Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio geopolitičku analizu Euroazije u fokusu američke politike. Iz opsežne analize „Geopolitika u eri promjena: Euroazija u fokusu američke politike kroz saradnju Minska, Abu Dabija i Washingtona“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U prvoj polovini 21. vijeka međunarodni poredak prolazi kroz dinamičnu transformaciju, u kojoj stari sigurnosni obrasci gube uporište, a novi akteri i savezništva odlučno oblikuju globalni poredak. U tom kontekstu, Euroazija se sve snažnije nameće kao ključna geopolitička i geoekonomska pozornica, prostor gdje se ukrštaju interesi vodećih sila, protok energenata koridorima strateške važnosti, a sigurnosni balans zavisi od stabilnih i pragmatičnih odnosa.
Za Sjedinjene Američke Države, Euroazija više nije udaljeni prostor sekundarnog značaja, ona postaje ključni izazov i potencijal za stabilnost i prosperitet u 21. vijeku. U tom smislu, Washington pažljivo prati razvoj odnosa sa zemljama Euroazijske ekonomske unije (EAEU)[2], koju čine Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan. Iako su odnosi sa Rusijom opterećeni brojnim sigurnosnim i političkim tenzijama, ostale članice EAEU ostvaruju raznoliku i značajnu privrednu i diplomatsku saradnju sa Sjedinjenim Državama – kroz trgovinu, energetiku, obrazovanje i investicije.
Posebno se ističe Bjelorusija, čiji strateški položaj i otvorenost ka partnerstvima izvan tradicionalnih okvira nude novu priliku za američku diplomatsku i ekonomsku prisutnost u istočnoj Evropi. Također, Kazahstan ostaje ključni energetski partner i most ka Centralnoj Aziji, dok Armenijai Kirgistan pokazuju interes za diverzifikaciju vanjskih odnosa i jačanje institucionalnih veza sa međunarodnim akterima.
Unutar Euroazijske ekonomske unije, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bjelorusija grade funkcionalan i stabilan bilateralni model saradnje, zasnovan na zajedničkim interesima, investicijama i političkom dijalogu. Ovaj okvir ne samo da otvara vrata jačoj regionalnoj integraciji, već i stvara osnovu za dublje uključivanje Sjedinjenih Američkih Država u novu euroazijsku realnost.
Povratak SAD strateškom planiranju i vanjskoj politici sa jasnim ciljevima, kakvu je simbolizirao predsjednik Donald Trump, uz viziju njegovog potpredsjednika J.D. Vancea i državnog sekretara Marca Rubia, može postaviti temelje novim savezima, koji služe dugoročnim interesima SAD, ali i stabilnosti Evrope, sigurnosti Bliskog istoka i globalnoj ravnoteži. Iako su naslijedili brojne probleme i izazove bivše demokratske administracije, uspjeli su spriječiti izbijanje sukoba između Indije i Pakistana u maju 2025., a zatim i potpisivanje dugo očekivanog mirovnog sporazuma između Demokratske Republike Kongo i Ruande u Washingtonu u junu 2025. Predsjednik Trump je zaustavio 12-dnevni sukob između Izraela i Irana, koji je mogao porasti u regionalni rat. Istovremeno, Trump ulaže ogroman napor u postizanje mira u Ukrajini i pojasu Gaze.
Precizni i efikasni američki vojni udar na iranski nuklearni program eliminirao je njegovu prijetnju, prisiljavajući Iran, da sada izabere put mira i saradnje sa Sjedinjenim Državama. Direktni razgovori predstavljaju priliku da Teheran izađe iz 45 godina izolacije i krene putem konstruktivnog dijaloga. Istovremeno, odlučan stav predsjednika Trumpa prema izraelskom premijeru Benjaminu Natanyahuu, koji je zahtijevao da Izrael odmah povuče poslane avione u vojnu akciju na dan primirja, pokazao je odlučnost Washingtona u održavanju mira. Vizija ove administracije je prosperitet svijeta zasnovan na dijalogu, saradnji i sprječavanje konfrontacije, otvarajući put sigurnijoj i mirnijoj budućnosti za sve narode.
