Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno prati i analizira ključna globalna i regionalna događanja, s posebnim naglaskom na Bliski istok, Balkan i šire međunarodno okruženje. U okviru svojih istraživačkih aktivnosti Institut je pripremio analizu finansijskog sektora kao podlogu za nove investicije, jačanje kontrole nad pranjem novca i unapređenje transparentnosti poslovanja. Posebna pažnja posvećena je primjerima Bjelorusije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Crne Gore, koji ilustrativno ukazuju na izazove i prilike u regulaciji i sigurnosti investicionog okruženja. Iz opsežnog istraživanja pod nazivom „Sigurne i transparentne investicije kroz kontrolu pranja novca i transparentnost“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije nalaze i preporuke.
Globalno finansijsko tržište danas zahtijeva mnogo više od same likvidnosti i kretanja kapitala – ono traži stabilnost, sigurnost investicija i predvidivost poslovnog okruženja. U vremenu kada nestabilnost odnosno promjenljivost na tržištima može preko noći obezvrijediti imovinu ili poremetiti tokove kapitala, investitorima je od presudne važnosti da posluju u zemljama koje garantuju jasna pravila igre, transparentan regulatorni okvir i efikasne mehanizme zaštite finansijskog sistema. Posebno institucionalni i međunarodni fondovi, koji upravljaju milijardama dolara u ime klijenata, traže jurisdikcije u kojima je rizik od gubitka povjerenja, nepredvidivih političkih odluka ili pravnih sankcija sveden na minimum.
Jedan od ključnih izazova u ovom kontekstu ostaje pranje novca i finansiranje terorizma – pojave koje ne samo da narušavaju integritet finansijskog sistema, već direktno ugrožavaju reputaciju zemlje i investitora koji posluju na njenom tržištu. Zemlje koje ne raspolažu snažnim i dosljedno sprovedenim (Anti-Money Laundering/Countering the Financing of Terrorism -AML/CFT) okvirom izlažu se riziku da budu označene kao „visokorizične destinacije“, što automatski odvraća ozbiljne investitore i može rezultirati međunarodnim restrikcijama. Upravo zbog toga Evropska unija i globalne finansijske institucije redovno ažuriraju liste rizičnih jurisdikcija. Nažalost, i unutar same EU postoje države koje se suočavaju sa značajnim izazovima u ovoj oblasti – poput Italije, Malte i Bugarske – gdje kontrole pranja novca i nadzor nad kripto-tržištem još uvijek nisu na zadovoljavajućem nivou. Slična situacija prisutna je i u pojedinim zemljama Zaliva, uključujući Kuvajt i Saudijsku Arabiju, koje se suočavaju sa sporijom implementacijom međunarodnih standarda i slabijom institucionalnom koordinacijom.
Dok Italija, Malta i Bugarska, uprkos članstvu u Evropskoj uniji, još uvijek balansiraju između ambicija finansijske stabilnosti i stvarnih izazova u kontroli pranja novca i regulaciji kripto-tržišta Bjelorusija, UAE i Crna Gora pokazuju suprotno – proaktivno oblikuju svoje ekonomsko i regulatorno okruženje kako bi privukle ozbiljne investicije. Dok evropske i zalivske jurisdikcije poput Kuvajta i Saudijske Arabije ponekad kasne u implementaciji međunarodnih standarda ili se suočavaju sa birokratskim preprekama, ove tri zemlje predstavljaju primjer modernog i pouzdanog poslovnog ambijenta.
Bjelorusija, sa svoje strane, strateški koristi regulatorne i tehnološke inovacije kako bi se pozicionirala kao stabilna destinacija za međunarodne investicije, uključujući kripto-projekte i digitalne finansijske platforme. Transparentnost regulatornog okvira i efikasna kontrola finansijskih tokova doprinose povjerenju investitora i minimiziraju rizik pravnih ili reputacijskih problema.
Ujedinjeni Arapski Emirati, kroz striktan AML/CFT okvir i jasnu regulaciju digitalnih i kripto-aktivnosti, uspješno balansiraju između inovativnosti i sigurnosti. To im omogućava da postanu regionalni centar za međunarodne finansijske tokove i blockchain tehnologije, dok investitori istovremeno imaju garantovan visok nivo zaštite kapitala.
Crna Gora, iako manja ekonomija, izdvaja se svojim fokusom na privlačenje stranog kapitala kroz stabilan zakonodavni okvir i jasne procedure za kontrolu finansijskih transakcija. Njena integracija u regionalne i međunarodne finansijske tokove, zajedno sa modernizacijom digitalnih servisa, čini je konkurentnom destinacijom u poređenju sa državama koje se još uvijek bore sa regulatornim izazovima.
