Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i širom svijeta. U analizi „Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2026: Borba za Predsjedništvo BiH je borba za model vlasti“, IFIMES ukazuje da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, predstavljati mnogo više od izbora političkih predstavnika. Oni će biti i test funkcionalnosti državnih institucija, sposobnosti formiranja vlasti te demokratskog legitimiteta izbornog sistema. Analiza posebno razmatra ključne političke i institucionalne odnose koji će oblikovati postizbornu dinamiku i buduću konfiguraciju vlasti u Bosni i Hercegovini.
Deseti opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 4. oktobra 2026. godine. Građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnike u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, zastupnike u Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS), kao i zastupnike u skupštine deset kantona u Federaciji BiH.
Predstojeće Opće izbore[2] obilježit će izrazita politička fragmentacija. Na različitim nivoima vlasti takmičit će se 75 političkih stranaka, 29 koalicija i četiri nezavisna kandidata. Veliki broj političkih subjekata ukazuje na snažnu konkurenciju, ali istovremeno potvrđuje duboku fragmentiranost političke scene uoči izbora.
Prema podacima Centralnog biračkog spiska, za glasanje je registrirano ukupno 3.414.364 birača[3], uključujući 48.074 birača[4] za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Izborni prag iznosi 3%.
Predstojeći izbori bit će ujedno prvi opći izbori na kojima će biti primijenjene specifične izborne tehnologije[5], čiji je cilj unaprijediti integritet izbornog procesa, smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i povećati transparentnost i pouzdanost izbornog procesa
U javnosti se izbori za Predsjedništvo BiH često posmatraju prvenstveno kroz pitanje ko će predstavljati Bošnjake, Hrvate i Srbe. Međutim, takvo poimanje sužava ustavnu i političku ulogu ove institucije. Predsjedništvo BiH nije isključivo mehanizam zastupljenosti konstitutivnih naroda, već jedna od ključnih institucija države Bosne i Hercegovine, čiji članovi, u okviru svojih ustavnih nadležnosti, djeluju u ime Bosne i Hercegovine.
Predstojeći izbori za Predsjedništvo BiH imaju značaj koji nadilazi izbor tri člana kolektivnog šefa države. Njihov ishod može direktno utjecati na mogućnost formiranja Vijeća ministara BiH, odnosno na buduću strukturu državne vlasti. Istovremeno, postoji mogućnost da u Predsjedništvo BiH budu izabrani potpuno novi članovi.
Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, uz potvrdu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To znači da parlamentarna većina sama po sebi nije dovoljna za formiranje državne izvršne vlasti. Prethodno je potrebno osigurati potrebnu većinu unutar Predsjedništva BiH, jer put do nove državne vlasti prolazi kroz ovu instituciju.
Izbori 2022. godine predstavljaju ilustrativan primjer utjecaja sastava Predsjedništva BiH na proces formiranja državne vlasti. Predsjedništvo BiH imenovalo je Borjanu Krišto (HDZ BiH) za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH nakon što su za njeno imenovanje glasali Željka Cvijanović (SNSD) i Denis Bećirović (SDP), dok je Željko Komšić (DF) glasao protiv. Ovaj primjer pokazuje da sastav Predsjedništva BiH može imati značajne posljedice po političku arhitekturu državne vlasti.
Parlamentarna većina koja je nakon izbora 2022. godine omogućila formiranje Vijeća ministara BiH počivala je na saradnji stranaka Trojke (SDP, Narod i Pravda, Naša stranka), HDZ BiH i SNSD-a. Međutim, politički odnosi unutar Predsjedništva BiH također su bili važni za pokretanje procesa formiranja izvršne vlasti na državnom nivou.
Stoga je tvrdnja da se „s vrha formira vlast“ politički pojednostavljena, ali nije bez ustavnog i političkog osnova. Predsjedništvo BiH ne formira vlast samostalno, ali njegov sastav može biti jedna od ključnih početnih tačaka za njeno formiranje.
U aktuelnom političkom kontekstu, izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH dobiva dodatnu težinu zbog odnosa između SDA i stranaka Trojke. Ukoliko bi SDA nakon izbora ponovo osvojila bošnjačko mjesto u Predsjedništvu, a istovremeno parlamentarna većina bila formirana bez SDA, mogla bi nastati situacija u kojoj član Predsjedništva izabran iz bošnjačkog izbornog korpusa ne podrži kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH kojeg podržava takva parlamentarna većina.
