije; ona zahtijeva usklađene carinske procedure, predvidljive rokove isporuke, efikasnu lučku infrastrukturu i digitalnu razmjenu podataka između svih učesnika u transportu tereta.
U tom smislu, saradnja s evropskim partnerima pruža Kazahstanu dodatne mogućnosti. Evropsko tržište nije značajno samo kao izvozno odredište, već i kao izvor tehnologije, inženjerskih rješenja, investicijske ekspertize i savremenih standarda za upravljanje infrastrukturom.
Istovremeno, Kazahstan treba razvijati vlastitu logističku i proizvodnu bazu kako ne bi služio samo kao tranzitna teritorija, već i kao mjesto gdje se stvaraju roba i usluge visoke dodane vrijednosti. Upravo kombinacija transportne povezanosti, industrijskog razvoja i tehnološke obnove može pretvoriti geografski položaj u trajnu konkurentsku prednost.
Digitalizacija postaje jedan od najznačajnijih pokretača savremenog razvoja. Mijenja način na koji vlade i građani međusobno djeluju, kako posluju preduzeća i kako su organizovani obrazovanje, zdravstvo i međunarodna trgovina. Za Kazahstan, razvoj digitalnih tehnologija nudi priliku za ubrzanje ekonomske modernizacije, poboljšanje javnih usluga i proširenje pristupa znanju i inovacijama.
Ključni uslov za digitalnu transformaciju je stvaranje sveobuhvatnog ekosistema koji okuplja vladine agencije, univerzitete, istraživačke centre, preduzetnike i međunarodne tehnološke partnere. Održivi rezultati ne zavise samo od uvođenja novih softverskih rješenja, već i od razvoja vještina, osiguravanja pristupa digitalnoj infrastrukturi, zaštite podataka i izgradnje povjerenja u tehnologiju.
Vještačka inteligencija privlači posebnu pažnju. Njena upotreba nudi izglede za poboljšanje industrijske efikasnosti, usavršavanje planiranja transporta, analizu poljoprivrednih podataka, unapređenje personalizovane medicine i automatizaciju administrativnih procesa. Istovremeno, šira upotreba vještačke inteligencije zahtijeva odgovoran pristup sigurnosti, algoritamskoj transparentnosti, zaštiti ličnih podataka i obuci radne snage. U Vladinom indeksu spremnosti za vještačku inteligenciju za 2025. godinu, koji procjenjuje spremnost javnih institucija za korištenje vještačke inteligencije, Kazahstan se plasirao na 60. mjesto među 195 zemalja. Ovi rezultati pokazuju napredak, ali daljnje poboljšanje zahtijevat će održiva ulaganja u nauku, univerzitete, razvoj radne snage i usvajanje tehnologije u cijeloj ekonomiji. U Indeksu razvoja e-uprave (eGov) UN-a, Kazahstan se popeo sa 29. na 24. mjesto u svijetu, ulazeći među 25 najboljih digitalnih vlada.
Ni prirodni resursi, ni geografski položaj, niti tehnološka infrastruktura sami po sebi ne mogu garantovati održivi razvoj. U konačnici, presudni faktori su znanje, vještine, zdravlje i inicijativa ljudi.
Kulturna raznolikost Kazahstana također predstavlja značajan resurs. Kazahstanski jezik i nacionalne tradicije čine suštinski dio historijskog naslijeđa zemlje, dok višejezičnost i otvorenost prema međunarodnoj saradnji proširuju mogućnosti za građane u oblastima obrazovanja, nauke, diplomatije i poslovanja.
Očuvanje historijskog sjećanja, razvoj kulture i podrška kreativnim inicijativama nisu sporedni ciljevi; oni su sastavni dio dugoročnog društvenog razvoja. Oni jačaju veze među generacijama, doprinose oblikovanju građanskog identiteta i omogućavaju Kazahstanu da se predstavi međunarodnoj javnosti putem svoje historije, umjetnosti, književnosti i tradicije.
Godine 2026. Kazahstan je ušao u novu fazu ustavnog razvoja: Ustav, usvojen na nacionalnom referendumu 15. marta, stupio je na snagu 1. jula 2026. godine. Zvanični dokumenti o ovom novom najvišem pravnom aktu naglašavaju važnost suvereniteta i nezavisnosti, ljudskih prava i sloboda, primata Ustava, nacionalnog jedinstva, znanja, inovacija i razvoja ljudskog kapitala.
Saradnja sa Slovenijom – zemljom s kojom Kazahstan dijeli više od tri decenije diplomatskih odnosa, uzajamnog poštovanja i zajedničkog interesa za praktično partnerstvo – zauzima posebno mjesto u evropskoj vanjskoj politici Kazahstana.