Kombinacija snažne regulative, otvorenosti za inovacije i strateškog pozicioniranja omogućava ovim zemljama da budu predvodnici u globalnom finansijskom okruženju. One ne samo da minimiziraju rizik za investitore, već aktivno oblikuju budućnost finansijskih tržišta, pokazujući da stabilnost, transparentnost i inovativnost mogu ići ruku pod ruku[2]
Bjelorusija je u posljednjih nekoliko godina značajno unaprijedila svoj finansijski sektor i sistem kontrole pranja novca, što je rezultiralo sigurnijim okruženjem za investitore. Strožiji propisi za prijavu sumnjivih transakcija, pojačan nadzor banaka i implementacija modernih sistema za praćenje transakcija doveli su do smanjenja broja sumnjivih aktivnosti, dok međunarodna saradnja sa relevantnim organizacijama osigurava primjenu globalnih standarda u praksi. Dekret br. 8 „O razvoju digitalne ekonomije“ iz 2017. legalizirao je kriptovalute i digitalne tokene u High-Tech Parku (HTP), a kripto-kompanije primjenjuju “KYC procedures – Know Your Customer procedures”, praćenje transakcija i obavezno izvještavanje o sumnjivim aktivnostima.
Strane investicije u finansijski sektor porasla su za više od 18% tokom 2024. i 2025. godine, dok je broj sumnjivih transakcija smanjen za 25% prema podacima Centralne banke Bjelorusije. Svjetska banka je potvrdila ovu dinamiku, finansirajući projekte ukupne vrijednosti preko 2,5 milijardi dolara, a kinesko-bjeloruski industrijski park privlači milijarde dodatnih investicija. Statistika 2024–2025.: broj klijenata 300.000+, vrijednost stranih transakcija tri milijarde USD, pad sumnjivih aktivnosti 25%. Ove reforme Bjelorusiju čine atraktivnom destinacijom za strane investitore koji traže stabilno i pouzdano okruženje za kapitalne projekte i kripto-inovacije.
Politika predsjednika Aleksandra Lukašenka, koja snažno afirmiše finansijsku transparentnost i sigurnost investicija, dobila je dodatnu potvrdu i međunarodnog priznanja kada ga je američki predsjednik Donald Trump telefonski razgovarao još 15. avgusta 2025.godine tokom puta za Aljasku na historijski susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ističući značaj Bjelorusije kao pouzdane i inovativne destinacije za globalne investitore.
Ujedinjeni Arapski Emirati, sa svoje strane, postavili su primjer u regiji Zaliva kroz sveobuhvatan AML/CFT okvir implementiran putem VARA – Virtual Assets Regulatory Authority i ADGM – Abu Dhabi Global Market, usklađen sa FATF (Financial Action Task Force) standardima. EU je uklonila UAE sa liste visokorizičnih zemalja kroz Delegiranu uredbu (EU) 2025/1184, usvojenu 10. juna 2025., što odražava uspjeh Emirata u jačanju kontrole transakcija, povećanju transparentnosti finansijskog sektora i striktnoj primjeni međunarodnih standarda. Ova odluka značajno smanjuje regulatorne prepreke i povećava povjerenje investitora iz Evrope, SAD-a i Azije, čime Emirati postaju sigurna destinacija za kapital. Strateški projekti u infrastrukturi, finansijama i digitalnoj ekonomiji dodatno privlače strane investicije, a otvorenost ka blockchain i kripto-projektima pozicionira UAE kao regionalni centar inovativnog finansijskog tržišta.
Tokom 2024. godine, Ujedinjeni Arapski Emirati su potvrdili svoju poziciju lidera u GCC, ali i na svjetskoj sceni kao ključnog aktera u dolaznom i izlaznom kapitalu. Emirati su primili rekordnih 45,6 milijardi USD stranih direktnih investicija (FDI), što čini 37% ukupnih FDI tokova u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, istovremeno ostvarivši značajne izlazne investicije u međunarodne projekte, uključujući 310 miliona USD u Maroku. Ovi impresivni rezultati potvrđuju reputaciju UAE-a kao pouzdanog i inovativnog partnera za međunarodne investitore i strateške projekte širom svijeta.
Predsjednik države Sheikh Mohammed bin Zayed vodi vizionarsku i globalnu politiku koja omogućava UAE da ne samo dominiraju u državama Vijeća za saradnju u zaljevu (GCC), već i da budu prepoznati globalno kao pouzdan i strateški partner u međunarodnim finansijskim tokovima, dodatno jačajući ulogu zemlje kao centra za inovacije, infrastrukturu i digitalnu ekonomiju.
Crna Gora, iako manja ekonomija, strateški je prepoznala značaj modernizacije finansijskog sektora, digitalne transformacije i transparentne regulacije. Tako je Skupština Crne Gore 12. marta 2025. godine usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (Službeni list Crne Gore, broj 24/2025), koji je stupio na snagu 20. marta 2025. godine. Ovaj akt donio je ključne inovacije za finansijski sektor, uključujući regulaciju kripto imovine i operatera kockanja, registraciju pružatelja kripto-usluga, te obaveznu edukaciju i obuku tužilaštva i policije u praćenju i prepoznavanju sumnjivih transakcija.
