Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Nj. E. Altay Abibullayev, izvanredni i opunomoćeni ambasador Republike Kazahstan u Republici Sloveniji, u članku pod naslovom »Kazahstan na pragu nove političke faze«, sveobuhvatno i argumentirano predstavlja ustavnu, političku, ekonomsku i tehnološku transformaciju Kazahstana i pozicionira izbore za Kurultai kao važan test novog institucionalnog uređenja i daljnjeg razvoja zemlje.
Kazahstan će održati svoje prve izbore za Kurultai 23. augusta 2026. godine, nakon što je novi ustav stupio na snagu 1. jula ove godine. Ovo nisu samo još jedni izbori, već važan korak u političkoj transformaciji zemlje. Po prvi put, građani Kazahstana će birati članove novog najvišeg predstavničkog tijela prema revidiranom ustavnom modelu.
Kurultai će biti jednodomni parlament koji će se sastojati od 145 poslanika izabranih na petogodišnji mandat. Zamijenit će trenutni dvodomni sistem koji se sastoji od Mažilisa i Senata. Novi model je osmišljen kako bi zakonodavni proces bio konzistentniji i razumljiviji javnosti, smanjene nepotrebne birokratske procedure i ojačana odgovornost političkih stranaka prema biračima.
Prema podacima Centralne izborne komisije, na stranačkim listama nalazi se ukupno 545 kandidata koji se takmiče za 145 mjesta.
Naziv novog tijela nosi duboko historijsko značenje. U kazahstanskoj tradiciji, kurultaji su bili skupštine na kojima su se raspravljala najvažnija pitanja života nacije, donosile odluke od nacionalnog značaja i određivala budućnost zemlje. Danas ovaj historijski koncept dobija moderni sadržaj: povezuje nacionalnu političku tradiciju s principima predstavničke demokratije, političke konkurencije i građanskog učešća.
Izbori se održavaju po proporcionalnom sistemu: građani glasaju za stranke i njihove programe, a mandati se dijele među političkim snagama koje prelaze prag od pet posto. Takav pristup pomjera fokus političke konkurencije s ličnih ambicija pojedinačnih kandidata na konkurenciju ideja, programa i timova sposobnih preuzeti zajedničku odgovornost za odluke o budžetu, socijalnoj politici, ekonomiji, regionalnom razvoju, nacionalnoj sigurnosti i međunarodnim obavezama zemlje. Zajednička kvota od najmanje 30 posto utvrđena je za žene, mlade i osobe s invaliditetom na listama kandidata političkih stranaka.
Model proporcionalne zastupljenosti široko se koristi u evropskim demokratijama, uključujući Austriju, Belgiju, Dansku, Italiju, Holandiju, Norvešku, Portugal, Finsku, Švicarsku i Švedsku. Međunarodni standardi ne određuju jedinstveni obavezni izborni model. Neophodno je osigurati slobodno izražavanje volje građana, politički pluralizam, jednakost biračkih prava i konkurentnost kampanje. Svih sedam registrovanih političkih stranaka u Kazahstanu učestvuje na izborima. To stvara uslove za suštinsku debatu o ekonomskom rastu, podršci preduzetništvu, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj politici, ekologiji i regionalnom razvoju. Istovremeno, zakon određuje proceduralnu ulogu opozicije u radu novog parlamenta: jednim odborom će predsjedavati predstavnik opozicije, a u ostalim odborima opoziciji će biti dodijeljene pozicije potpredsjednika.
Novi ustav rezultat je široke javne i stručne debate koja je započela u septembru 2025. godine. U pripremi reforme učestvovali su ustavni pravnici, političke stranke, predstavnici civilnog društva i građani. Sjednice Ustavne komisije su javno emitirane, a više od 12 hiljada inicijativa je primljeno putem digitalnih platformi eGov i e-Otinish. Konačni model je odobren na nacionalnom referendumu 15. marta 2026. godine, sa više od 73 posto glasova građana koji su učestvovali u glasanju.
Slobodno i tajno izražavanje volje ostaje temeljni princip predstojećih izbora. Građani mogu unaprijed provjeriti svoj izborni status i biračko mjesto u digitalnom obliku, a također mogu koristiti mehanizme za glasanje izvan mjesta stalne registracije. Centralna, teritorijalne i izborne komisije provode obuku i testiranje znanja na biračkim mjestima za više od 71 hiljadu članova izbornih komisija. Sjednice Centralne izborne komisije su otvorene za predstavnike stranaka, medija i domaćih i međunarodnih posmatrača, a emitiraju se i online.
Izbori za Kurultaj dio su širih reformi koje Kazahstan dosljedno provodi od 2019. godine kao dio svoje politike izgradnje pravednog Kazahstana. U zemlji je uveden jedinstveni sedmogodišnji predsjednički mandat bez prava ponovnog izbora, pojednostavljena je registracija političkih stranaka, proširena su ovlaštenja predstavničkih tijela i uvedeni su direktni izbori seoskih akima. Institucija ombudsmana dobila je ustavni status, a Ustavni sud je nastavio svoj rad 2023. godine, omogućavajući građanima i organizacijama da direktno podnose inicijative o pitanjima ustavnih prava.
Veliku političku modernizaciju prate društvene i pravne reforme. U zemlji djeluje više od 22 hiljade nevladinih organizacija. Kazahstan je najveća zemlja u Centralnoj Aziji po površini i deveta po veličini u svijetu: njena površina je približno 2,7 miliona kvadratnih kilometara. Zemlja ima 20,5 miliona stanovnika. U Kazahstanu živi više od 135 etničkih grupa, a zastupljeno je 17 zvanično registrovanih vjerskih zajednica. Ova raznolikost nije samo demografska karakteristika, već i važan temelj državne politike međuetničkog i međureligijskog suživota. Kazahstan je sekularna država i organizuje Kongres lidera svjetskih i tradicionalnih religija kao međunarodnu platformu za dijalog, mir i međusobno poštovanje.
