Strategijski predlog Srbije C5+: ulazak u novu globalnu arhitekturu sveta kroz partnerstvo C5+

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno prati ključna geopolitička kretanja na Bliskom istoku, Balkanu i širom sveta. U ovom kontekstu predstavljamo ekskluzivni članak Bogoljuba J. Karića, istaknutog filantropa, vizionara i inspiratora, u kojem iznosi svoju geopolitičku viziju i strateška razmišljanja o budućnosti Srbije u okviru novog globalnog poretka. Njegova analiza, pod naslovom „Strategijski predlog Srbije C5+: ulazak u novu globalnu arhitekturu sveta kroz partnerstvo C5+“, otvara perspektivu Srbije kao aktivnog i relevantnog partnera ključnih svetskih sila – Sjedinjenih Američkih Država, Ruske Federacije, Kine, Indije i Japana. Članak pruža uvid u dugoročne strateške pozicije Srbije i njen potencijal u geopolitičkoj arhitekturi 21. veka.

● Bogoljub J. Karić

 

Strategijski predlog Srbije C5+:

ulazak u novu globalnu arhitekturu sveta kroz partnerstvo C5+

 

 

Svet se suočava sa najdubljom geopolitičkom transformacijom od završetka Drugog svetskog rata. Dosadašnja arhitektura međunarodnih odnosa, zasnovana na dominaciji transatlantskih struktura i centralnoj ulozi Evropske unije, nalazi se u fazi ubrzane i dubinske reartikulacije. Nova američka Strategija nacionalne bezbednosti (NSS), potvrđena izjavama najviših državnih zvaničnika, jasno ukazuje da se globalni poredak sada oblikuje oko ograničenog broja ključnih sila, dok prethodni centri odlučivanja postepeno gube svoj raniji uticaj.

Na osnovu dugogodišnjeg i kontinuiranog angažmana u traženju održivih rešenja za mir, stabilnost i prosperitet, podržavam ključne elemente ove nove doktrinarne strategije. Kao izraz konkretne podrške, uputio sam inicijativu predsedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trumpu, s ciljem uključivanja zemalja Istočne Evrope i Balkana u buduća proširenja grupe C5 u Evropi.

U ovom kontekstu, Republika Srbija se po prvi put posle decenija nalazi pred istorijskom prilikom da svoju međunarodnu poziciju redefiniše strateški, dugoročno i suvereno. Na osnovu mog iskustva u međunarodnoj saradnji, poslovnoj diplomatiji i traženju održivih rešenja za globalnu stabilnost, predlažem strateški okvir za ulazak Srbije u novu globalnu arhitekturu kroz partnerstvo C5+.

C5 – jezgro nove globalne arhitekture

Nova globalna konfiguracija, čije je jezgro format C5, okuplja pet ključnih aktera savremenog sveta: Sjedinjene Američke Države, Rusku Federaciju, Narodnu Republiku Kinu, Republiku Indiju i Japan.

Ovaj format postavlja realan i operativan okvir budućeg globalnog upravljanja – obuhvata političke, bezbednosne, tehnološke i ekonomske dimenzije međunarodnih odnosa. U ovom modelu Evropska unija više ne zauzima centralnu i jedinstvenu poziciju odlučivanja, dok se pojedinim evropskim državama otvara prostor da, kroz fleksibilne aranžmane C5+, uspostave direktna i strateški relevantna partnerstva sa ključnim globalnim silama.

Srbija kao prirodan partner C5+

Srbija je vojno neutralna država sa jedinstvenim geopolitičkim i civilizacijskim položajem. Njene duboke istorijske, kulturne i verske veze sa Rusijom, razvijeni politički i ekonomski odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, strateško partnerstvo sa Narodnom Republikom Kinom, kao i rastuća saradnja sa Indijom i Japanom, čine Srbiju prirodnim i logičnim kandidatom za uključivanje u format C5+.

Ova strateška pozicija nije proizvod trenutnih okolnosti, već rezultat kontinuiteta u istorijskim vezama i promišljene, savremene državne politike. Napori koje predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić, već više od decenije ulaže u izgradnju direktnih odnosa sa ključnim globalnim akterima sada zahtevaju institucionalno uokvirenje i pretvaranje u trajne, dugoročne strateške rezultate.

