Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. U svom najnovijem članku "Globalna geopolitika u tranziciji: Klima, sukob i potraga za mirom", dr. J. Scott Younger, predsjednik komisije i komesar pri Glendale Partnersa i član Savjetodavnog odbora IFIMES-a, razmatra najvažnije geopolitičke procese i događaje posljednjih mjeseci. Autor analizira kako klimatske promjene, političke tranzicije, regionalni sukobi i nove diplomatske inicijative utiču na preoblikovanje međunarodnog poretka i mijenjaju globalni strateški pejzaž.
Mjeseci juni i juli obilježeni su jednim od najtoplijih perioda u posljednjih nekoliko stoljeća, posebno na većem dijelu evropskog kontinenta. Prije nekoliko decenija stručnjaci su upozoravali da bi takav scenarij mogao postati stvarnost te da će se čovječanstvo morati prilagoditi novoj, toplijoj klimatskoj normi. O tome se posebno raspravljalo tokom Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Parizu 2015. godine.
Najnoviji period britanske politike obilježila je iznenađujuća promjena na mjestu premijera unutar vladajuće stranke. Ostaje da se vidi kako će se ova promjena odraziti u narednim mjesecima, posebno na britanski odgovor na rat u Ukrajini. Iako bi se prema dosadašnjim najavama moglo očekivati da će podrška Ukrajini ostati na istom, ili čak višem nivou, politički razvoj događaja u Londonu privući će posebnu pažnju.
Drugo ključno pitanje ostaje način na koji se britanska vlada nosi s migracijama. Gledano unazad, mnogi problemi mogli su biti predviđeni, ali politički sistemi često sporo uče iz prethodnih iskustava. Nijedna država još nije pronašla potpuno održivo rješenje za migracijske izazove, ali neke zemlje pokazuju bolje razumijevanje njihove složenosti i dugoročnih posljedica.
Istovremeno, došlo je do novih pomaka u Mianmaru, gdje je promjena unutar vojnog režima dodatno zakomplicirala već postojeću krizu. Novo vodstvo zauzelo je tvrđi pristup, što je dovelo do intenziviranja sukoba i povećalo rizik od šireg građanskog rata. Riječ je o izuzetno složenoj situaciji koja pogađa zapadni dio ASEAN-a i koja bi se mogla proširiti prema istočnim granicama Indijskog potkontinenta, posebno prema Bangladešu.
Svako održivo mirovno rješenje za Mianmar neizbježno će zahtijevati uključivanje Kine, koja ima strateške interese u toj zemlji, uključujući pristup Indijskom okeanu i važnim trgovinskim pravcima. Za sada nema naznaka da bi se ova kriza mogla uskoro okončati.
Vraćajući se na Bliski istok, regiju koja i dalje snažno utiče na globalna geopolitička kretanja, jasno je da značajan dio pažnje proizlazi iz dugogodišnjeg angažmana Sjedinjenih Američkih Država i njihovog strateškog partnerstva s Izraelom. Krajnje desni politički krugovi unutar izraelske vlade nastoje zadržati snažnu američku uključenost u aktuelnu krizu, smatrajući da im takav okvir omogućava nastavak politike širenja kontrole nad teritorijama koje Palestinci smatraju dijelom svoje buduće države. U međuvremenu, Izrael je nastavio širiti prisustvo na Zapadnoj obali, dok su međunarodne reakcije uglavnom ostale ograničene na diplomatske osude i verbalne proteste.
Prije nekoliko sedmica predsjednik Trump iznio je ideju o uspostavljanju svojevrsnog „Odbora za mir“, u koji bi bile uključene različite globalne sile i regionalne organizacije, uključujući ASEAN, Evropsku uniju, Kinu, Indiju, pa čak i Rusiju. Nije prošlo nezapaženo da se Izrael u toj inicijativi nije našao među istaknutim učesnicima. Kao jedan od prvih prioriteta nametnulo se pitanje razoružavanja aktera koji predstavljaju ključnu prepreku obnovi ratom razorene Gaze.
