Kosovski lokalni izbori 2017: Uvod u nove prijevremene parlamentarne izbore?

 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom 2.kruga Trećih redovnih lokalnih izbora na Kosovu, koji će se održati 19.novembra/studenog 2017.godine pripremio analizu završnice izborne kampanje.  Iz analize „Kosovski lokalni izbori 2017:Uvod u nove prijevremene parlamentarne izbore?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Kosovski lokalni izbori 2017:

Uvod u nove prijevremene parlamentarne izbore?

 

Na Kosovu je 22.oktobra/listopada 2017.godine održan 1.krug Trećih lokalnih izbora od proglašenja nezavisnosti. Na lokalnim izborima izabrani su predsjednici opština i odbornici u opštinskim skupštinama. Albanske političke partije pobijedile u 26 opština, a Srpska lista u 10 opština.

 

U birački spisak upisano je ukupno 1.890.952 birača. Međutim, izlaznost je bila 44,10%, što znači da je na izbore izašlo svega 833.610 birača.

VLADA KOSOVA ZLOUPOTREBLJAVA RESURSE ZA LOKALNE IZBORE

Posredovanjem zvaničnog Beograda i Moskve u septembru 2017.godine formirana je  aktualna Vlada premijera Kosova Ramusha Haradinaja (AAK), koju sačinjava koalicija PAN okupljena oko Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija, Nisma Fatmira Limaja i Alijansa za novo Kosovo (AKR) kontraverznog biznismena Behgjeta Pacollija uz podršku Srpske liste i poslanika drugih manjinskih zajednica na Kosovu. Stranke vladajuće koalicije iskoristile su poziciju vlasti za kampanju za lokalne izbore. Ilustrativan je podatak, da će Haradinejeva Vlada imati oko 200 zamjenika ministara i brojne savjetnike. Analitičari smatraju da se radi o privremenoj Vladi, koja zbog toga bez osnovanosti zapošljava brojan državni aparat, koji će na kraju teretiti budžet i poreske obveznike Kosova, ali i EU, SAD i drugih država, koje financijski podržavaju Kosovo.

 

O političkom diletantizmu premijera Ramusha Haradinaja svjedoči i njegova izjava izrečena na konferenciji „NATO i Zapadni Balkan – regionalna dinamika u globalnim izazovima bezbjednosti“, da se nada da će Priština do 2020. godine pristupiti NATO Alijansi. Slične su njegove izjave i o članstvu Kosova u EU.

 

Nova Vlada Kosova idealno odgovara protivnicima nezavisnosti Kosova i pod hipotekom je zločina i drugih oblika kriminala i korupcije. Međutim, prikriva se koordinirano djelovanje dvojca Aleksandar Vučić (SNS) – Hashim Thaçi (PDK) i činjenica da nova Vlada Kosova nije mogla biti izabrana bez glasova 10 poslanika Srpske liste, kojom upravlja zvanični Beograd i faktički odlučuje o sudbini Vlade Kosova. Pred 2.krug lokalnih izbora Srpska lista „zamrznula“ je odnose sa predsjednikom Kosova Thaçijem, da bi tako podigla rejting PDK. Slično se desilo pred 1.krug lokalnih izbora kada novoimenovane sudije i tužioci srpske nacionalnosti nisu željeli položili zakletvu pred predsjednikom Kosova Thaçijem nego su to učinili odmah poslije 1.kruga lokalnih izbora. Sve je u funkciji homogenizacije biračkog tijela i posljedica koordiniranja međusobne podrške dvojca Vučić (SNS) - Thaçi (PDK).

POKRET VV NAJUSPJEŠNIJI NA LOKALNIM IZBORIMA

Drugi krug lokalnih izbora na Kosovu održat će se 19.novembra/studenog 2017.godine u 19 opština, od toga je 18 opština sa albanskom većinom i jedna opština Kllokotit/Klokot sa srpskom većinom na kojima će se izabrati gradonačelnici, jer u 1.krugu nisu osvojili natpolovičnu većinu.