Pola veka čekanja – i trenutak odluke

Srbija je gotovo pola veka bila različitim oblicima vezana za evropski integracioni proces. Ipak, objektivna realnost pokazuje da Evropska unija danas prolazi kroz duboke unutrašnje krize: političke podele, usporen ekonomski rast, odsustvo jasne vizije proširenja i slabljenje globalnog uticaja.

U takvom kontekstu, Srbija se nalazi u vakuumu koji više nije slabost, već predstavlja potencijalnu prednost. Suštinsko pitanje koje se danas postavlja nije da li Srbija treba da sarađuje sa Evropom – to je nesporno – već da li može sebi da priušti nastavak strateškog čekanja bez jasne ponude i definisanog vremenskog okvira. Odgovor je očigledan: budućnost mladih generacija ne sme biti talac neizvesnosti.

Srbija kao tačka konvergencije velikih sila

Danas se interesi ključnih globalnih aktera u regionu Balkana presecaju upravo u Srbiji. Sjedinjene Američke Države traže snažne, samostalne i pouzdane partnere u Evropi, oslobođene prekomernog posredovanja Brisela. Ruska Federacija teži stabilnom Balkanu i očuvanju istorijskih veza sa srpskim narodom, dok Narodna Republika Kina prepoznaje Srbiju kao ključni infrastrukturni i logistički čvor unutar inicijative „Pojas i put“.

Ova jedinstvena konstelacija omogućava Srbiji da istovremeno zauzme ulogu američkog geopolitičkog oslonca u regionu, ruskog istorijskog i kulturnog partnera i kineskog ekonomskog i infrastrukturnog središta. Takva strateška pozicija predstavlja snagu i uticaj koji nijedna druga država Balkana danas ne poseduje.

Srbija i nova američka strategija za Jugoistočnu Evropu

Nova američka doktrina promoviše direktne, transparentne odnose, snažne lidere i države koje poseduju unutrašnju stabilnost i predvidivu spoljnopolitičku strategiju. Srbija se u potpunosti uklapa u ovaj koncept. Kao najveća i najstabilnija država Zapadnog Balkana, sa razvijenim državnim institucijama i jasnom vizijom razvoja, Srbija predstavlja prirodnog i pouzdanog partnera Sjedinjenih Američkih Država u Jugoistočnoj Evropi.

Neophodnost strateškog zaokreta

U svetlu dubokih globalnih promena, Srbija treba da pređe sa politike čekanja na politiku aktivnog i proaktivnog pozicioniranja. To podrazumeva: uspostavljanje direktnog strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama u okviru nove globalne doktrine; dodatno učvršćivanje odnosa sa Ruskom Federacijom na temeljima istorijskog poverenja; produbljivanje ekonomskog, tehnološkog i infrastrukturnog partnerstva sa Kinom; jačanje veza sa Indijom i Japanom kao ključnim azijskim stubovima budućeg globalnog rasta; i konsolidaciju Srbije kao centra stabilnosti, razvoja i saradnje na Balkanu.

Zaključak: put Srbije u 21. veku

Srbija je kroz svoju istoriju uvek opstajala kada je donosila racionalne, hrabre i samostalne odluke. Danas se pred njom nalazi izbor koji će oblikovati naredne decenije. Partnerstvo C5+ ne predstavlja odricanje od Evrope, već prekid iluzije da se budućnost može graditi isključivo na obećanjima bez jasnog vremenskog okvira.

Ovo je put strateškog partnerstva. Ovo je put stabilnosti i mira. Ovo je put Srbije kao odgovornog i pouzdanog aktera u novoj globalnoj arhitekturi.

Ovo je put budućnosti.

O autoru:

Bogoljub J. Karić, rođen 1954. godine u Peći/Peja, diplomirao je geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Prištini, magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Nišu, a zajedno sa porodicom osnovao kompaniju „Braća Karić“. Tokom više od četiri decenije izgradio je globalnu kompaniju u telekomunikacijama, građevinarstvu, finansijama, obrazovanju, medijima i trgovini. Karić je član Savetodavnog odbora IFIMES, predsednik međunarodnog komiteta „Nikola Tesla“, ekspert UN Programa za održivi razvoj, član UN Global Marketplace-a i programa AI for Good, pionir kapitalizma u Jugoslaviji i Gorbačovskoj Rusiji, vizionar, graditelj, filantrop i arhitekta novog ekonomskog svetskog poretka.

 

Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Ljubljana/Beograd, 17.decembar 2025                


[1] IFIMES - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom veću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en