Naša zemlja ima ogromne rezerve nafte, gasa, uranijuma, uglja, zlata, rijetkih i rijetkih zemnih metala, kao i ogromna poljoprivredna zemljišta. Vrijednost kazahstanskih rezervi sirovina procjenjuje se na 46 triliona američkih dolara. Međutim, strateški zadatak Kazahstana nije održavanje zavisnosti od sirovina, već diverzifikacija ekonomije, razvoj prerađivačke industrije, transporta, logistike, agroindustrijskog kompleksa, obrazovanja, nauke i visokih tehnologija.
Posebno mjesto zauzima digitalna transformacija. 2026. godina je proglašena Godinom digitalizacije i vještačke inteligencije u Kazahstanu. Država razvija model „AI-Native Government“: uvode se proaktivne javne usluge, platforma Smart Data Ukimet, eGov.GPT i moderni mehanizmi za međuresornu razmjenu podataka. Kazahstan se nalazi na 24. mjestu od 193 zemlje na Indeksu razvoja e-uprave Ujedinjenih nacija i među deset najboljih zemalja svijeta po kvaliteti online javnih usluga.
Stvara se nacionalni ekosistem vještačke inteligencije: djeluju Ministarstvo vještačke inteligencije i digitalnog razvoja, Savjet za razvoj vještačke inteligencije pri predsjedniku Republike, razvija se nacionalna superračunarska infrastruktura, modeli domaćih jezika i prvi državni klaster Data Center Valley. U Astani je otvoren Međunarodni centar za razvoj vještačke inteligencije AlemAI, koji objedinjuje obrazovne, istraživačke i inovativne projekte. U zemlji već posluje više od 100 startupova u oblasti vještačke inteligencije, a obim rizičnog kapitala uloženog u takve projekte povećao se više od pet puta u periodu 2023-2025 - sa oko 14 na 73 miliona dolara. Obim izvoza digitalnih usluga premašio je milijardu eura.
Kazahstan je član Svjetske trgovinske organizacije od 30. novembra 2015. godine. Članstvo u WTO-u postalo je važan faktor u modernizaciji trgovinskog režima, povećanju predvidljivosti za investitore i produbljivanju integracije zemlje u globalnu ekonomiju. Kazahstan dosljedno podržava razvoj otvorene međunarodne trgovine zasnovane na pravilima i radi na proširenju geografske orijentacije izvoza i visokotehnološke proizvodnje.
Evropska unija ostaje vodeći trgovinski i investicioni partner Kazahstana. U 2025. godini trgovina između Kazahstana i EU iznosila je 41,4 milijarde eura. Sporazum o proširenom partnerstvu i saradnji između Kazahstana i Evropske unije, koji je stupio na snagu 2020. godine, obuhvata ne samo trgovinu i investicije, već i energetiku, transport, digitalizaciju, kritične sirovine, vladavinu prava, obrazovanje i humanitarne veze.
Saradnja u okviru Transkaspijske međunarodne transportne rute, ili Centralnog koridora, koji povezuje Centralnu Aziju i Evropu, dobija na posebnom značaju. Kazahstan vidi EU kao dugoročnog partnera u oblastima energetske sigurnosti, zelene tranzicije, kritičnih materijala, logistike i novih tehnologija.
U tom kontekstu, Kazahstan i Slovenija imaju značajan potencijal za proširenje bilateralne saradnje. Trgovina između dvije zemlje dostigla je 193,5 miliona eura u 2025. godini, a 102 miliona eura u prvih šest mjeseci 2026. godine. Značajan dio saradnje predstavljaju farmaceutske kompanije KRKA i Lek–Sandoz, koje su dobro poznate kazahstanskim potrošačima. Međutim, perspektive su znatno šire: farmacija i zdravstvo, digitalizacija, vještačka inteligencija, obrazovanje, turizam, vodna agenda, transport i logistika, uključujući povezivanje luke Kopar sa Centralnim koridorom.
Kazahstan izvozi u Sloveniju ferohrom, pamuk, željezo, čelik, fenol keton i električnu opremu, lijekove, šperploču, žitarice, kozmetiku, prehrambene proizvode, prirodne smole, proizvode od titana, mehanizme za prijenos za mašine, opremu i transportna sredstva.
Slovenija u Kazahstan izvozi farmaceutske proizvode, brzorezni čelik, rastvorljive aditive za hranu, električnu opremu, rudarske mašine, kancelarijski materijal, hardverske proizvode, kamere i fotografsku opremu, igračke, sportsku opremu, proizvode od kamena, cement, namještaj, odjeću, vakcine, cijevne spojnice, mašine i mehaničke uređaje za posebne namjene, opremu za sortiranje i drobljenje tla i mješavine aromatičnih supstanci.
Izbori za Kurultai su stoga od historijskog značaja ne samo za domaći politički život Kazahstana. Oni odražavaju širi proces obnove zemlje - politički, ekonomski, tehnološki i društveni. Kazahstan ne predstavlja izbore za Kurultai kao izolovani politički događaj, već kao sljedeću fazu institucionalne obnove zemlje. Pravi test reforme bit će kako će nove institucije u praksi ojačati političku odgovornost, pluralizam i učešće građana u donošenju odluka.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.
Ljubljana, 20.avgust 2026
[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
