Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Republici Srbiji i predlaže konkretna rješenja za izlazak iz postojeće situacije. Iz analize „Srbija 2025: Srbija želi povratak u normalan život“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove, koji pružaju uvid u aktuelne izazove, mogućnosti za političku stabilizaciju, jačanje demokratije i unapređenje kvaliteta života građana Srbije.
Politički gledano, pad nadstrešnice u Novom Sadu 1.novembra 2024.godine poslužio je kao katalizator za rasprave o odgovornosti lokalnih i državnih vlasti. U opozicionim krugovima događaj se probao iskoristiti kao argument protiv neefikasnosti vlasti i netransparentnog sistema javnih nabavki, i pokušajem iznuđivanja vanrednih izbora, dok je vladajuća struktura pokušala umanjiti političku dimenziju nesretnog događaja, naglašavajući „pojedinačne propuste“. Time se još jednom pokazalo duboko ukorijenjeno nepovjerenje između građana i institucija, koje se produbljuje kroz odsustvo jasnih i brzih odgovora.
Društveno, nesreća je naglasila osjećaj nesigurnosti i ranjivosti građana u svakodnevnom životu u Srbiji i regionu. Pitanje sigurnosti javnih prostora postalo je šira metafora za manjak sistemske brige za dobrobit ljudi, što se uklapa u već postojeću percepciju da država favorizira političke i ekonomske interese nad građanskim.
Institucionalno, ovaj događaj ukazuje na manjkavosti u nadzoru, regulativi i provedbi standarda. On otvara potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema kontrole kvaliteta u građevinarstvu i urbanističkom planiranju. Istovremeno, kriza može biti i prilika da vlasti pokažu ozbiljnost kroz transparentnu istragu, sankcioniranje odgovornih i jačanje procedura, što bi moglo donekle povratiti narušeno povjerenje javnosti.
Iako Evropski parlament i EU formalno ne traže smjenu vlasti u Srbiji, njihove rezolucije i upućene kritike vezane za vladavinu prava, medijske slobode i transparentnost nabavki percipiraju se različito među građanima. Ova percepcija direktno utiče na reputaciju EU u Srbiji i na njenu (ne)sposobnost da djeluje kao kredibilan partner u procesu evropskih integracija.
Trenutna percepcija EU među građanima Srbije je nepovjerenje i osjećaj snažnog vanjskog pritiska. Značajan dio građana Srbije vjeruje da EU pokušava (in)direktno utjecati na unutrašnju i političku situaciju favorizirajući određene političke opcije. Takvo tumačenje pojačava skepticizam i strah od miješanja u suverenitet, posebno kada se već u javnom diskursu koristi retorika o „neprijateljskoj EU“.
Postoji dvostruka percepcija. Proevropski građani vide EU kao partnera za reforme, zaštitu demokratskih standarda i borbu protiv korupcije. Evroskeptični građani, koji predstavljaju većinu, doživljavaju EU kao vanjski pritisak i prijetnju nacionalnoj nezavisnosti i samostalnosti. Ova percepcija olakšava propagandu protiv EU i jača alternativne geopolitičke narative (Rusija, Kina).
Reputacija EU u Srbiji je polarizirana. Proevropski građani vide EU kao zaštitnika evropskih standarda i reformi, dok evroskeptični vide EU kao vanjski pritisak. Stav Evropskog parlamenta o reformama, iako tehnički i proceduralno ne uključuje zahtjeve za smjenu vlasti, percipira se drugačije zbog nedostatka direktne komunikacije i političke retorike vlasti. Dugoročno, EU može poboljšati svoj ugled kroz jasnu komunikaciju, vidljivu tehničku podršku i angažman građana i civilnog društva bez favoriziranja pojedinih političkih opcija.
EU se mora fokusirati se na strategije koje pojačavaju transparentnost, aktivno državljanstvo, legitimitet i participaciju građana, umjesto političke intervencije u unutrašnje stvari Srbije.
EU mora imati jasnu strategiju za jačanja reputacije EU u Srbiji koja između ostaloga, mora uključivati:
Glavna greška EU je što formalnim kritikama i preporukama ne prati dovoljno vidljivu i jasno komunikacijsku strategiju koja bi građanima Srbije objasnila da EU podržava reforme, a ne političku smjenu vlasti putem protesta. Posljedica je narušena reputacija EU i jačanje evroskeptičkog narativa čemu doprinose nekonzistentne i ponekad dvosmislene izjave pojedinih evropskih zvaničnika.
Formiranje vojnog saveza Hrvatska–Albanija–Kosovo i jačanje vojnog sporazuma Slovenija–Hrvatska predstavlja novi sigurnosni okvir i izazov na Zapadnom Balkanu. Ovi događaji imaju direktan i indirektan utjecaj na Srbiju, kako u vojnom, tako i u političkom i reputacijskom smislu.
Novi regionalni vojni savezi i sporazumi povećavaju osjećaj strateške izolacije Srbije i mijenjaju regionalnu ravnotežu. Dok kratkoročno podstiču sigurnosnu opreznost i političku mobilizaciju, dugoročno mogu dovesti do jačanja vojnih i diplomatskih kapaciteta Srbije, ali i otežati poziciju njene vojne neutralnosti.
