Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] sa sjedištem u Ljubljani redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i širom svijeta. U svom najnovijem članku „Svijet na prekretnici: Izbori, politička nestabilnost i rastući nuklearni rizik“, dr. J. Scott Younger, bivši međunarodni kancelar Univerziteta President u Indoneziji, počasni istraživački saradnik Univerziteta u Glasgowu i član Savjetodavnog odbora IFIMES-a, ispituje period značajnih političkih promjena i neizvjesnosti. Članak se fokusira na izbore i politička dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji i Izraelu, istovremeno ističući šire rizike povezane s političkom nestabilnošću, nuklearnom eskalacijom i rastućim geopolitičkim tenzijama.
Ušli smo u posljednji kvartal ove godine i svaka od zemalja koje trenutno utječu na smjer kretanja svijeta uskoro će održati ili su već imale izbore za vladu. U SAD-u će uskoro biti međuizbori i vjerovatno će donijeti značajne promjene. Republikanska stranka, koja sada drži oba doma, Senat i Predstavnički dom, vjerovatno će izgubiti nekoliko mjesta, što će ograničiti smjer u kojem predsjednik Trump želi voditi vladu, iako Trump ne sluša uvijek savjete svoje stranke i vlada samo na osnovu svojih ideja!
U nedavnoj diskusiji o temi umjetne inteligencije, američki predsjednik je implicirao da će se zaštitne mjere osigurati jakim predsjednikom s visokim IQ-om, tj. poput sadašnjeg predsjednika, te da stoga ne bi bilo potrebe za brigom o „opasnostima“ koje bi umjetna inteligencija mogla ukazati.
Međutim, među općom populacijom raste nezadovoljstvo zbog toga što sadašnji predsjednik pokazuje znakove vrlo loše procjene u nekim, možda i većini svojih odluka, što ne kontroliraju njegovi sljedbenici u administraciji, koji su skloni biti pomalo ulizivački. Predsjednik trenutno na stranačkim događajima govori u znak podrške kandidatima na međuizborima izborima, ali ti govori više zvuče kao hvalisanje sobom i time kakav je on veliki čovjek! On ne vidi da je to dovelo do pogoršanja pozicije republikanaca u anketama.
Osim domaćih pitanja, poput rasta cijene goriva zbog rata s Iranom, koji je započeo bez prethodnog dobivanja mišljenja Senata, a kamoli šire populacije, već uglavnom na nagovor izraelskog premijera. Ključna tačka nezadovoljstva je insistiranje da Iran ne smije nastaviti proizvoditi nuklearno oružje.
Trump je zaprijetio da će uništiti Iran, budući da je Perzija jedna od najstarijih civilizacija na svijetu, ponavljajući prijetnju na godišnjem velikom sastanku UN-a. Nije iznenađujuće da je to izazvalo nekoliko čuđenja. Međutim, dodao je da će to pričekati dok se američki novembarski izbori za predizbore uspješno ne završe u njegovu korist.
Među onima koji su najviše zabrinuti u SAD-u zbog načina na koji predsjednik djeluje je dr. Henry Abraham, profesor emeritus psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Tufts, koji je uvjeren da postoji postepeni trend opadanja mentalnog stanja sadašnjeg predsjednika. Smatra se sve nestabilnijom osobom, ali s apsolutnom predsjedničkom kontrolom nad američkim nuklearnim arsenalom. Mišljenje dijeli vrlo veliki broj članova naučnika širom svijeta, posebno putem tijela pod nazivom Međunarodni ljekari za prevenciju nuklearnog rata. Ulažu se napori kako bi se ograničila sposobnost predsjednika da ima moć pritiskanja dugmeta i tako izbjegne katastrofu koju bi izazvalo pokretanje nuklearnog događaja. Demokrate u Kongresu su predložile zakone o novim mehanizmima ograničavanja i ravnotežama.
Nije neobično gubiti mentalne sposobnosti kako osoba stari, npr. preko 80 godina, i možda bi SAD trebale ograničiti dob u kojoj se osoba može kandidovati za najvišu funkciju, recimo 75 godina ili mlađe.