 

I u 2.krugu lokalnih izbora na Kosovu ponavlja se sličan scenarij, a to je cilj da se eliminira Albin Kurti i Pokret Samoopredjeljenje (VV-Vetëvendosje!), koji se protive formiranju Zajednice Srpskih opština (ZSO) na način na koji to želi tandem Vučić-Thaçi, jer prijeti realna opasnost od entitetizacije Kosova i stvaranja srpskog entiteta (ZSO) na Kosovu, koji bi bio organski povezan sa Srbijom kao što je u Bosni i Hercegovini entitet Republika Srpska povezana sa Srbijom.

 

U 1.krugu lokalnih izbora najviše glasova osvojio je Demokratski savez Kosova (LDK) sa 181 hiljada glasova, druga je Demokratska partija Kosova (PDK) sa 167 hiljada, dok je Pokret Samoopredjeljenje (LVV) na trećem mjestu sa više od 119 hiljada glasova.

 

Kada se rezultati uspoređuju sa lokalnim izborim održanim 2013.godine, najveći uspjeh je postigao Pokret za Samoopredeljenje (LVV), koji je udvostručio broj glasova od 60.966 na izborima 2013.godine na 119.143 glasova na ovim lokalnim izborima. LDK i PDK su zabilježili pad glasova za 10 hiljada glasova, odnosno 40 hiljada glasova PDK. Pokret Samoopredjeljenje je sa osvojenim brojem glasova udvostručio i broj odbornika u Skupštinama opština, od 73 odbornika u 2013 godini na 127 odbornika na ovim izborima. U PDK su već duže vrijeme prisutne snažne podjele i tenzije unutar stranke, posebno personalni sukob Thaçi-Veseli. U nekoliko opštinskih odbora pojedini kandidati predstavljaju prijetnju za partiju i dodatno slabe poziciju PDK u lokalnim sredinama.

BITKA ZA PRIŠTINU I PRIZREN

Glavna bitka u drugom krugu lokalnih izbora vodit će se u dva najveća grada na Kosovu, Prištini i Prizrenu. U glavnom gradu Prištini su se u drugi krug lokalnih izbora plasirali Shpend Ahmeti (LVV) i Arban Abrashi (LDK), gdje je aktuelni gradonačelnik, Ahmeti poslije 1.kruga izbora u prednosti za oko 8.000 glasova razlike i realno je očekivati da će zbog uspješnog vođenja Prištine te poslije potpisivanja koalicije sa kandidatom Alijanse Novo Kosovo (AKR), Selimom Pacolijem zadržati mjesto gradonačelnika Prištine. Nonsens je, da je Abrashi u sučeljavanju sa Ahmetijem na TV Klan, rekao da će njegov budžet iznositi jednu 1,2 milijarde EUR godišnje. Međutim, poznato je, da je za vrijeme vladanja Prištinom LDK u svom četverogodišnjem mandatu imao budžet svega 800 miliona EUR. Abrashi  se sa takvom izjavom u političkom diletantizmu može pridružiti premijeru Kosova Haradinaju.

 

U opštini Prizren se za mjesto gradonačelnika nadmeću Shaqir Totaj (PDK) i Mytaher Haskuka (LVV), poznat kao jedan od aktivnijih poslanika LVV u Skupštini Kosova, a koji je za 2.krug lokalnih izbora dobio i podršku ogranka LDK u toj opštini.

 

Prizren se smatra jednom od najrazvijenih opština, koju je do sada vodila PDK. Međutim znatno se povećava nezaposlenost, opada standard građana i raste iseljavanje u inostranstvo mlade generacije, jer svoje perspektive ne vide u Prizrenu.

 

Opština Prizren ima velike probleme u ekonomskom razvoju, jer su samo prošle godine zatvorene 252 kompanije.

 

Za poređenje, u Prištini se godišnje registruje 2.398 novih kompanija, dok se u Prizrenu registruje 693 nove kompanije, a u Ferizaju/Uroševcu 675. Međutim zabrinjavajući je podatak, da se u Prizrenu zatvaraju 252 kompanije u toku jedne godine i sve je manje domaćih i stranih investicija.

 

Analitičari smatraju, da lokalna samouprava u Prizrenu ne samo da ne stvara nova radna mjesta, već je partijskim militantnima osigurala posao u javnom sektoru, ne birajući načine i ne poštujući procedure i bez ikakvih nastojanja, da stvore bolje poslovno okruženje i uvjete za poslovanje. Zbog toga je potrebno je spasiti Prizren iz ruku PDK i omogućiti mu razvoj, kao što je u protekle četiri godine učinjeno u Prištini. Lokalna samouprava treba postati otvorenija za poslovni sektor i uspostaviti suradnju sa civilnim društvom, koji može izraditi strategije lokalnog ekonomskog razvoja.