Preporuke za Srbiju:
Specijalizovana međunarodna izložba EXPO 2027 u Beogradu predstavlja ključni trenutak za Srbiju i čitav Zapadni Balkan. Ovaj događaj nije samo prilika za predstavljanje inovacija, već i za jačanje regionalne saradnje, privlačenje stranih direktnih investicija (FDI) i unapređenje globalne prepoznatljivosti.
EXPO 2027 Beograd, sa temom „Igraj za čovječanstvo – sport i muzika za sve“, biće održan od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine. Očekuje se da će tokom 93 dana trajanja izložbe srpska prijestolnica privući više od četiri miliona posjetilaca. Ovo je prvi put da će se ovakav događaj održati u bivšoj Jugoslaviji, što čini Srbiju prvim domaćinom Specijalizirane izložbe na Zapadnom Balkanu i bit će prilika da cijeli svijet upozna region Zapadnog Balkana. Očekuje se da će učestvovati više od 150 zemalja, što EXPO 2027 čini jednim od najvećih svjetskih događaja te godine.
Ekonomski razvoj: EXPO 2027 će doprinijeti jačanju ekonomije kroz privlačenje investicija i povećanje turističkog prometa Srbije. Očekuje se da će događaj generirati značajan prihod za domaću privredu.
Infrastrukturne promjene: Izgradnja novog multifunkcionalnog kompleksa u Surčinu, uključujući sajamske hale i prateće komercijalne i smještajne kapacitete, doprinosi modernizaciji infrastrukture Beograda.
Obrazovanje i saradnja: EXPO 2027 pruža platformu za razmjenu znanja i iskustava, što može doprinijeti unapređenju obrazovnog sistema i jačanju međunarodne saradnje i razmjene.
EXPO 2027 u Beogradu predstavlja priliku za promociju regiona. Zemlje učesnice dolaze da se upoznaju sa cijelim Zapadnim Balkanom, što može doprinijeti jačanju regionalnih veza i saradnje.
Nakon završetka EXPO 2027, naslijeđe će se ogledati u unapređenju infrastrukture, jačanju međunarodnih odnosa i povećanju prepoznatljivosti Srbije i Zapadnog Balkana na globalnoj sceni. Ovaj događaj ostavlja dugoročan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj regiona.
EXPO 2027 u Beogradu nije samo događaj, već i prilika za prepoznatljivost i trajnu transformaciju Srbije i Zapadnog Balkana u globalne igrače u oblasti inovacija, kulture i saradnje.
Postojeću situaciju u Srbiji karakterizira politička polarizacija odnosno velike podjele između vlasti i opozicije što otežava donošenje konsenzualnih odluka vezanih za budućnost zemlje.
Rastu i regionalni pritisci. Formiraju se novi vojni i politički savezi u regionu (npr. Hrvatska-Albanija–Kosovo, Hrvatska–Slovenija,) koji stvaraju osjećaj nesigurnosti i potrebu za jasnom vanjskom politikom.
Reputacija EU u Srbiji je u stalnom padu. Evropski parlament i Evropska komisija često kritikuju nedostatak reformi, daju proturječne izjave iz kojih se ne nazire članstvo Srbije u EU što dodatno povećava neizvjesnost i komplicira unutrašnje političke procese.
Dijalog kao instrument za prevazilaženje postojeće situacije znači otvorenu i strukturiranu komunikaciju između različitih političkih aktera, civilnog društva i međunarodnih partnera s ciljem postizanja zajedničkih rješenja. Dijalog je otvorena mogućnost za sve ključne aktere ukoliko žele da prevaziđu postojeću situaciju.
Ciljevi dijaloga u Srbiji su politička stabilizacija – smanjenje tenzija između vlasti i opozicije te reforma institucija – jačanje vladavine prava, transparentnosti i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Regionalna saradnja se ogleda u jačanju pozicije Srbije kroz partnerstva, kompromise sa susjedima te zajedničke inicijative za dobrobit svih.
Unapređenje odnosa s EU je pokazivanje spremnosti za konstruktivne reforme i dijalog kao preduslov za evropske integracije te prijeko potrebno otvaranje novog klastera u pregovorima sa EU.
Prednosti dijaloga su eliminacija tenzija, prevencija konflikata, izgradnja povjerenja i priprema za budućnost kroz traženje dugoročnih rješenja, a ne samo privremenih kompromisa.
Analitičari smatraju, da je dijalog ključni mehanizam za izlazak iz trenutne situacije u Srbiji. Samo kroz strpljivo pregovaranje, uz uključivanje svih relevantnih aktera i međunarodne podrške, moguće je postići unutrašnju stabilnost, unaprijediti odnose sa susjedima, poboljšati evropsku perspektivu Srbije i omogućiti povratak Srbije u normalan život. Nesporno je da je zagarantirano ustavno pravo građana na proteste, dok je ustavom istovremeno zagarantirana i sloboda kretanja građana i država mora osigurati poštivanje i korištenje i jednog i drugog prava.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 11.septembar 2025
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