Vrlo je važno istaći da Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), kao ključni član Vijeća za saradnju u Zalivu (GCC – Gulf Cooperation Council), igraju presudnu ulogu u regionalnoj stabilnosti i ekonomiji. S druge strane, Minsk, kao članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), predstavlja vrata ka tržištu koje obuhvata oko 183 miliona stanovnika i bruto domaći proizvod od preko 2.400 milijardi američkih dolara, što ga čini jednom od najznačajnijih ekonomskih integracija u svijetu.
Euroazija nije samo geografski prostor između Istoka i Zapada, ona je srce budućih globalnih odluka, koje će oblikovati međunarodne odnose u godinama koje dolaze. Ovaj prostor predstavlja ključnu tačku susreta velikih sila i različitih interesa, koji će definirati tok svjetske politike i ekonomije. Sa jedne strane, tu su ogromni prirodni resursi kao što su nafta, gas i minerali, dok sa druge strane postoje strateški transportni koridori, koji povezuju kontinente i omogućavaju protok robe, energije i informacija. Pored toga, ne smijemo zanemariti demografski potencijal i brz razvoj tehnologije, koji ovaj region čine posebno važnim.
Za Sjedinjene Američke Države, održavanje i jačanje uticaja u Euroaziji je presudno za zadržavanje globalne dominacije i protivteža rastućim ambicijama Kine. U tom kontekstu, partnerstvo sa zemljama Euroazijske ekonomske unije (EAEU), postaje strateški važan element. UAE i Bjelorusija koriste ovu priliku, da kroz investicije, tehnološki razvoj i doprinos regionalnoj stabilnosti unaprijede svoje pozicije. Saradnja zasnovana na ekonomiji, sigurnosti i inovacijama jača sve uključene strane i čini ih konkurentnijim akterima na globalnoj sceni.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) danas se izdvajaju kao primjer stabilnosti, modernizacije i strateške diplomatije u arapskom i globalnom kontekstu. Pod vodstvom predsjednika šejka Mohameda bin Zayeda Al Nahyana, Emirati su ključni akter u širenju vizije mira, razvoja i povezivanja različitih regija svijeta. Njihova vanjska politika temelji se na pragmatičnosti, međusobnom poštovanju i spremnosti na dijalog sa svim stranama, bez ideoloških barijera.
Posebno se ističu odnosi sa Bjelorusijom, čiji strateški položaj u srcu Euroazije privlači pažnju stranih partnera. Tokom zvanične posjete Minsku 27. juna 2025. godine, šejk Khaled bin Mohamed bin Zayed Al Nahyan, prestolonasljednik Abu Dabija i predsjednik Izvršnog vijeća Abu Dabija, sastao se sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukashenkom i istakao spremnost UAE da nastave ulaganja, koja sada premašuju više od četiri milijarde američkih dolara, usmjerena na digitalnu infrastrukturu, energetsku efikasnost, prehrambenu sigurnost i vojno-tehničku saradnju[3]. Ova posvećenost pokazuje da Emirati ne gledaju na Bjelorusiju samo kao tržište, već kao strateškog partnera za stabilnost i razvoj regije.
Vizija UAE snažno je oličena u ličnosti Sheikha Mohameda bin Zayeda Al Nahyana, koji uživa povjerenje svjetskih lidera, uključujući Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Aleksandra Lukashenka. Ove lične veze, zasnovane na uzajamnom poštovanju, omogućavaju Emiratima, da djeluju kao neutralan posrednik i pouzdan investicioni partner u svijetu punom geopolitičkih tenzija.
UAE ovim odnosom potvrđuju svoju ulogu lidera međuregionalne saradnje. Povezujući Istok i Zapad i gradeći partnerstva bez pritisaka, Emirati oblikuju novu realnost u kojoj su stabilnost, razvoj i suverenitet osnovni principi diplomatije. Saradnja s Bjelorusijom stoga nije izoliran slučaj, već dio šire vizije modernog arapskog identiteta, koji se temelji na otvorenosti, ekonomskom razvoju i promociji mira.
Bjelorusija zauzima ključnu poziciju unutar Euroazijske unije, kako geografski, tako i politički, što joj daje posebnu ulogu u oblikovanju arhitekture ovog regionalnog integracionog bloka. Smještena na raskršću između Europe i Azije, Bjelorusija predstavlja most koji povezuje različite ekonomske, kulturne i geopolitičke tokove. Njena politika usmjerena je na očuvanje suvereniteta i stabilnosti, što se jasno reflektira kroz aktivno učešće u razvoju zajedničkih institucija i politika unutar Unije.
