Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES[1]) iz Ljubljane redovno prati i analizira aktuelna događanja na Bliskom istoku, Balkanu i šire u međunarodnom kontekstu. U okviru redovnih aktivnosti, IFIMES je pripremio detaljnu analizu predstojećih lokalnih izbora u Republici Sjevernoj Makedoniji, zakazanih za 19. oktobar 2025. godine. Analiza ističe ključne političke aktere, institucionalne izazove, sigurnosne prijetnje i moguće implikacije na nacionalnu stabilnost i međunarodni okvir. Iz opširnog izvještaja „Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji 2025: Diskoteka Kočani – izazov za vladu Mickoskog“ izdvajamo najvažnije dijelove.
U Republici Sjevernoj Makedoniji osmi lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti održat će se 19. oktobra 2025. godine, dok je drugi krug predviđen za 2. novembar 2025. Na ovim izborima birat će se gradonačelnici u 81 jedinici lokalne samouprave (80 opština i glavni grad Skoplje). Za gradonačelničke funkcije prijavilo se ukupno 309 kandidata, pri čemu je zastupljenost žena niska – svega 10,4% od ukupnog broja.
Izbori će se odvijati u dva kruga: prvi 19. oktobra, drugi 2. novembra, ukoliko nijedan kandidat ne osvoji više od 50% glasova. Prema ukupnom biračkom spisku, pravo glasa ima 1.832.415 birača, uključujući glasače u inostranstvu, zatvorenike i korisnike domova za starije. Ukupno je predviđeno 3.480 biračkih mjesta. Prag za izbor gradonačelnika u prvom krugu je izlaznost od najmanje jedne trećine ukupnog broja registrovanih birača u opštini ili gradu Skoplju. Ukoliko niko ne dobije potrebnu većinu, održava se drugi krug glasanja za dva kandidata koji su osvojili najviše glasova u prvom krugu. Kandidat koji je dobio najveći broj glasova izabran je u drugom krugu. Ukoliko se, iz bilo kojeg razloga, izbor gradonačelnika ne održi nakon drugog kruga, Državna izborna komisija (DIK) je dužna da o tome obavijesti Vladu u roku od 15 dana od završetka izbora. I onda može da se imenuje čak i vladin povjerenik.
Ključne političke stranke i koalicije: ● VMRO-DPMNE – vladajuća stranka, pod vodstvom Hristijana Mickoskog, kandidirala je 40 kandidata, potvrđujući dominantnu poziciju na političkoj sceni. ● SDSM – Socijaldemokratski savez Makedonije, bivši vladajuća stranka, kandidirala je 30 kandidata, nastojeći povratak u političku arenu. ● DUI – Demokratska unija za integraciju, najveća albanska stranka, i dalje ključna za formiranje koalicija. ● Ljevica – klasična proruska stranka „opasnih namjera“; ● Ujedinjena Makedonija, povremeno proruska. ● Koalicija VLEN okuplja novu generaciju albanske političke elite u Sjevernoj Makedoniji, cilj je prekinuti dominaciju DUI-ja u albanskim opštinama i ojačati politički uticaj kroz lokalne izbore. ● Alijansa za Albance – nakon povlačenja iz vladajuće koalicije, predvođena Arbenom Taravarijem, nastoji ojačati svoj položaj. Njihov izlazak iz vlade ukazuje na nesuglasice unutar koalicije i može imati utjecaj na rezultate ovih izbora.
Ovi izbori dolaze u trenutku političke fragmentacije i duboke polarizacije, što može utjecati na izlaznost i rezultate. Analitičari napominju da kampanje često ne donose nove ideje, već se ponavljaju obrasci iz prošlih izbora, dok građani i dalje traže promjene.
Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji imaju višestruki značaj – ne samo kao mehanizam demokratije na lokalnom nivou, već i kao indikator odnosa snaga između ključnih političkih partija pred moguće parlamentarne turbulencije. Za albanske političke subjekte, lokalni izbori su često važniji od parlamentarnih, jer od njihovih rezultata u općinama sa većinskim albanskim stanovništvom zavisi politička stabilnost vlade u Skoplju.
