Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom najveće političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini (BiH) od završetka rata i nasrtaja na ustavnopravni poredak BiH od strane Milorada Dodika (SNSD) pripremio analizu aktualnih događanja nakon zasjedanja Parlamentarne skupštine NATO-a održane u Daytonu. Iz opsežne analize „Parlamentarna skupština NATO 2025: Jasne poruke iz Daytona za politička rukovodstva Zapadnog Balkana: Teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitan“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Parlamentarna skupština NATO-a, transatlantski forum, koji okuplja 269 članova iz 32 zemlje članice Alijanse, od 23. do 26. maja 2025.godine je održala u Daytonu Konferenciju NATO-a povodom 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Trideseta godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma[2] obilježena je nizom tematskih panela i drugih manifestacija. Prvi put od 2003.godine Parlamentarna skupština NATO-a je održana u SAD-u. Glavne teme su bile ruska agresija na Ukrajinu, situacija na Bliskom istoku, budućnost NATO saveza i politička situacija u Bosni i Hercegovini. Daytonski dijalog odnosno razgovori o miru i bezbjednosti na Balkanu predstavljao je najvažniji panel.
Govor zamjenika državnog sekretara SAD Christophera Landaua izazvao je najveću pažnju, koji je povodom 30-godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma istakao: „Mi u Trumpovoj administraciji spremni smo da ponudimo svoju pomoć za poboljšanje uslova, ali samo ako je naše uključivanje poželjno i opravdano. Znam da to nije uvijek bio duh u kojem su američki zvaničnici vodili vanjsku politiku. Ali u tom pogledu, kao i u mnogim drugim, Trumpova administracija je spremna da pokuša drugačiji pristup, i ponosan sam što predstavljam to novo razmišljanje“[3].
Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu? To znači da smo spremni da slušamo i sarađujemo sa svim uključenim stranama. Sporazumi moraju biti čvrsti da bi opstali, ali istovremeno morate biti fleksibilni da biste se prilagodili novom vremenu.
Landau je bio jasan: „Sjedinjene Američke Države ne nude neograničena sredstva za nedefinirane, neizvjesne ili nerealne ciljeve. Ova osnovna poenta prečesto se gubi kod onih koji zagovaraju preoblikovanje stranih društava prema utopijskim vizijama. Nismo zainteresirani da namećemo viziju društva koja odražava želje udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova. Sjedinjene Američke Države mogu biti voljan partner sa značajnim političkim kapitalom. Možemo raditi vrijedno, ali sarađivat ćemo samo s onima koji su posvećeni pragmatičnom realizmu za svoju zemlju“. [4]
Predstavnici regiona, svako na svoj način je interpretirao ovaj govor. Najbolju interpretaciju govora zamjenika državnog sekretara SAD Landaua imao je Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, na Parlamentarnoj skupštini alijanse u Daytonu je rekao “Bit ću oštar prema Bosni i Hercegovini. Nemam prijatelje ili neprijatelje među trojkom u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ali, moramo biti oštri prema njima. Ne možete izvoziti svoje probleme u ostatak Balkana, Evropu ili NATO savez. Oni moraju sami preuzeti brigu o svojoj zemlji i kada neki od njih imaju problema zbog toga što je visoki predstavnik još tamo, ili što je Daytonski sporazum još tamo, nije to zbog toga što vi ili ja to volimo, nego je zato što oni ne vladaju svojom zemljom. Naravno da ćemo im pomoći, vi ćete pomoći, svi ćemo pomoći. EUFOR je tamo, KFOR je na Kosovu. Mi smo svi garanti mira. Ne možemo prihvatiti nikakvo raspadanje zemlje. To je neprihvatljivo za NATO i za bilo koga drugog“.[5]
Poruke Christophera Landaua i Marka Ruttea su raskrinkali političke spinove delegacija sa Balkana koje su slali u svoje matične države, jer je teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitan.