U političkim kalkulacijama već se pojavljuju najave koje otvaraju pitanje eventualnog pomilovanja Milorada Dodika (SNSD) od strane Predsjedništva BiH, posebno imajući u vidu njegove političke ambicije u Republici Srpskoj i mogućnost njegovog povratka na neku od najviših izvršnih funkcija u entitetu. Ovo pitanje dodatno ukazuje na potencijalni značaj sastava Predsjedništva BiH za buduće političke odnose, kako na državnom tako i na entitetskom nivou. Pri tome, Predsjedništvo BiH ima nadležnost za pomilovanja za krivična djela propisana državnim krivičnim zakonodavstvom, u skladu s članom 119. Krivičnog zakona BiH i Zakonom o pomilovanju.
U redovnom postupku jedan glas protiv nije dovoljan za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, jer Predsjedništvo odluke donosi većinom glasova. Za imenovanje su potrebna najmanje dva glasa. Međutim, ustavni sistem predviđa i mogućnost pokretanja postupka zaštite vitalnog interesa entiteta, zbog čega konačna politička računica može biti složenija.
To otvara prostor za različite postizborne kombinacije i čini odnose unutar Predsjedništva BiH jednako važnim kao i odnose parlamentarnih stranaka. Upravo zbog toga rezultat izbora za Predsjedništvo može biti jedan od ključnih pokazatelja buduće koalicijske arhitekture i institucionalne prohodnosti Bosne i Hercegovine.
Ovdje se nalazi jedna od ključnih specifičnosti ustavnog sistema Bosne i Hercegovine. U klasičnim parlamentarnim sistemima izborna matematika prvenstveno se svodi na pitanje ko kontroliše većinu u parlamentu. U BiH je situacija znatno složenija: parlamentarna većina može postojati, ali proces formiranja Vijeća ministara BiH može biti usporen ili blokiran već na nivou Predsjedništva BiH.
Zato nakon izbora treba istovremeno pratiti najmanje tri političke arene: sastav Predsjedništva BiH, odnose snaga u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te strukturu Doma naroda i mogućnost aktiviranja mehanizama zaštite entitetskog interesa.
Postizborna matematika u BiH zbog toga se ne može svesti samo na broj osvojenih poslaničkih mandata. Politička većina u jednom domu sama po sebi ne garantira institucionalnu prohodnost procesa formiranja vlasti.
Dodatnu složenost institucionalnom procesu može unijeti ustavni mehanizam prema kojem član Predsjedništva BiH koji je preglasan može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta, čime se pokreće ustavno propisani postupak zaštite vitalnog interesa.
U slučaju da bošnjački ili hrvatski član Predsjedništva BiH pokrene ovaj mehanizam, odluka se upućuje bošnjačkim odnosno hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, dok se odluka srpskog člana Predsjedništva upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ovaj mehanizam pokazuje da odluka Predsjedništva BiH nije nužno posljednja faza institucionalnog procesa. U određenim okolnostima ona može otvoriti novi ustavno-politički spor i dodatno usporiti donošenje odluka na državnom nivou.
Za stranke Trojke – SDP, Narod i Pravdu i Našu stranku – pitanje ko će nakon narednih izbora zastupati Bošnjake u Predsjedništvu BiH nije samo pitanje personalnog izbora.
Ono je povezano sa širim pitanjem opstanka političke konfiguracije koja je nakon izbora 2022. godine formirala državnu vlast. Ako bi Trojka nakon narednih izbora željela nastaviti saradnju s HDZ BiH i eventualno drugim partnerima bez SDA, morala bi osigurati ne samo dovoljan broj parlamentarnih mandata nego i politički kompatibilan sastav Predsjedništva BiH.
U suprotnom, mogla bi se pojaviti paradoksalna situacija: postoji parlamentarna većina, ali nema političke većine potrebne za pokretanje procesa formiranja Vijeća ministara BiH.
Predstojeći izbori zato imaju širi značaj od personalnog izbora članova Predsjedništva BiH, jer borba za Predsjedništvo BiH zapravo jeste borba za model vlasti. Za SDA osvajanje bošnjačkog mjesta može predstavljati mogućnost povratka u centar procesa formiranja državne vlasti. Za Trojku, zadržavanje tog mjesta može biti važno za kontinuitet sadašnje političke konfiguracije. Za HDZ BiH i SNSD, sastav Predsjedništva također predstavlja važan faktor u budućim pregovorima o državnoj vlasti.
U tom kontekstu izborna kampanja za Predsjedništvo BiH može postati svojevrsni neformalni referendum o budućoj koalicijskoj arhitekturi države.
IFIMES smatra da će nakon narednih izbora ključni politički pregovori u BiH početi prije nego što bude moguće govoriti o konačnoj parlamentarnoj većini. Prvi test bit će sposobnost Predsjedništva BiH da postigne potrebnu saglasnost o kandidatu za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
Zbog toga izbor članova Predsjedništva nije samo pitanje reprezentacije konstitutivnih naroda. To je i pitanje prohodnosti državnog sistema.