Mjere takođe uključuju praćenje stvarnih vlasnika kompanija i tipologija pranja novca, što značajno smanjuje rizik od zloupotrebe finansijskog sistema i povećava sigurnost kapitala. Transparentna primjena AML/CFT standarda i usklađenost sa međunarodnim normama omogućava investitorima iz Evrope, SAD-a i Azije pouzdano i predvidivo poslovno okruženje.
Crna Gora je istovremeno otvorila prostor za razvoj digitalne ekonomije i kripto-industrije, pružajući povoljne uvjete za inovativne finansijske projekte, blockchain inicijative i fintech startupe. Kroz regionalnu integraciju, infrastrukturne projekte i javno-privatna partnerstva, zemlja postaje konkurentna destinacija za strateške investicije i razvoj kapitala.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore, ukupni priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2024. godini iznosio je 889,8 miliona eura, dok je neto priliv SDI iznosio 489,9 miliona eura, što je za 13% više nego 2023. godine. Najveći dio ovih investicija usmjeren je na sektor nekretnina, dok su investcije u preduzeća i banke također zabilježila rast.
Ove reforme ne samo da jačaju regulatorni okvir, već i značajno povećavaju međunarodno povjerenje u crnogorski finansijski sektor, pozicionirajući Crnu Goru kao privlačnu destinaciju za strane investicije u tradicionalni i digitalni finansijski sektor, uključujući kripto, infrastrukturu i inovacije. Brza i efikasna implementacija reformi, odlučan strateški angažman Vlade Crne Gore, te izuzetno promotivna i proaktivna uloga predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, čine Crnu Goru izuzetno privlačnom destinacijom za međunarodne investitore, dodatno afirmišući zemlju kao pouzdanog, inovativnog i strateški orijentisanog partnera za kapitalne projekte.
Crna Gora, zahvaljujući ovim reformama i strateškim inicijativama, ima potencijal da postane pravi biser Jadrana, analogno tome kako su Ujedinjeni Arapski Emirati prepoznati kao vodeći biser Perzijskog zaliva, simbol stabilnosti, inovacija i privlačnosti za međunarodne investicije.
Suprotno tome, zemlje kao što su Italija, Bugarska, Malta, Kuvajt, Saudijska Arabija, Alžir i Liban i dalje predstavljaju ozbiljne izazove u dosljednoj primjeni AML/CFT standarda. Italija se suočava sa slabom implementacijom u sektorima nekretnina, luksuznih usluga i banaka, dok Bugarska bilježi visoku korupciju i nedostatak regulatorne dosljednosti. Malta ima regulativu u finansijskom sektoru i online kockanju, ali neujednačenu primjenu zakona. Kuvajt i Saudijska Arabija imaju zakonske okvire, ali implementacija i međunarodna saradnja nisu dovoljno razvijeni, dok Alžir i Liban imaju slab zakonodavni okvir, nedovoljan nadzor i visok rizik od pranja novca.
U poređenju s tim, Bjelorusija, UAE i Crna Gora pokazuju kako sistematske reforme, transparentnost i poštovanje međunarodnih standarda mogu stvoriti sigurno i predvidivo investiciono okruženje, privući kapital i omogućiti razvoj inovativnih finansijskih i kripto-projekata[3]
Od januara 2025. godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa poduzela je niz strateških i odlučnih mjera za jačanje finansijske sigurnosti SAD-a, borbu protiv pranja novca i pozicioniranje zemlje kao globalnog lidera u digitalnoj ekonomiji. Strateški pristup Trumpove administracije, jedne od najbolje ocijenjenih u posljednjih 30 godina u rješavanju ovog problema, pokazuje duboko razumijevanje kompleksnosti međunarodnog finansijskog sistema i efikasnu primjenu regulatornih reformi.
U julu 2025. godine, Trump je potpisao Zakon GENIUS (Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoins Act), prvi federalni zakon koji uspostavlja sveobuhvatan regulatorni okvir za stablecoin kriptovalute. Zakon zahtijeva potpuno pokriće rezervama, redovne revizije i usklađenost s propisima protiv pranja novca, čime se omogućava brža i efikasnija prekogranična plaćanja, osiguravajući povjerenje investitora i globalnu reputaciju američkog finansijskog sistema.
Izvršna uredba o uspostavi Strateške rezerve Bitcoina i američke digitalne imovine potpisana je 6. marta 2025. godine, čime su SAD pozicionirane kao globalni lider u strategiji digitalnih rezervi. Paralelno s tim, administracija je smanjila regulatorne prepreke za kriptovalute, olakšala izdavanje stablecoina i podržala inovativne finansijske proizvode, čime je ubrzan razvoj novih tehnologija u finansijskom sektoru i stvoreno stabilno i predvidivo okruženje za kapital.