Očekivalo se da će Bosna i Hercegovina, barem njeni probosanski članovi delegacije, imati zajedničku strategiju, koja bi bila zasnovana upravo na dostignućima međunarodne zajednice na osnovama Daytonskog mirovnog sporazuma. Iz pojedinih međunarodnih krugova im je predlagano da nastupe sa dvije agende: Hitan ulazak u NATO i Naslijeđe međunarodnih sudova kao osnovu za rješavanje krize, a koji bi sadržavali Zahtjev za uslovni prijem u članstvo NATO-a na osnovu mnogobrojnih pozitivnih parametara i implementacija presuda Sudova UN-a i evropskih sudova u razrješenju krize u BiH. Sjeverna Makedonija i Crna Gora su primljene u NATO nakon tzv. državnih udara i državni udar u BiH od strane Milorada Dodika (SNSD) i proruskih političara je bila idealna prilika da se javno zatraži hitan i uslovni prijem BiH u NATO. Nažalost, to je izostalo i može „veoma skupo“ da košta BiH. Ne tražiti hitan ulazak BiH u NATO na takvom skupu i ovakvoj situaciji kada su oči svijeta uperene u Dayton i SAD je odsustvo organizacije, odgovornosti i manjak državotvorne svijesti. Implementacija naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) kao osnova za razrješenje krize u BiH bi pokazali svijetu šta su međunarodni pravosudni zaključci odnosno presude od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do danas. Dva udružena zločinačka poduhvata i dva međunarodna oružana sukoba uz učešće Srbije i Hrvatske i presude ECHR su kao osnova za izgradnju građanske države. Sve je izostalo i onda je visoki predstavnik Christian Schmidt (CSU/EPP) ponovo „zabio nož u leđa“ građanskoj BiH rekavši na panelu „vrlo teško je objasniti funkcioniranje BiH ljudima izvan Zapadnog Balkana. Ako ne pogledamo multietničku strukturu Bosne i Hercegovine i ne očekujemo da ona bude građanska država, dugoročno nećemo biti uspješni. Moramo poštovati posebnu situaciju u kojoj se nalazi BiH“, rekao je visoki predstavnik u BiH. Na ovaj način Schmidt je u Daytonu ponovio stavove nelegalnih agenata BiH pred ECHR koji su zastupali interese Republike Srpske i HDZ-a i sudija ECHR koji su dali izdvojena mišljenja u predmetu „Sejdić -Finci“ i u ostalim sličnim predmetima. I agenti i sudije koji su imali izdvojena mišljenja pokušali su izrelativizirati ljudska prava što opet nije uvjerilo većinu sudija u svakom od Vijeća da ne daju podršku apelantima iz BiH već su naprotiv ukazali na diskriminatorne elemente u Ustavu BiH. Ovaj njemački desničar zastupa njihove diskriminirajuće stavove i pokušava ponovo da utiče na sudije ECHR da obore prvostepenu odluku u predmetu „Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“. Islamofobni nastup Schmidta koji se osjetio pozvanim da dovodi u pitanje praksu ECHR na godišnjicu Daytona u kojem upravo ECHR ima poseban status u okviru Aneksa IV Sporazuma. Ne zna se ko je veći „skandal majstor“, on ili bezlični specijalni predstavnik EU u BiH Luigie Soreca.
U usvojenoj deklaraciji Parlamentarne skupštine NATO-a naglašen je značaj stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu, a izražena je ozbiljna zabrinutost zbog najnovijih zakonskih rješenja i inicijativa u bh. entitetu Republika Srpska (RS) koje podrivaju i prijete ustavnom poretku, suverenitetu te teritorijalnom i funkcionalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i Daytonskom mirovnom sporazumu.
Srbija je uložila amandman, tražeći da se izbaci spominjanje Republike Srpske, ali amandman je odbijen. Dodikovi i proruski političari na čelu s Željkom Cvijanović (SNSD) su svim silama pokušali dokazivati da Milorad Dodik brani Daytonski mirovni sporazum što je naišlo na podsmijehe diplomatskog kora.
Američki kongresmen i predsjedavajući Delegacije SAD u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Michael R. Turner i predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Marcos Perestrello izdali su zajedničko saopćenje, u kojem su se dotakli aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini i upozorili na faktore destabilizacije naglasivši: „Složeni izazovi ostaju. Bosna i Hercegovina nalazi se na kritičnoj prekretnici. Duboko smo zabrinuti secesionističkom retorikom i djelovanjem koje proizlazi iz entiteta RS, a koje ugrožava suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak države. Pozdravljamo snažan i jedinstven stav Sjedinjenih Država i evropskih čelnika u nedvosmislenoj osudi ovog opasnog i destabilizirajućeg ponašanja. Njihova jasna odlučnost da se suprotstave takvim postupcima i spriječe nastanak sigurnosnog vakuuma u regiji je i nužna i pohvalna“[6], naglasili su Turner i Perestrello.
„Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak Bosne i Hercegovine", naziv je francusko-njemačkog „non-papera“, čiji je sadržaj predočen ostalim članicama EU.
Trajno rješenje krize zahtijevat će, posebno, potpun povratak Republike Srpske u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ponovno opredjeljenje bosanskih Srba ka pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu opredijeljenost da preduzmu sve relevantne korake navedene u preporuci[7] Evropske komisije od 12. oktobra 2022.godine za napredak u procesu pristupanja EU.
Neposredni cilj „non-papera“ je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava Republike Srpske. Sve opcije za postizanje ovog cilja moraju se ispitati, a prioritetno: 1. Finansijska podrška; 2. Sankcije; 3. Proširenje; 4. Kontakti sa zvaničnicima Republike Srpske.
Analitičari smatraju, da međunarodni faktor treba da usmjeri pažnju na susjede i njihovu politiku prema BiH na način da se odnos susjeda Bosne i Hercegovine tretira kao test za njihove politike i prihvatljivost u međunarodnim krugovima.
General Wesley Clark, bivši komandant NATO snaga u Evropi, na skupu u Daytonu usporedio je ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Slobodanom Miloševićem, dok su hrvatski predstavnici agresivno i perfidno provlačili ideju trećeg entiteta i razbijanje Bosne i Hercegovine i ulogu NVO.