Posebno će biti važno da politički akteri ne zloupotrebljavaju ustavne mehanizme za blokadu institucija. Ako se pravo na različito političko mišljenje pretvori u trajni instrument institucionalne blokade, BiH bi mogla ući u novi ciklus političke paralize.
Istovremeno, međunarodna zajednica, posebno EU i NATO, trebala bi pažljivo pratiti postizborne procese, jer bi eventualna dugotrajna blokada formiranja državne vlasti dodatno usporila evropske i euroatlantske integracije BiH.
Izborna formula u BiH ne završava zatvaranjem biračkih mjesta. Ona tek tada počinje. Predsjedništvo BiH može imati ključnu ulogu u određivanju političke konfiguracije vlasti, ali i u tome da li će ta konfiguracija uopće moći proizvesti funkcionalnu izvršnu vlast.
Jedan od nedostataka postojećeg izbornog sistema jeste i izostanak drugog kruga izbora za članove Predsjedništva BiH. U uslovima većeg broja kandidata član Predsjedništva može biti izabran relativnom većinom, odnosno s manje od 50% osvojenih glasova. To otvara pitanje demokratskog legitimiteta izabranih predstavnika i opravdanosti razmatranja drugog kruga kao mogućeg pravca izborne reforme.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se u postojećem izbornom sistemu ne može u potpunosti procijeniti koliku bi neposrednu izbornu podršku ostvarili politički akteri koji, iako raspolažu značajnom biračkom bazom, ne učestvuju direktno u izbornoj utrci za Predsjedništvo BiH. To se posebno odnosi na Dragana Čovića (HDZ BiH) i Milorada Dodika (SNSD), čiji politički utjecaj nadilazi rezultate kandidata koje njihove stranke ističu na predstojećim izborima.
Bosna i Hercegovina tako ulazi u period u kojem će se istovremeno preispitivati politička arhitektura države i unutrašnja institucionalna dinamika njenih najvažnijih društvenih institucija. Opći izbori odredit će političku vlast, dok će izbor reisu-l-uleme odrediti novo vjersko liderstvo Islamske zajednice. Oba procesa, svaki u svom institucionalnom okviru, odvijat će se u trenutku kada se od Bosne i Hercegovine očekuju veća politička stabilnost, funkcionalnije institucije i jasnija evropska perspektiva.
U Bosni i Hercegovini će se početkom oktobra 2026. godine odvijati dva značajna procesa izbora liderstva – Opći izbori 4. oktobra i izbor reisu-l-uleme 10. oktobra. Iako pripadaju različitim institucionalnim okvirima, oba procesa odvijaju se u trenutku kada se od Bosne i Hercegovine očekuju veća politička stabilnost, institucionalna funkcionalnost i jasnija evropska perspektiva.
Prema Statutu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, reisu-l-ulema bira se na mandat od sedam godina, uz mogućnost izbora na najviše dva mandata. Za izbor su evidentirana tri kandidata: Nedžad Grabus, muftija sarajevski, Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice, i Salem Dedović, muftija mostarski. Izbor je zakazan za 10. oktobar 2026. godine.
Izbor reisu-l-uleme odvija se unutar autonomne vjerske zajednice, ali zbog društvene uloge Islamske zajednice ima širi značaj za bosanskohercegovačko društvo. Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje daljnjeg institucionalnog uređenja odnosa Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu, budući reisu-l-ulema suočit će se s izazovom očuvanja tradicije, autonomije i identiteta Islamske zajednice, uz istovremeno odgovaranje na društvene izazove savremene Bosne i Hercegovine i evropskog prostora. Opći izbori odredit će političku vlast, dok će izbor reisu-l-uleme odrediti novo vjersko liderstvo Islamske zajednice.
Ljubljana/Washington/Brisel/Sarajevo, 8. septembar 2026
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije, Ljubljana, Slovenija; ima specijalni konsultativni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću (ECOSOC/UN), New York, od 2018. godine; izdavač međunarodne naučne revije European Perspectives, link: https://www.europeanperspectives.org/en
[2] CIK: Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. Godine, link: https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013
[3] CIK: Opći izbori u BiH će biti održani u nedjelju, 04. 10. 2026. Godine, link: https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6013
[4] CIK: Na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan Bosne i Hercegovine za Opće izbore 2026. godine nalazi se 48.074 birača, link: https://www.izbori.ba/?Lang=3&CategoryID=64&Id=6091
[5] CIK BiH: Prvi kontingent opreme specifičnih izbornih tehnologija stigao u Bosnu i Hercegovinu, 3. august 2026. godine, link: https://www.izbori.ba/?CategoryID=64&Id=6099&Lang=3&utm_source=chatgpt.com