Trumpova administracija striktno primjenjuje FATF standarde, globalne smjernice za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, uključujući “KYC procedures” (Know Your Customer procedures), izvještavanje o sumnjivim transakcijama, transparentnost stvarnih vlasnika i međunarodnu saradnju. KYC procedure omogućavaju efikasnu identifikaciju i verifikaciju klijenata, čime se sprječava zloupotreba finansijskog sistema i dodatno jača povjerenje investitora.
Kombinacija modernizacije zakonodavnog okvira, strateških investicija u digitalnu imovinu, smanjenja regulatornih prepreka i pojačane međunarodne saradnje pozicionira SAD pod Trumpovom administracijom kao globalnog lidera u finansijskoj sigurnosti i inovacijama. Ove mjere potvrđuju Trumpovu administraciju kao jednu od najefikasnijih u posljednjih 30 godina u rješavanju ključnih izazova finansijske sigurnosti, povećavaju povjerenje investitora, osiguravaju stabilnost i konkurentnost američkog finansijskog sektora, te jačaju poziciju SAD-a u globalnoj ekonomiji u 2025. godini[4]
U savremenom globalnom finansijskom okruženju stabilnost, predvidivost i sigurnost kapitala postaju ključni faktori za ekonomski razvoj i održiv rast, posebno u eri ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i kripto-valuta. Transparentna regulacija, stroga primjena međunarodnih standarda protiv pranja novca i efikasno praćenje finansijskih tokova omogućavaju smanjenje rizika, očuvanje integriteta tržišta i jačanje povjerenja investitora, dok istovremeno otvaraju prostor za sigurno usvajanje inovativnih tehnologija. Investicije u digitalnu ekonomiju, blockchain i kripto-projekte dodatno doprinose konkurentnosti i dinamici finansijskog sistema, stvarajući okvir u kojem kapital i inovacije mogu koegzistirati bez ugrožavanja sigurnosti.
Globalno, agresivne i destruktivne politike velikih ekonomskih sila, poput Kine, Rusije i Indije, koje nastoje ostvariti stratešku dominaciju kroz kontrolu tržišta, tehnologija i resursa, dodatno naglašavaju potrebu za pouzdanim i predvidivim sistemima kontrole kapitala. U tom kontekstu, Sjedinjene Američke Države imaju ključnu ulogu u suprotstavljanju ovim destabilizirajućim pritiscima i u aktivnom podsticanju zemalja koje pokazuju sposobnost održavanja jasnih pravila igre i efikasnih regulatornih okvira, kao što su Bjelorusija, UAE i Crna Gora, Turska, Azerbajdžan i Čile. Podrška ovim državama ne samo da jača globalnu stabilnost finansijskih tokova, već i potiče razvoj inovacija, digitalnih tehnologija i održivog ekonomskog rasta.
Sposobnost implementacije jasnih, efikasnih i predvidivih pravila igre u finansijskom sektoru postaje strateški imperativ za globalno tržište kapitala. Zemlje koje uspostave pouzdane sisteme nadzora, transparentnu regulaciju i efikasnu primjenu međunarodnih standarda stiču konkurentsku prednost, privlače strateški kapital i jačaju međunarodno povjerenje, dok SAD i druge demokratske sile mogu igrati ključnu ulogu u oblikovanju stabilnog, predvidivog i inovativnog globalnog finansijskog okruženja[5]
Ljubljana/Bruxelles/Washington/Minsk, 24. septembar 2025
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
[2] Strong AML/CFT frameworks ensure financial stability and investor confidence; weak implementation increases risks, while UAE, Bjelorusija, and Crna Gora are seen as more secure, link: https://www.fatf-gafi.org/content/dam/fatf-gafi/recommendations/FATF%20Recommendations%202012.pdf.coredownload.inline.pdf
[3] The World Bank has confirmed the progress of reforms in Belarus, the UAE, and Montenegro through financing projects that strengthen the financial sector, enhance anti-money laundering controls, and support the development of the digital economy. These investments include infrastructure development, regulation of the crypto industry, and implementation of AML/CFT standards, making these countries attractive destinations for international investors. (www.data360.worldbank.org , www.thedocs.worldbank.org , www.worldbank.org ).
[4] Making America the leader in digital assets link: www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/07/fact-sheet-president-donald-j-trump-signs-genius-act-into-law/?utm_source=chatgpt.com
[5] International Monetary Fund. (2025). Global Financial Stability Report – Enhancing Resilience amid Uncertainty, link: www.imf.org/en/Publications/GFSR?utm_source=chatgpt.com