Posebno istaknutu ulogu u ovom procesu ima predsjednik Aleksandar Lukashenko, čija je vizija i strateško vodstvo značajno doprinijelo jačanju pozicije Bjelorusije unutar Euroazijske unije. Pod njegovim vodstvom, Minsk je postao aktivan zagovarač suvereniteta, stabilnosti i multipolarnosti, balansirajući između različitih geopolitičkih centara i promovirajući model razvoja zasnovan na ravnopravnoj saradnji država članica. Njena geostrateška uloga posebno dolazi do izražaja kroz doprinos u oblasti energetske sigurnosti, transportne infrastrukture i digitalne povezanosti. Također, Minsk koristio svoje predsjedavanje EAEU, da dodatno učvrsti političke i ekonomske veze između članica, kao i da proširi saradnju sa strateškim partnerima izvan euroazijskog prostora.
U uslovima globalnih izazova i geopolitičkih previranja, uloga Bjelorusije kao stabilizirajućeg faktora unutar Euroazijske unije postaje ne samo važna za samu Uniju, već i za širu regiju. Njena sposobnost da balansira između različitih interesnih centara doprinosi jačanju multipolarnog svjetskog poretka i potvrđuje Bjelorusiju kao neizostavan stub euroazijske integracije.
Politika nove Trumpove administracije prema Bjelorusiji jasno pokazuje strateški pristup zasnovan na pragmatizmu i realpolitici. Za razliku od prethodnih administracija, koje su često forsirale sankcije i izolaciju, Trumpov tim prepoznaje važnost Bjelorusije kao ključnog regionalnog partnera unutar Euroazijske ekonomske unije i šire geopolitičke arhitekture Euroazije.
U Minsku je 21. juna 2025. godine održan historijski i veoma značajan susret između bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukashenka i specijalnog američkog izaslanika generala Keitha Kellogga. Kellogg, kao iskusni američki diplomata i vojni veteran, poznat po svojoj ulozi u strateškim pregovorima i sigurnosnim pitanjima, predstavlja izrazito visok nivo američkog interesa za obnovu i produbljivanje odnosa s Bjelorusijom. Njegova posjeta nakon višegodišnje diplomatske distance šalje jasnu poruku spremnosti nove administracije da ponovo uspostavi dijalog i saradnju[4].
Politika Trumpove administracije prema Bjelorusiji predstavlja osvježenje u američkoj vanjskoj politici, nudeći novu priliku za trajno partnerstvo koje će doprinijeti stabilnosti, prosperitetu i konstruktivnom dijalogu u Euroazijskoj regiji.
Bjelorusija, sa svojim bogatim nalazištima rijetkih minerala, nudi Sjedinjenim Američkim Državama strateški važan resurs u vremenu globalnih tehnoloških i industrijskih transformacija. Upravo ta komplementarnost stvara osnovu za ekonomsku saradnju na svim nivoima, od energetike, preko tehnologije, do industrijskih i infrastrukturnih projekata, otvarajući nove mogućnosti za bilateralne investicije i razvoj.
Susret u Minsku protekao je u atmosferi otvorenosti i međusobnog poštovanja, gdje su obje strane izrazile spremnost na iskreni i rezultatima usmjereni dijalog. Predsjednik Lukashenko je istakao važnost ravnopravnog pristupa, što je ključno za dugoročnu saradnju i izgradnju povjerenja. General Kellogg je jasno potvrdio da američka administracija vidi Bjelorusiju kao važnog partnera, naglašavajući spremnost SAD-a da prošire saradnju na brojnim područjima.
Ovaj diplomatski iskorak ima potencijal donijeti višestruke koristi: od proširenja ekonomskih veza i investicija, preko energetske sigurnosti, do zajedničkih napora u očuvanju regionalne stabilnosti i borbi protiv globalnih prijetnji poput terorizma i organiziranog kriminala. Obnova američko-bjeloruskih odnosa može značajno doprinijeti sigurnosnoj dinamici u Europi i Aziji, otvarajući prostor za novu eru konstruktivne saradnje.