Diplomatski odnosi između Republike Kazahstan i Republike Slovenije uspostavljeni su 20. oktobra 1992. godine. Tokom protekle 34 godine, bilateralni angažman se postepeno širio, obuhvatajući politički dijalog, trgovinu, investicije, industrijsku saradnju, kulturu, obrazovanje i naučne veze.
Važna prekretnica u razvoju bilateralnih odnosa bila je zvanična posjeta predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar Kazahstanu u martu 2025. godine. Postignuti sporazumi dali su novi zamah razgovorima o perspektivama ekonomske saradnje i praktičnoj provedbi zajedničkih inicijativa. Kazahstan je 2024. godine otvorio ambasadu u Sloveniji, čime su stvoreni dodatni institucionalni kapaciteti za razvoj bilateralnih veza.
Ekonomska saradnja između dvije zemlje ima značajan potencijal. Kazahstan je zainteresovan za evropske tehnologije, investicije i proizvodnu ekspertizu, dok slovenske kompanije posjeduju iskustvo u farmaceutskoj industriji, medicinskoj tehnologiji, industrijskoj opremi, digitalnim rješenjima i drugim sektorima s visokom dodanom vrijednošću.
Perspektivna područja saradnje uključuju farmaceutsku industriju i biotehnologiju, digitalizaciju, vještačku inteligenciju, transport i logistiku, energetiku, industrijsku saradnju i razvoj infrastrukture. Praktični aspekti saradnje obuhvataju korištenje Luke Koper u Sloveniji radi proširenja transportnih i logističkih veza Kazahstana s evropskim tržištima.
Obim trgovinske razmjene između Kazahstana i Slovenije u 2025. godini iznosio je 193,5 miliona eura, što predstavlja povećanje od 20,6 posto u odnosu na 2024. godinu. U 2024. godini trgovinska razmjena je iznosila 160,4 miliona eura, dok je u periodu od januara do augusta 2026. godine dostigla 132,2 miliona eura. Daljnje produbljivanje saradnje podrazumijeva ne samo povećanje obima trgovine, već i proširenje zajedničkih projekata, proizvodnih veza, razmjene tehnologija i kontakata između poslovnih zajednica. Međuvladini mehanizmi, direktni kontakti između kompanija, saradnja istraživačkih institucija i razvoj obrazovnih programa mogu imati važnu ulogu u tom procesu.
Humanitarne veze ostaju jednako važne. Razmjene između univerziteta, saradnja među istraživačima, kulturni događaji i kontakti u oblasti turizma pomažu ljudima u obje zemlje da saznaju više o historiji, tradiciji i savremenim dostignućima one druge strane. Ove veze pružaju čvrst temelj u javnosti za dugoročno partnerstvo.
Trideset četvrta godišnjica diplomatskih odnosa predstavlja pogodnu priliku ne samo za sagledavanje dosadašnjih rezultata, već i za utvrđivanje novih, praktičnih prioriteta. Kazahstan i Slovenija imaju potencijal za dalje proširenje saradnje, oslanjajući se na komplementarnu prirodu svojih ekonomija, zajednički interes za inovacije, te opredijeljenost ka jačanju veza između Srednje Evrope i Srednje Azije.
Trideset šesta godišnjica usvajanja Deklaracije o državnom suverenitetu vraća nas u vrijeme nastanka savremenog Kazahstana i podsjeća da državnost nije samo historijsko naslijeđe, već i trajna odgovornost za budućnost zemlje.
Tokom proteklih decenija, Kazahstan je uspostavio vlastite državne institucije, ojačao međunarodne veze, razvio ekonomiju i proširio svoje učešće u regionalnim i globalnim pitanjima. Istovremeno, dalji napredak zahtijeva kontinuirane napore na diversifikaciji ekonomije, poboljšanju kvaliteta javne uprave, razvoju ljudskog kapitala, modernizaciji tehnologije i jačanju otpornosti infrastrukture.
Odnosi sa Slovenijom dio su šire strategije Kazahstana usmjerene na jačanje partnerstava s evropskim zemljama. Zajednički projekti u industriji, farmaceutskoj industriji, logistici, nauci i digitalnim tehnologijama mogu doprinijeti ne samo rastu bilateralne trgovine, već i uspostavljanju novih veza između ekonomija Centralne Azije i Evropske unije.
Kazahstan ulazi u novu fazu svoje historije, oslanjajući se na stečeno iskustvo, ekonomski potencijal i ljudski kapital. Sposobnost zemlje da odgovori na izazove 21. vijeka i stvori nove prilike za buduće generacije zavisit će od toga koliko će uspješno kombinovati ove resurse sa snažnim institucijama, inovacijama i međunarodnim partnerstvom.
Ljubljana/Brisel/Washington/Astana, 20.oktobar 2026
[1]IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