 

Zanimljiv će biti rasplet 2.kruga lokalnih izbora i u drugim lokalnim zajednicama. U opštini Gjilan/Gnjilane vodit će se borba između Sami Kurteshi (LVV) i aktualnog gradonačelnika Lutfi Hazirija (LDK). U  opštini Kamenici Qendron Kastrati (LVV) vodi u prvom krugu protiv aktualnog gradonačelnika Shaipa Surdulija (LDK). U opštini Podujevo aktualni gradonačelnik iz PDK Ajet Potera suočit će se sa Agim Veliu (LDK). U opštini Kaçanik/Kačanik suočit će se Basri Kodra (LVV) protiv aktualnog gradonačelnika Besima Ilazija (PDK).

SPRIJEČITI USPJEH LVV

Pobjeda LVV u Prizren/Prizrenu i Gjilan/Gnjilanu pored Prištine bi dovela do promjene upravljanja najvećim gradovima u zemlji i učvrstila uspon LVV, koji je započet na prijevremenim parlamentarnim izborima 11.juna 2017.godine kada je LVV kao pojedinačni politički subjekt osvojio najviše mjesta u Skupštini Kosova. Toga su svjesne i veće političke partije na Kosovu kao PDK i LDK, koji ulažu značajne napore kako bi ometali i usporili kampanju i tako pokušali onemogućiti pobjedu LVV na lokalnim izborima, što bi LVV dugoročno pozicioniralo kao najjačeg i najvažnijeg političkog subjekta na Kosovu.

 

U drugim opštinama u 2.krug lokalnih izbora su se plasirali: u opštini Istok kandidat LDK i AAK. U Klini, kandidati AAK i PDK.  U Gjakova/Đakovici kandidati AAK i Alternative za Kosovo. U Ferizaj/Uroševac kandidati LDK i PDK. U Shtime/Štimlje nezavisni kandidat protiv kandidata PDK. U Malishevë/Mališevu kandidat Nisme protiv kandidata PDK. U Rahovec/Orahovcu kandidat AAK i PDK. U opštini Suharekë/Suva Reka kandidati Alijanse za Budućnost Kosova i Demokratskog Saveza Kosova, u Vushtrri/Vučitrn kandidati LDK i PDK. U Južnoj Mitrovici kandidati AKR i PDK. U Obiliq/Obilić kandidat AAK i LDK. U opštini Dragash/Dragašu kandidat LDK i PDK. U opštini Kllokotit/Klokot kandidati Srpske Liste i GI Klokot-Vrbovac. U međuvremenu se Božidar Dejanović, koji je u prvom krugu lokalnih izbora bio kandidat za gradonačelnika u opštini Klokot ispred GI Klokot-Vrbovac priključio se Srpskoj listi.

UVOD U NOVE PRIJEVREMENE PARLAMENTARNE IZBORE?

Lokalni izbori na Kosovu 2017.godine važni su ne samo za lokalni razvoj i poboljšanje života građana Kosova već će istovremeno predstavljati borbu za vođenje lokalnih zajednica između časnih, sposobnih, dobronamjernih radnih ljudi, koji misle svojim sugrađanima pružiti najbolje što mogu, ili će biti vođeni od pojedinaca, čiji su primarni ciljevi, već duži niz godina, zadovoljavanje ličnih interesa i potreba te nepotizam, kriminal i korupcija.

 

Iako su prijevremeni parlamentarni izbori održani 11.juna 2017.godine, analitičari smatraju će novi uspjeh LVV na lokalnim izborima i poraz PDK i AAK biti veliki udarac za obje stranke, a time će se otvorit put za nove prijevremene parlamentarne izbore, koji bi se mogli održati u proljeće 2018.godine, a to će biti prilika za promjenu političke slike i na nivou Kosova i odlazak „hibridne“ Haradinajeve Vlade, a time se smanjiti uticaj Aleksandra Vučića i Srbije na Kosovu.

 

Ljubljana, 16.novembar/studeni 2017