Arktik (Sjeverni pol), nekada zaboravljen prostor ledenih prostranstava, postaje ključna tačka globalnih strateških i ekonomskih interesa. Kako klimatske promjene otvaraju nove pomorske rute i olakšavaju pristup energetskim i mineralnim resursima, raste interes država širom svijeta za ulaganja u ovaj strateški region.
Posebnu pažnju privlači činjenica da se među zainteresiranim zemljama nalaze Ujedinjeni Arapski Emirati, Bjelorusija i Kina. Te države pokazuju spremnost za ulaganja u razvoj saobraćajne infrastrukture, koja bi omogućila komercijalizaciju Sjeveroistočnog pomorskog koridora. Direktor Ruskog fonda za direktne investicije, Kirill Dmitriev, izjavio je da arapski investitori žele učestvovati u fondu za razvoj Arktika, istakavši da „sve će biti pod punom kontrolom Rusije. Naši resursi su zaštićeni, a fond nudi atraktivne mogućnosti u dugoročnom razvoju.“
Na konferenciji održanoj 27. marta 2025. godine u Minsku, u Palati nezavisnosti (Independence Palace), službenoj rezidenciji predsjednika Bjelorusije, obratio se i predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je rekao: „Naši partneri iz Bjelorusije, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih država pokazuju ozbiljno interesovanje za razvoj saobraćajne infrastrukture u regionu Arktika. Ovo je strateški važno kako za ekonomski rast, tako i za privlačenje stranih investicija.[5]“
Ove izjave dolaze u trenutku kada SAD i Rusija, vode preliminarne razgovore o ekonomskoj saradnji u Arktiku, s ciljem otvaranja novih komunikacijskih i energetskih ruta. Po mišljenju američkih analitičara, Washington vidi saradnju u Arktiku i kao potencijalni način za razdvajanje Moskve i Pekinga, iako se zbog jačanja rusko-kineskih odnosa takve nade čine nerealnima u ovim trenucima.[6]
Pored Arktika, sve veći interes izaziva i Antarktik (Južni pol). Administracija predsjednika Donalda Trumpa posmatra Antarktik kao stratešku tačku od ključnog značaja. Radi se ne samo o vojnoj i pomorskoj poziciji, već i o bogatim nalazištima sirovina, uključujući litij, kobalt i druge rijetke minerale, kao i prirodni gas i potencijalne rezerve nafte. Trump je više puta isticao da Sjedinjene Američke Države moraju osigurati pristup tim resursima kako bi očuvale ekonomsku i energetsku nadmoć[7].
Politika Europske unije prema Euroaziji često je opterećena ideološkim ograničenjima i potrebom usklađivanja sa vanjskopolitičkim smjernicama Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavljaju najveću ekonomsku i vojnu silu na svijetu. Države EU funkcioniraju unutar kolektivnog sigurnosnog okvira NATO saveza i zavise od američke vojne zaštite, što u praksi ograničava njihovu geopolitičku autonomiju. Ovakav položaj predstavlja značajan izazov za države EU ukoliko žele zauzeti samostalniji i efikasniji položaj u globalnoj politici.
Istovremeno, Europska unija nastoji osigurati stabilna tržišta, sigurne energetske resurse i bezbjednosnu saradnju sa euroazijskim prostorom, ali je često sputana ideološkim predrasudama i političkom rigidnošću. Takav pristup nije u skladu sa savremenim geopolitičkim izazovima i ne doprinosi efikasnom rješavanju pitanja u složenom euroazijskom kontekstu, te je stoga neophodno usvojiti fleksibilniji i pragmatičniji pristup.
Posebnu pažnju zaslužuju baltičke države, Estonija, Latvija i Litvanija, koje imaju složenu historiju i još uvijek nose teret historijskih tenzija koje proizilaze iz naslijeđa Sovjetskog Saveza. Iako su integralni dio europskog političkog i sigurnosnog sistema, njihova aktuelna politika često je obilježena frustracijama i nepovjerenjem prema saradnji sa Rusijom. Ovakvo stanje ograničava njihove kapacitete za konstruktivno djelovanje u širem euroazijskom prostoru. Predugo zadržavanje u historijskim frustracijama može dovesti do političke ukočenosti i propuštanja ključnih prilika za stabilnost i prosperitet. Baltičke države danas imaju značajnu mogućnost, da preispitaju svoje stavove i aktivno učestvuju u izgradnji mostova dijaloga i ekonomskih partnerstava u regiji. Fleksibilniji i pragmatičniji pristup, usklađen s novim američkim strategijama, može znatno doprinijeti njihovoj sigurnosti, ali saradnja te prosperitetu EU i Euroazije u cjelini.
