Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira situaciju u Crnoj Gori povodom završnice kampanje za prijevremene parlamentarne izbore, koji će se održati 11.juna 2023.godine. Iz analize „Prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2023: Pobjeda anti-Đukanovićevskog odnosno anti-DPS bloka“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove:
U Crnoj Gori će se 11.juna 2023.godine održati dvanaesti parlamentarni izbori od uvođenje višestranačkog sistema i šesti u nezavisnoj Crnoj Gori po proporcionalnom izbornom sistemu - cijela zemlja je jedna izborna jedinica. Pravo glasa na izborima ima 542.468 birača. Na izborima se bira 81 poslanik/ca za Skupštinu Crne Gore. Izborni prag iznosi 3%. Na izborima učestvuje 15 političkih subjekata.
Međunarodni institut IFIMES je objavio analizu o predizbornim događanjima u Crnoj Gori 26.maja 2023 sa naslovom „Parlamentarni izbori u Crnoj Gori 2023: Izbore odlučuju mladi birači“, link: https://www.ifimes.org/ba/istrazivanja/parlamentarni-izbori-u-crnoj-gori-2023-izbore-odlucuju-mladi-biraci/5174?
Po prvi put se parlamentarni izbori u Crnoj Gori održavaju bez etničkih tenzija, zapaljive retorike, bez aktualiziranja pitanja Srpske pravoslavne crkve (SPC), nego se kampanja vodi o životnim pitanjima i budućnosti Crne Gore, koja pored članstva u NATO-u svoju perspektivu vidi u skorašnjem članstvu u EU. Skupova na otvorenom je manje u odnosu na prethodne izborne procese kao i broj izbornih plakata u javnom prostoru. Izborna kampanja preselila se u online prostor i društvene mreže što se objašnjava činjenicom da je to popularniji, jeftiniji i efikasniji medij da se dopre do mlađe populacije birača – politika kao spektakl.
Parlamentarni izbori nemaju status „presudnih“ izbora, jer je režim Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS) poražen, a i Đukanović lično na nedavnim predsjedničkim izborima.
U Crnoj Gori je došlo do značajnog povećanja plata i životnog standarda, što je dovelo do manje zainteresiranosti za izbore i politiku. Građanin još uvijek nije u potpunom fokusu političkih programa, već se u najvećem dijelu ostaje u populizmu i deklarativnim obećanjima ostvarenja boljeg standarda i većih ekonomskih šansi. DPS i njegovi satelitski koalicioni partneri bili su u prilici u proteklih 30 godina da sprovedu ono što sada obećavaju, ali to je izostalo.
Analitičari ocjenjuju, da više nema starih tema u kampanji nego kampanjom dominiraju obećanja političkih partija o budućim velikim povećanjima plata, penzija, socijalnih davanja, subvencija za kupovinu stanova i automobila, dodataka na platu, bez preciziranja iz kojih izvora namjeravaju da se finansiraju svi dodatni izdaci odnosno kako će do njihove realizacije uopšte doći. Identitetske teme, nacionalna pitanja nisu više u središtu kampanje, već se obećanja dominantno odnose na povećanja zarada i socijalnih davanja, na poboljšanje životnog standarda građana. Izborna kampanja zasnovana je na liderima, koji su u fokusu i obogaćena je populističkim porukama i bez međusobnih napadanja kako bi se otvorio širi prostor za postizbornu saradnju. Politički lider je u prvom planu i koristi se kao glavni politički brend, a kampanja se često svodi na personalizaciju politike - politički subjekt prepoznaje se preko svog lidera.
U 2022.godini Crna Gora je ostvarila nešto manje od oko milijardu eura prihoda od turizma, dok se u 2023.godini očekuje rekordnih milijardu i 300 miliona eura prihoda od turizma. Turistički potencijal Crne Gore iznosi oko dvije milijarde eura, ali je potrebno preduzeti dodatne aktivnosti kako bi se to ostvarilo.
Analitičari smatraju, da je potrebno da turizam u Crnoj Gori zaživi tokom cijele godine, a ne da sezona traje dva ili tri mjeseca. Da bi se to ostvarilo potrebna su dodatna ulaganja u turizam uz smanjenje sive ekonomije i snažan razvoj saobraćajne infrastrukture. Aktualna vlada je napravila značajne iskorake u razvoju crnogorskog turizma tako da se godišnji prihod od dvije milijarde eura godišnje može ostvariti u narednih nekoliko godina što će znatno poboljšati životni standard građana.
Za vrijeme 33-godišnje vladavine Mila Đukanovića i DPS-a manjinske zajednice prvenstveno Bošnjaci i Albanci bili su kolateralna šteta i taoci njegovog režima. DPS je zajedno sa svojim satelitskim strankama Socijaldemokratima (SD) i Socijaldemokratskom partijom (SDP) bio fokusiran na manjinske zajednice i preko fenomena stvaranja „suvišnih“ ljudi sebi osiguravao glasačku mašineriju.
