Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES analizira aktuelnu situaciju u Republici Srbiji. Iz analize „Srbija 2025: Kako Srbija može da izađe iz postojeće situacije?“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Republika Srbija prolazi kroz turbulentan period svog društvenopolitičkog razvoja. Nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1.novembra 2024.godine započeo je period intenzivnih studentskih protesta i blokada rada visokoškolskih ustanova u Srbiji. Ne odvija se nastava što je dovelo do sveopšte blokade rada univerziteta. Specifičnost studentskih protesta je da nemaju prepoznatljive studentske lidere nego se sve dešava sa određenom dozom društvene mimikrije, koja upućuje na postojanje nekoga vodstva koje daljinski upravlja protestima. To je dovelo do radoznalosti građana prema samim organizatorima protesta sa pitanjem ko zaista stoji iza studentskih protesta u Srbiji. Studenti su to pravdali nekim svojim razlozima kako bi navodno izbjegli eventualnu represiju od strane vlasti, dok je na drugoj strani javnost u Srbiji započela izražavati začuđenost čak i sumnju o stvarnim organizatorima protesta.
Društvo u Srbiji je prošlo kroz brojne tranzicione faze, od rata i sankcija, preko promjene režima, do pokušaja dodatne demokratizacije. Dijalog predstavlja ključni instrument za postizanje društvene kohezije, prevazilaženje polarizacija i izgradnju održivih demokratskih institucija. Srbija se danas suočava s dubokim političkim podjelama, erozijom povjerenja u institucije, tenzijama u vezi sa identitetom, regionalnim pitanjima i evropskim integracijama, hitno joj je potreban sveopšti društveni dijalog i dogovor.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić (SNS) razumio je poruku studenata i potrebu za promjenama i nedavno je pozvao „sve one koji drugačije misle“ da na svim nivoima krenu da razgovaraju, dogovaraju se i nađu što više zajedničkih imenitelja[2].
Analitičari smatraju, da je usprkos napetostima, ličnim animozitetima i polarizaciji potrebno uspostaviti dijalog kako bi se postigao unutrašnji konsenzus o ključnim pitanjima za budućnost države i izlazak iz postojeće situacije. Politička pitanja treba rješavati na drugom mjestu, a na fakultetima odnosno univerzitetima treba da se odvija nastava i stiče znanje. Trenutno optimalno rješenje u postojećim okolnostima je odvijanje on line nastave gdje je to moguće.
Srbija se nalazi u složenoj i potencijalno opasnoj poziciji. U pitanju je klasična „geopolitička šahovska tabla“ gdje se velike sile nadmeću za uticaj, a lokalni akteri — kako vlast tako i opozicija — koriste vanjskopolitičke teme za unutrašnju legitimaciju. Opasnost dolazi iz mogućnosti pogrešnog koraka koji bi doveo do eskalacije, bilo u vezi sa Kosovom, Bosnom i Hercegovinom ili međunarodnim (re)pozicioniranjem. Obojena revolucija je počela dosta ranije sa ekonomskim prosperitetom Srbije i pripremom tzv. spavača koji se aktiviraju kada to zatreba. Ekonomsko osnaživanje Srbije ne odgovara jednom dijelu krugova na Zapadu i na Istoku.
Srbija se nalazi pod pritiscima zbog nekoliko pitanja: ● pritisci Zapada oko Kosova ● geopolitičko p(r)ovlačenje Srbije između Istoka i Zapada ● Bosna i Hercegovina i Republika Srpska ● vojne vježbe, naoružavanje i obavještajne igre ● unutrašnji faktori ranjivosti (studentski protesti).
Analitičari upozoravaju na pojačanu prisutnost stranih obavještajnih službi u Srbiji kako ruskih, tako i zapadnih — s ciljem uticanja na javno mnijenje i političke odluke. Rukopis pojedinih stranih obavještajnih službi prepoznat je i kod organizacije studentskih protesta. Iako je Srbija prije nekoliko godina doživjela upad u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem uspjela je konsolidirati svoje službe, u međuvremenu su se pojavili novi izazovi koji traže nove odgovore. Iskorištavanje trenutka kroz stvaranje trajnih partnerstava u susjedstvu i povećano investiranje u prijateljstva u regionu je put za budućnost Srbije.
Greške opozicije u Srbiji su višeslojne i uglavnom se ponavljaju kroz različite cikluse i aktere. Iako opozicija u Srbiji ima pojedine realne argumente protiv vlasti njena nesposobnost da ozbiljno ugrozi poziciju vlasti proizilazi iz njenih unutrašnjih slabosti.