Kao što je gore navedeno, samo je pitanje dana kada će doći vrijeme za međuizbore, a prognoza je da će republikanci izgubiti neka mjesta i time kontrolu nad Senatom, a i Predstavničkim domom. Nema sumnje da je ovo lažna vijest! U svakom slučaju, naredne dvije godine bi mogle biti teške i neki vjeruju da će dovesti do eskalacije neprijateljstava. Dakle, uskoro ćemo saznati.
Dok se ovo dešavalo u Americi, na pomalo iznenađenje ljudi u Velikoj Britaniji, vlada Laburističke stranke promijenila je premijera, a aktuelni premijer je izgubio podršku većeg dijela stranke.
Također, u proteklih nekoliko dana, ruska vlada je održala svoje zakazane izbore za Dumu. Nije iznenađujuće da je to bilo „dogovoreno“ tako da predsjednik Putin ostane na vlasti. Od tada je dao Zapadu do znanja da ga ne uznemirava pomisao na upotrebu nuklearnog oružja ako smatra da je Zapad prijetio Rusiji. U međuvremenu, Rusija je povećala svoje vazdušno bombardovanje glavnog grada Ukrajine, Kijeva, i drugih gradova. To je dovelo do iznenadne, neplanirane posjete njemačkog kancelara Kijevu kako bi se ojačala evropska podrška Ukrajini i podsjetio Putina da Zapad pomno prati šta on radi.
Da bi se završio „period izbora“, Izrael bi uskoro trebao održati i svoj četverogodišnji ciklus parlamentarnih izbora. S obzirom na očigledno široko rasprostranjeno mišljenje stanovništva, postoji sumnja u ishod izbora. Daleko je od sigurnog da će se sadašnja vlada, sa svojim krajnje desničarskim tendencijama, vratiti, te da će premijer Benjamin Netanyahu biti smijenjen ili da će mu se smanjiti dio moći. Stoga bi se mogao suočiti sa značajnim optužbama za prevaru, koje je do sada uspijevao držati na distanci. Postoji pritisak na izraelsku vladu, bez obzira na njen smjer, da usvoji rješenje o dvije države, kako je zamišljeno krajem 1940-ih, a kojem se krajnja desnica protivi. Ovo se mora riješiti.
Do 2027. godine, politička klima će vjerovatno izgledati drugačije od današnje. Strah koji pisci imaju je da bi borbe na Bliskom istoku mogle eskalirati i da će neko nenamjerno ili na drugi način ispustiti nuklearni element „iz vreće“.
O autoru:
Dr. J. Scott Younger, OBE, profesionalni je građevinski inženjer s više od četiri decenije međunarodnog iskustva, uključujući 42 godine profesionalnog angažmana na Dalekom istoku. Radio je u deset zemalja za Svjetsku banku (WB), Azijsku razvojnu banku (ADB) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Autor je brojnih stručnih i analitičkih radova, a bio je i kolumnista časopisa Forbes Indonesia i GlobeAsia. Bio je član upravnih odbora Britanske i Evropske trgovinske komore, te 17 godina obavljao funkciju potpredsjednika Međunarodne poslovne komore.
Njegova profesionalna ekspertiza obuhvata infrastrukturu i održivi razvoj, a upotpunjena je dugogodišnjim interesom za međunarodne odnose. Prethodno je obavljao funkciju međunarodnog kancelara Univerziteta President u Indoneziji, dok je danas počasni istraživački saradnik na Univerzitetu u Glasgowu. Također je član Savjetodavnog odbora IFIMES-a.
Dr. Younger živio je i radio na Tajlandu od 1978. do 1983. godine, a u okviru projektnih angažmana posjećivao je Mjanmar (Burmu), Bangladeš i Nepal.
Njegova najnovija knjiga, Sustainable Development: Challenges and Assessment in Construction (Održivi razvoj: Izazovi i procjena u građevinarstvu), dostupna je za kupovinu direktno od izdavača i putem Amazona.
Stavovi izneseni u ovom članku pripadaju isključivo autoru i ne odražavaju nužno službene stavove IFIMES-a.
Ljubljana/Glasgow, 11.oktobar 2026
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom veću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