Upravo zbog toga su ove izborne utrke u Tetovu, Gostivaru, Strugi, Debru i Kičevu od posebne važnosti, jer će pokazati u kojoj mjeri se može očuvati ili promijeniti balans između vodećih albanskih partija – Demokratske unije za integraciju (DUI) Alija Ahmetija i koalicije VLEN koju predvodi Izet Mexhiti i Arben Taravari, koji je nedavno napustio koaliciju VLEN.
U mnogim opštinama, posebno onim manjim, rezultat će zavisiti od lokalnih ličnosti, uticaja lokalnih lidera, infrastrukture kampanje, prisustva kandidata „na terenu“.
U većim gradovima i u Skoplju, borba će biti oštrija. VMRO-DPMNE ima šansu da pojača svoje pozicije, ali neće svugdje biti siguran dobitak — SDSM i/ili manjinske koalicije mogu pružiti iznenađenja, posebno tamo gdje raste nezadovoljstvo lokalnom vlašću.
Postoji mogućnost da se značajan broj opština završi u drugom krugu lokalnih izbora, što će onda dinamika između dva najveća kandidata u tim opštinama biti odlučujuća — ko će privući glasove izbačenih kandidata, ko će mobilisati birače.
Značaj manjinskih glasova i koalicija: u opštinama sa većinskim albanskim stanovništvom, čak i u mješovitim opštinama, koalicije i dogovori mogu presuditi.
Ukoliko korupcija, zloupotreba javnih resursa i slične optužbe budu potvrđene/medijski eksploatisane, moglo bi doći do protesta ili velikog pada povjerenja za partije koje budu okrivljene.
Članstvom u NATO-u zaokružena se makedonska državnost. NATO garantira opstojnost i teritorijalni integritet moderne makedonske države. Ulaskom u NATO nitko više ne može računati na Sjevernu Makedoniju za svoje velikodržavne ambicije, što je posebno važno zbog turbulentnog regionalnog okruženja i brojnih opasnosti.
Aktuelna vlada Hristijana Mickoskog, formirana nakon dugotrajnog političkog previranja, sve više pokazuje elemente populizma. Umjesto ozbiljnih reformi i borbe protiv raširene korupcije, vlast se fokusira na simbolične i birokratske mjere – poput uvođenja novih registarskih tablica za službena vozila i GPRS nadzora kretanja državnih automobila – dok kriminal i korupcija u zemlji i dalje cvatu.
Takav pristup generiše sve dublje nepovjerenje među građanima, dok lokalne zajednice trpe zbog nedostatka razvoja infrastrukture, slabog javnog upravljanja i hronične neefikasnosti lokalne administracije.
Ovi izbori se smatraju testom za snagu vladajuće koalicije i opozicije lokalno — hoće li VMRO-DPMNE uspjeti konsolidovati vlast i u opštinama, ne samo na državnom nivou? Također, uspjeh ili neuspjeh manjinskih stranaka i koalicija može imati implikacije za nacionalnu stabilnost, percepciju prava manjina, i za pregovore unutar političkog sistema (recimo, u pogledu budžeta, decentralizacije). Izbori će biti važni i za EU integracije (iza scene) — transparentnost, poštivanje izbore procedure, izborni nadzor, pravo glasa, zastupljenost i suzbijanje zloupotreba će se pratiti; loš ishod bi mogao odmoći u ocjeni napretka u reformama.
Posebnu pažnju javnosti izazvao je požar u diskoteci u Kočanima 16.marta 2025.godine, u kojem je poginulo 63 osobe i povrijeđeno na desetine osoba. Tragedija je razotkrila duboke sistemske slabosti – od nepoštivanja sigurnosnih propisa do očite korupcije u postupcima izdavanja dozvola i nadzora nad ugostiteljskim objektima.