Najvažnije greške opozicije u Srbiji: ● hronična nejedinstvenost (fragmentacija, lične sujete, nepovjerenje i saradnja sa vlastima) ● nedostatak jasne vizije (bez stvarne alternative kako drugačije i bez novih lica) ● nejasna vanjska politika ● ekonomija i socijalna politika bez dubinske analize i konkretnih rešenja ● Beograd-centrizam (ignoriranje ostatka Srbije, nerazumijevanje konzervativnog biračkog tijela) ● slaba organizacija na terenu (neaktivne lokalne strukture, nespremnost za vanredne izbore) ● zavisnost od vanjskog legitimiteta (umjesto građenja domaće političke snage, opozicija traži legitimitet izvana, što birači često doživljavaju kao slabost ili „rad za strane interese“ što većina birača ne prihvata) ● populizam bez utemeljenja (igranje na emocije bez strategije, bojkoti bez efekta) ● gubitak povjerenja kod građana (elitizam putem salonske demokratije, narativ „svi su isti“, jer građani smatraju da opozicija ne nudi moralno i programski drugačiju alternativu).
Analitičari smatraju, da je krucijalna greška opozicije što su svu pažnju i aktivnosti usmjerili na rušenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je uvjerljivo najpopularniji političar u Srbiji pored svih izazova koje Srbija ima na vanjskom i unutrašnjem planu i tzv. lični problem i čija se popularnost kreće oko 60%, dok njegova Srpska napredna stranka (SNS) ima daleko niži rejting. Opozicija nije ponudila druga rješenja što ne iznenađuje, jer su na čelu opozicije uglavnom stari istrošeni političari već poznati građanima Srbije bez novih lica. Studentski protesti su također usmjereni na Aleksandra Vučića zajedno sa dijelom stranog faktora i doveli su do toga da je Vučićeva pozicija stabilna, a uništena je opozicija. Tako su studentski protesti uništili opoziciju, koja bi trebala vršiti nadzornu funkciju vlasti. Opozicija je generalno protiv članstva Srbije u NATO-u, dok studentski protesti nisu nikada javno podržali evropske integracije odnosno članstvo Srbije u EU.
Kreditni rejting, strane direktne investicije (SDI) i EXPO 2027 predstavljaju ključne tačke na kojima se gradi ekonomski narativ vlasti u Srbiji.
Srbija je ostvarila značajan napredak u makroekonomskoj stabilnosti, ali uz stalnu napomenu o političkim rizicima, nezavisnosti institucija i vanjsko-političkoj nepredvidivosti. Povećana je fiskalna disciplina, devizne rezerve su stabilne, inflacija pod kontrolom, neophodne su reforme poreske uprave i javnih finansija. Potrebno je poboljšati javna upravu i pravosuđe, smanjiti zavisnost od nekoliko velikih investitora te raditi na unapređenju razvoja domaće privrede i povećanju produktivnosti.
Srbija privlači najveći broj SDI na Zapadnom Balkanu oko šest milijardi eura godišnje. Najviše investicija dolazi iz država EU, Kine, UAE i Turske. Dolazi do otvaranja novih radnih mjesta, transfera tehnologija i pozicioniranja Srbije kao „regionalnog čvorišta“.
Potrebno je preispitati sistem subvencija, sistemski smanjivati low-cost ekonomiju, raditi na unapređenju ekologije, strane investitore integrirati sa domaćom ekonomijom i unaprijediti razvoj privatnog sektora i povećati njegovu profitabilnost. Uvođenjem SEPA platnog naloga Srbija će u narednih 10 godina ostvariti pola milijarde ušteda. Rezerve zlata su skoro 50 tona, što predstavlja veliki uspjeh za Srbiju.
Specijalna međunarodna izložba EXPO 2027 predstavlja najveći ekonomski odgađaj u modernoj historiji Srbije uz najavljeno učešće preko 14o država, koja predstavlja razvojnu šansu za Srbiju ali i za region. Najavljeno je ulaganje od 12 milijardi eura. EXPO 2027 je tematski fokusiran na „Igraj za čovječanstvo: Sport i muzika za sve“ (Play for Humanity: Sport and Music for All).
EXPO 2027 predstavlja veliki podsticaj građevinskom sektoru, promociji Beograda, Srbije i regiona u globalnim okvirima i unapređenje infrastrukture (putevi, željeznica, hoteli, metro…).
Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je: „EXPO 2027 je naša najveća razvojna šansa ikada. Očekujemo preko 3-4 miliona posjetilaca. U Surčinu gradimo potpuno jedan novi mali grad. Kada sve završimo, a završit ćemo na vrijeme i po planu, tek od 2027. nama se otvaraju nove perspektive rasta i razvoja. Od 2028. otvaramo perspektive novog investicionog plana“.
Srbija treba nastaviti sa institucionalnim reformama, transparentnom upravljanju javnim novcem i implementacijom dugoročne strategije razvoja zasnovane na znanju i inovacijama što će povećati prepoznavanost i atraktivnost Srbije u širem međunarodnom prostoru.
Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Srbiji predstavljaju snažan dokaz povjerenja u stabilnost i razvojni potencijal zemalja poput Srbije. UAE kroz strateške investicije doprinose ubrzanom ekonomskom rastu i jačanju regionalne saradnje.
Srbija pod vodstvom predsednika Aleksandra Vučića predstavlja izvanredan primjer uspješnog modela privlačenja stranih direktnih investicija i transformacije ekonomije. Od 2014. godine, kada je Vučić izabran za premijera, njegovo odlučno, vizionarsko i odgovorno liderstvo stvorilo je stabilan, transparentan i poslovno prijateljski ambijent koji investitorima pruža sigurnost i povjerenje.
Posebno je važno istaći duboko poštovanje i prijateljstvo koje postoji između predsjednika Vučića i šejka Mohammed bin Zayed Al Nahyana, predsjednika UAE, što dodatno osnažuje bilateralne odnose i otvara vrata za nove investicije i saradnju. Aleksandar Vučić uživa ugled i poštovanje širom svijeta, što Srbiji donosi dodatnu sigurnost kao pouzdanom partneru u globalnim ekonomskim tokovima.
Srbija je postala najatraktivnija destinacija za ulaganja u regionu, što potvrđuju sve veće investicije iz UAE i drugih globalnih partnera. Ovaj uspjeh jasno pokazuje koliko je važna jasna vizija, odgovorno rukovođenje i sinergija između domaćih politika i međunarodnih investicija za ostvarenje održivog ekonomskog razvoja i stabilnosti.
Srbija ima potencijala da izađe iz postojeće situacije vođenjem strukturnog dijaloga ključnih aktera u društvu i državi. Da bi Srbija izašla iz postojeće situacije potrebno je raditi na: ● obnovi institucija i vladavine prava (reforma pravosuđa, jačanje nezavisnih tijela, profesionalizacija javne uprave) ● povećanju održivih ekonomskih modela ● jačanju vanjskopolitičkog pozicioniranja ● trajno rješavanje otvorenih pitanja ● demokratizacija medijskog prostora ● kultura, obrazovanje i društvene vrijednosti.
Vlada Srbije mora insistirati na reformskom kursu uz postizanje konsenzusa oko nacionalne strategije razvoja uz učešće stručne javnosti, akademske zajednice i civilnog društva u reformama. Srbija mora da izgradi unutrašnju stabilnost, institucionalni integritet i ekonomski model zasnovan na znanju i istraživanjima. To, prije svega, znači dubinsku i suštinsku promjenu sistema.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u vezi parlamentarnih izbora izjavio: „Oni (koji protestuju) su pitali kada će biti izbora. Izbori će biti ili krajem iduće godine ili početkom 2027. To je to. Imali smo izbore pre godinu dana i sada se pripremamo za specijalizovani EXPO 2027“.
Analitičari smatraju, da je potrebno intenzivno raditi na članstvu Srbije u EU čemu će doprinijeti otvaranje III. klastera pregovora sa EU, a Srbija ima sve potencijale da ostane „motor“ evropskih integracija na Zapadnom Balkanu i da pregovore o članstvu sa EU zaključi 2027.godine, koja predstavlja prelomnu godinu u modernom društvenopolitičkom i ekonomskom razvoju Srbije. Zbog toga je potrebno intenzivirati pomoć Srbiji da u što u kraćem vremenu bude primljena u EU uz ispunjanje svih postavljenih zahtjeva i standarda EU.
Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 18.juni 2025
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savjetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom vijeću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
[2] N1 TV: Vučić uz trešnje i jagode pozvao na dijalog „sve one koji drugačije misle“, link: https://n1info.rs/vesti/vucic-uz-tresnje-i-jagode-pozvao-na-dijalog-sve-one-koji-drugacije-misle/