Ljudi u Crnoj Gori oslobodili su se straha od režima DPS-a i počeli su sami da odlučuju u svojoj sudbini i Crna Gora doživljava svojevrstan politički preporod. Bošnjaci svoj politički preporod ostvaraju preko Bošnjačke stranke (BS) i njenog čelnika Ervina Ibrahimovića na kojeg su čekali proteklih 30 godina. Mlađi kadrovi DPS-a koriste se istim metodama kao njihov „učitelj“ Milo Đukanović nastavljajući da omalovažavaju i vrijeđaju svoje političke rivale, čak i „prijateljski“ prijeteći. DPS i na ovim izborima nasrće na bošnjačko izborno tijelo. Usprkos tome očekuje se historijski rezultat Bošnjačke stranke.
Analitičari smatraju, da poslije 30 godina zatiranja i ponižavanja Bošnjaci i Albanci moraju dati svoj finalni pečat demokratskim promjenama i odustati od davanja povjerenja i podrške DPS-u i njegovim satelitima SD i SDP-u i graditi svoju budućnost sa demokratskim političkim snagama, koje nemaju hipoteku prošlosti. Bošnjaci i Albanci moraju odustati od glasanja za DPS i tako će prekinuti višedecenijsku prevaru DPS-a. Prava Bošnjaka su decenijama bila na margini. Ključna je zastupljenost u institucijama, održiv ekonomski razvoj u dijelovima Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, jer će se na takav način zaustaviti odliv stanovništva.
Crna Gora je u protekle tri godine u centru regionalnih i evropskih dešavanja. Uspješno sprovedene demokratske promjene, reforme i integriranost u regionalni i evropski prostor kao pouzdan partner i saveznik otvorili su mogućnosti dosada neslućenog ekonomskog i političkog razvoja te najmanje države u regionu sa odličnim geostrateškim položajem.
Aktualna Vlada Crne Gore repozicionirala je ulogu Crne Gore u regionalnim i međunarodnim odnosima, ujedno je najtransparentnija vlada u regionu. Napori premijera Dritana Abazovića (URA) su usmjereni ka mladima i njihovoj budućnosti kroz rješavanje stambenih problema te zaustavljanju odliva stanovništva u inostranstvo. Veliki uspjeh vlade je politika „Nula“ problema sa susjedima.
Crna Gora je pouzdan saveznik u NATO-u što je potvrđeno od strane najviših zvaničnika NATO-a povodom obilježavanja godišnjice crnogorskog članstva u Alijansi. NATO želi ojačati svoju poziciju u mladim članicama NATO-a i staviti akcenat na proširenje. Zbog toga države članice razmišljaju o kandidatima za novog generalnog sekretara NATO-a. Pored spominjanja premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića (HDZ) za poziciju generalnog sekretara NATO-a u igri je i premijer Crne Gore Dritan Abazović. Plenković ima hipoteku da je na čelu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja kao ratna partija ima teret ratova, ratnih zločina i presuda međunarodnih sudova prema kojima su kadrovi HDZ-a presuđeni za najteže ratne zločine uključujući i udruženi zločinački poduhvat prema Bosni i Hercegovini. Također Plenković se smatra „capo di banda“ kriminala i korupcije koje sprovode kadrovi HDZ-a i njima bliski pojedinci i kompanije.
Analitičari smatraju važnim, da je crnogorski premijer Dritan Abazović u igri za generalnog sekretara NATO-a što predstavlja veliko priznanje Crnoj Gori i postignućima u proteklom periodu od tri godine u kojem su izvršene historijske demokratske promjene na miran i demokratski način.
Na predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori očekuje se pobjeda anti-Đukanovićevskog odnosno anti-DPS političkog bloka i da se uspješno nastave demokratski procesi koji će povećati ekonomski standard građana, osigurati međuetnički sklad te raditi na tome da Crna Gora postane naredna članica EU.
Analitičari smatraju, da će anti-Đukanovićevski odnosno anti-DPS blok predvoditi novoosnovani Pokret „Evropa sad“, a kojeg će sačinjavati koalicija koju predvode Dritan Abazović i Aleksa Bečić (Aleksa i Dritan – Hrabro se broji -Demokrate i URA), Nova srpska demokratija te stranke bošnjačke, albanske i hrvatske zajednice. Potrebno je osigurati politički koncensus, da stranke koje su bile nosioci demokratskih promjena 2020.godine neće koalirati sa DPS-om sve dok se DPS ne reformira i oslobodi kadrova koji su bili nosioci kriminala i korupcije te čak i ratnih zločina.
Ljubljana/Bruxelles/Washington/Podgorica, 5.juni 2023
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, nosilac je specijalnog savjetodavnog statusa pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.