Moguće je da je prvi pomak upravo postignut pristankom Hamasa na mirovni prijedlog i njegovom spremnošću da se, paralelno s aktivnostima Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), pripremi za proces razoružavanja. Izraelska strana do sada nije dala odgovor na ovaj prijedlog. Obnova Pojasa Gaze trajat će godinama, možda čak i čitavu deceniju, s obzirom na razmjere razaranja koja su nastala tokom sukoba. Trumpov mirovni plan, koji se ne odnosi samo na Gazu već i na širi cilj sveobuhvatnog političkog rješenja i uspostavljanja palestinske države, za sada se oblikuje postepeno.
Ipak, Trump će se nesumnjivo suočiti s ozbiljnim otporom krajnje desnih političkih snaga u Izraelu. To će biti veliki test njegove političke odlučnosti i sposobnosti da istraje u dugoročnom procesu. Iako je Trump često percipiran kao političar sklon kratkoročnom fokusu i naglim promjenama prioriteta, postizanje trajnog mira zahtijeva suprotan pristup – dugoročnu političku izdržljivost, višegodišnji angažman i kontinuirani napor u okruženju obilježenom dubokim nepovjerenjem između Palestinaca i Izraelaca.
Trump je nedavno, nakon kratkog susreta u New Yorku, govorio i o mogućnosti uključivanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u budući proces, što je otvorilo određena pitanja. Ipak, još je rano za konačne procjene. Put prema održivom rješenju ostaje dug, složen i prepun političkih prepreka.
U međuvremenu, sporadične borbe s Iranom se nastavljaju, uglavnom uz upotrebu zračnih projektila. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i druge zemlje, međutim, zatražili su od Trumpa da zasad sačeka, dok zajednički pokušavaju postići prihvatljiv dogovor s Iranom o rješavanju nesuglasica u vezi s Hormuškim moreuzom. Američki predsjednik je na to pristao, ali istovremeno podsjeća sve strane da je spreman poduzeti krajnje mjere protiv Irana ukoliko dogovor izostane.
Oman i Iran, koji kontroliraju suprotne strane Hormuškog moreuza, upravo su otvorili razgovore, što daje određenu nadu da bi se rješenje moglo pronaći diplomatskim putem, bez potrebe da Trump pribjegne prijetnji vojnom intervencijom. Ipak, pred nama je dug put prije nego što bude postignuto održivo i funkcionalno rješenje. Možda bi upravo povlačenje Sjedinjenih Američkih Država u ulogu posrednika, uz prepuštanje većeg prostora arapskim državama da same vode proces, moglo otvoriti put prema prihvatljivom kompromisu.
Osim toga, Trump bi na taj način mogao skinuti ovo pitanje sa svog dnevnog reda i usmjeriti pažnju na mnogo složeniji i dugoročniji cilj – pronalaženje održivog mira za Gazu i Zapadnu obalu te stvaranje palestinske države, uprkos protivljenju dijela izraelske političke scene.
Pred nama su godine napornog i strpljivog rada. Bez obzira na sve prepreke, rješenje se mora pronaći. Dok se drugi regioni svijeta mogu nastaviti, ili ponovo početi, baviti sukobima po obrascima iz prošlih stoljeća, Bliski istok više ne može sebi priuštiti još jedan ciklus beskonačnog nasilja.
O autoru:
Dr J Scott Younger, OBE, je profesionalni građevinski inženjer, 42 godine je preživio na Dalekom istoku i radio je u 10 država za Svjetsku banku, ADB i UNDP. Objavio je brojne članke; Bio je kolumnista za Forbes Indonezija n Globe Asia. Bio je član uprava britanske i evropske komore i 17 godina je bio podpredsjednik Međunarodne poslovne komore. Njegova područja interesiranja su infrastruktura i održivi razvoj, interesira se za međunarodna pitanja. Međunarodni je kancelar Predsjedničkog univerziteta u Indoneziji i počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowu. Član je Savjetodavnog odbora IFIMES. Njegova nova knjiga pod naslovom „Sustainable Development: Challenges and Assessment in Civil Engineering“ sada je dostupna za naručivanje kod izdavača ili putem platforme Amazon.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.
Ljubljana/Glasgow, 7. avgust 2026
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