Politika američke administracije jasno reflektuje strateški zaokret zasnovan na pragmatizmu i realpolitici. Za razliku od ranijih administracija koje su često pribjegavale nametanju sankcija i političkoj izolaciji, aktuelni pristup akcentira dijalog, poštivanje suvereniteta i zajedničke interese. Ovakva politika predstavlja osvježenje u američkoj vanjskoj politici i pruža novu priliku za trajno partnerstvo koje će doprinijeti stabilnosti, prosperitetu i konstruktivnom dijalogu u okviru Euroazijskog regiona.
Tokom 2025. godine, predsjednik Donald Trump i predsjednik Vladimir Putin imali su pet telefonskih razgovora[8], što jasno pokazuje spremnost obje strane na direktan dijalog i relaksaciju odnosa između dvij super sile, otvarajući prostor za intenzivniju diplomatsku saradnju i zajednički rad na pitanjima sigurnosti i ekonomskog razvoja. Ova diplomatska dinamika nagovještava mogućnost prevazilaženja dosadašnjih tenzija i uspostavljanja trajnog mira, posebno u geopolitičkom prostoru Euroazije.
U tom kontekstu, od EU se očekuje da prepozna ove promjene i usvoji fleksibilniji i pragmatičniji pristup prema Euroaziji, kako bi zajedno sa Sjedinjenim Državama i ostalim ključnim akterima izgradila stabilniji i prosperitetniji geopolitički ambijent. Samo takvim pristupom može se izbjeći eskalacija sukoba i osigurati dugoročna sigurnost i razvoj na europskom kontinentu.
Ovaj ton saradnje sa Istokom otvara prostor i za Europsku uniju da razmisli o sopstvenom pristupu. Vrijeme je da se EU prestane rukovoditi historijskim frustracijama i ideološkim automatizmima, i da u saradnji s Euroazijom pronađe svoj interes, kako u energetici, tako i u ekonomiji, trgovini. Samo takvim putem EU može postati istinski autonomna i stabilna globalna sila.
Ljubljana/Bruxelles/Washington/Minsk, 22. juli 2025
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
[2] Euroazijska ekonomska unija (EAEU ili EEU) je ekonomska unija pet postsovjetskih država smještenih u Euroaziji. EAEU ima integrirano jedinstveno tržište. Države članice: Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Rusija Posmatrači: Kuba, Iran, Moldavija, Uzbekistan, link: www.eaeunion.org/?lang=en
[3] Ministry of Economy of the Republic of Belarus, official press release on UAE–Belarus investment cooperation, 2025, link: www.economy.gov.by/en/news/uae-investments-belarus-2025 .
[4] Belarusian president Alexander Lukashenko met with U.S. special envoy Keith Kellogg, link: www.reuters.com/world/belarus-lukashenko-meets-with-us-envoy-kellogg-belta-reports-2025-06-21/?utm_source=chatgpt.com .
[5] Recap of the ‘Arctic: Territory of Dialogue’ International Arctic Forum 2025, link: www.forumarctica.ru/en/news/podvedeny-itogi-mezhdunarodnogo-arkticheskogo-foruma-«arktika-territorija-dialoga»-2025/?utm_referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.com%2F
[6] US and Russia explore Arctic cooperation as ties with European allies strain, link: www.arctictoday.com/us-and-russia-explore-arctic-cooperation-as-ties-with-european-allies-strain
[7] Many of Trump’s actions against allies and foes focus on one big thing, link: www.politico.com/news/2025/02/13/trump-mineral-energy-resources-00203576
[8] Trump and Putin have held five phone calls this year till June 20. 2025, link: www.reuters.com/world/europe/kremlin-declines-predict-when-putin-trump-may-meet-face-to-face-2025-06-20/