Umjesto transparentne i nepristrane istrage, slučaj je ubrzo poprimio političku dimenziju. Postoje brojni navodi o zloupotrebama vlasti i pokušajima da se odgovornost kadrova povezanih sa VMRO–DPMNE prikrije, dok su istovremeno politički neistomišljenici hapšeni i optuživani kako bi se pažnja javnosti preusmjerila.
Brojni pravni stručnjaci i predstavnici civilnog sektora upozorili su da su istražni organi i tužilaštvo djelovali selektivno, pod političkim pritiskom, a da su ključni dokazi u istrazi „nestajali“ ili bili pogrešno dokumentirani. Time je slučaj „Diskoteka Kočani“ postao teški teret i hipoteka vlade premijera Hristijana Mickoskog, simbol neodgovornosti i pokušaja političke kontrole nad institucijama pravosuđa i sigurnosti. Jedna od ključnih preporuka Venecijanske komisije, u najnovijem izvještaju, je da mandat javnog tužioca ne bi trebao biti obnovljiv. Međutim, kako Komisija navodi, ova novina je predviđena izmjenama Ustava, a ne Zakonom o javnom tužilaštvu. Pored toga, preporučuje se da javnog tužioca bira kvalifikovana, tj. dvotrećinska većina u Parlamentu.
Tragedija u Kočanima dodatno je poljuljala povjerenje javnosti u institucije i postala metafora stanja u kojem se zemlja nalazi – sistema u kojem politička lojalnost ima prednost nad pravdom i profesionalizmom.
Zbog toga je nužno uvođenje međunarodnog monitoringa i pokretanje detaljne međunarodne istrage u slučaju „Diskoteka Kočani“ kako bi se utvrdile zloupotrebe aktuelne vlasti i osigurala pravda za žrtve. Tragedija u „Diskoteci Kočani” ostaje težak teret za vladu Mickoskog i simbol institucionalne i moralne slabosti države.
Politička scena Sjeverne Makedonije pred lokalne izbore 2025. obilježena je složenim odnosima snaga između većinskih i manjinskih partija, kao i interakcijom iskusnih lidera i nove generacije političara. U ovom kontekstu, uloga pojedinih ključnih aktera postaje presudna za oblikovanje rezultata izbora, mobilizaciju birača i buduću političku stabilnost zemlje. Analiza IFIMES-a ukazuje da svaki od ovih lidera djeluje u specifičnom političkom okviru, s različitim strategijama, ciljevima i stepenom uticaja, što direktno oblikuje izborne tokove i potencijalne koalicione konfiguracije.
Odnosi sa susjednom Bugarskom i dalje su napeti, posebno u kontekstu identitetskih pitanja i blokade evropskih integracija. Evropska unija pokazuje sve manji interes za Sjevernu Makedoniju, dok međunarodna zajednica u cjelini djeluje pasivno. To dodatno ohrabruje domaće političke elite da djeluju bez straha od međunarodne odgovornosti.
U međuvremenu, Albin Kurti, premijer Kosova, postaje sve uticajniji među albanskim biračima u Sjevernoj Makedoniji. Njegova antikorupcijska retorika i fokus na nacionalno dostojanstvo inspirišu mlađe birače i pojačavaju pritisak na tradicionalne albanske partije.
Lokalna samouprava u Sjevernoj Makedoniji suočava se sa ozbiljnim strukturnim problemima – hroničnim nedostatkom sredstava, slabo razvijenom infrastrukturom i partijskom kontrolom lokalnih institucija.
Posebno su izraženi problemi u izgradnji vodovodne mreže, gdje mnoge opšine, naročito u ruralnim područjima, nemaju stabilan pristup pitkoj vodi. Projekti vodosnabdijevanja često se odlažu ili sprovode netransparentno, uz brojne indicije o korupciji i favorizovanju „partijskih“ izvođača.
Proces plinofikacije zemlje teče sporo, a većina opština i dalje nije priključene na plinsku mrežu. Time se povećava energetska nesigurnost, posebno u zimskim mjesecima, dok građani i lokalna privreda trpe zbog visokih troškova energenata i nestabilnog snabdijevanja električnom energijom.
Energetska stabilnost postaje strateško pitanje nacionalne sigurnosti – nedostatak ulaganja u obnovljive izvore, zastarjela elektrodistribucijska infrastruktura i oslanjanje na uvoz čine zemlju ranjivom. Sjeverna Makedonija je često izložena hibridnim napadima.
Lokalne zajednice suočavaju se sa brojnim problemima:
Nedovoljna transparentnost u trošenju budžeta i dodjeli javnih nabavki su „rak rana“ makedonskog društva.
Depolitizacija institucija i jačanje vladavine prava – neophodno je osigurati nezavisnost pravosuđa i istražnih organa, kako bi se spriječile političke zloupotrebe poput onih u slučaju „Diskoteka Kočani“. Vlast mora pokazati spremnost da odgovornost snose i članovi vladajuće strukture.
Transparentnost u radu lokalnih samouprava – sve opštine treba da uvedu obaveznu digitalnu objavu budžetskih troškova, ugovora i tendera, kako bi se suzbila korupcija i povećalo povjerenje građana.
Ubrzanje infrastrukturnih projekata – prioritet treba dati izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže, modernizaciji puteva i javnih objekata te unapređenju lokalnih komunalnih usluga.
Energetska politika i plinofikacija – potrebno je uspostaviti jasan plan nacionalne plinofikacije i diversifikacije izvora energije. Vlada bi trebala podsticati ulaganja u obnovljive izvore (solarnu i energiju vjetra) i smanjiti zavisnost od uvoza.
Jačanje lokalnih kapaciteta – obuka lokalnih službenika, digitalizacija administracije i partnerski odnosi s međunarodnim donatorima mogu značajno unaprijediti efikasnost općina.
Borba protiv populizma i jačanje društvenog dijaloga – političke elite moraju odustati od retorike podjela i fokusirati se na konkretne politike koje unapređuju život građana.
Regionalna saradnja i evropska perspektiva – obnavljanje povjerenja sa susjednim državama, posebno Bugarskom i Grčkom, te aktivniji odnos prema evropskim integracijama, ključ su dugoročne stabilnosti.
Predstojeći lokalni izbori 2025. godine biće test političke zrelosti Republike Sjeverne Makedonije. Njihovi rezultati odlučit će o snazi vlade Hristijana Mickoskog, ali i o budućem odnosu snaga između albanskih političkih subjekata. Očekuje se da VMRO-DPMNE ukupno izgubi više od 50.000, a možda i više glasova u usporedbi sa posljednjim parlamentarnim izborima kada je dostigao svoj maksimum.
Slabosti vlade Mickoskog leže u nedostatku reformskog kapaciteta, rastućem populizmu i političkim zloupotrebama – što se posebno ogleda u slučaju „Diskoteka Kočani“, koji je postao simbol moralnog i institucionalnog posrnuća sistema.
Iako postoje određeni pozitivni rezultati, poput fiskalne stabilnosti i infrastrukturnih inicijativa, oni ne mogu prikriti činjenicu da je povjerenje građana u vlast ozbiljno narušeno. Ako vlada nakon izbora pokaže političku volju da sprovede preporučene reforme, obnovi povjerenje građana i prioritet stavi na realne potrebe stanovništva – Sjeverna Makedonija bi mogla ući u novu fazu političke stabilnosti i društvenog napretka.
Slučaj „Diskoteka Kočani” podsjeća na hitnu potrebu za odgovornošću i međunarodnim monitoringom, jer samo kroz transparentnost, istinsku borbu protiv korupcije i institucionalnu depolitizaciju Sjeverna Makedonija može obnoviti povjerenje građana i uspostaviti stabilnu, reformsku politiku na lokalnom i nacionalnom nivou.
U suprotnom, lokalni izbori mogli bi označiti početak političkog pada Hristijana Mickoskog i otvaranje prostora za novu, reformsku političku alternativu.
Ljubljana/Bruxelles/Washington/Skopje, 15. oktobar 2025
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.