General Clark je napravio je poređenje između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije istaknuvši: „Kako je (Putin) mogao pomisliti da može pobijediti?“, rekao je Clark i dodao: „Na isti način na koji je Slobodan Milošević mislio da može privući pažnju Evrope 1992. godine svojom malom vojskom koja je preplavila Bosnu. Nije se izvukao. Uz vaše vodstvo i posvećenost, ni gospodin Putin se neće izvući.“[8]
Hrvatski premijer Andrej Plenković (HDZ) i drugi hrvatski predstavnici su skandalozno i agresivno pokušali impresionirati američke predstavnike da dobiju podršku za razbijanje Bosne i Hercegovine nerijetko se služeći i lažnim podacima.
Predstavnici pojedinih nevladinih organizacija su se uspješno nosili sa proruskim političarima i hrvatskim pritiscima što potvrđuje tvrdnju da je delegacija Bosne i Hercegovine došla u Dayton bez organiziranog i usklađenog nastupa.
Republika Slovenija dolaskom na vlast premijera Roberta Goloba (GS) pokrenula je niz aktivnosti kako bi približila Bosnu i Hercegovinu članstvu u EU. Rezultat toga je i dobivanje EU kandidatskog statusa za BiH. Slovenija je kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a u aprilu zatražila održavanje vanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a koja je bila posvećena stanju u Bosni i Hercegovini.
Procjene su da je najveći dio imovine Milorada Dodika, njegovih bliskih stranačkih funkcionera i oligarhije sklonjen upravo u Sloveniju i uvođenjem sankcija od strane Slovenije i oduzimanjem tih sredstava ubrzao bi rasplet krize u Bosni i Hercegovini, jer bi se time narušilo povjerenje unutar tog političko-kriminalnog kartela. Očekuje se da Slovenija slijedi primjere drugih zemalja EU i da će uvesti sankcije Dodiku, jer njegova retorika i postupci postali su prijetnja stabilnosti regije i evropskim integracijama BiH, dok se Dodik sa svojim utjecajem i kapitalom već pozicionirao kao unutrašnji-politički faktor u Sloveniji.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nalazi se pred formiranjem nove parlamentarne većine. Ta većina faktički postoji, dok HDZBiH pod vodstvom Dragana Čovića želi po svaku cijenu zadržati SNSD i Milorada Dodika na vlasti. SNSD blokira uspostavljanje nove parlamentarne većine izbjegavajući osiguranje kvoruma za održavanje sjednice ne dolazeći na sjednicu Doma naroda BiH.
U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH postoji čak devet glasova od ukupno 15 za smjenu predsjedavajućeg Doma naroda BiH Nikole Špirića (SNSD). Čak i nakon 5-6 mjeseci od uspostave nove većine ne postoji prilika da se delegati u Domu naroda BiH izjasne o zahtjevu za smjenu Špirića.
Potrebno je promijeniti način osiguranja kvoruma tako da je za osiguranje kvoruma dovoljno da na sjednici učestvuju najmanje po dva delegata iz kluba pojedinog naroda i tako bi se izbjegle blokade.
Analitičari smatraju, da Dragan Čović i HDZ nemaju pravo da zaustave evropski put BiH, ignorirajući postojanje nove parlamentarne većine štiteći Milorada Dodika i SNSD. Nova parlamentarna većina omogućila bi deblokadu puta Bosne i Hercegovine u EU i otvorila put brojnim reformama.Uskoro se očekuje pravosnažna presuda Suda BiH na apelaciju Milorada Dodika. Ukoliko se potvrdi prvostepena presuda onda mu se zabranjuje političko djelovanje i očekuje se da mu Centralna izborna komisija BiH oduzme mandat predsjednika Republike Srpske. To će neminovno dovesti do formiranja nove parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske i nove Vlade Republike Srpske. A poslije toga Milorad Dodik će se naći u poziciji bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) i Bosna i Hercegovina će snažno sa Srbijom krenuti u EU i NATO integracije.
Ljubljana/Bruxelles/Washington, 2.juni 2025
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives”.
[2] Daytonski mirovni sporazum, link: https://propisi.ks.gov.ba/sites/propisi.ks.gov.ba/files/opci_okvirni_sporazum_za_mir_u_bosni_i_hercegovini.pdf
[3] Euronews: Landauove poruke BiH: Nova vremena i drugačiji pristup, SAD ne žele nametanja, link: https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/aktuelno/24047/landauove-poruke-bih-nova-vremena-i-drugaciji-pristup-sad-ne-zele-nametanja
[4] Nezavisne: Šta je sve rekao zamjenik američkog državnog sekretara, https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Sta-je-sve-rekao-zamjenik-americkog-drzavnog-sekretara/906513#google_vignette
[5] Al Jazeera Balkans, Mark Rutte, šef NATO-a: Bit ću oštar prema BiH, link: https://balkans.aljazeera.net/news/2025/5/26/mark-rutte-sef-nato-a-bit-cu-ostar-prema-bih
[6] Oslobođenje, NATO uz BiH: Odbijen srbijanski amandman, RS označena kao faktor destabilizacije, link: https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/nato-uz-bih-odbijen-srbijanski-amandman-rs-oznacena-kao-faktor-destabilizacije-1047291/
[7] DW: EK uvjetno preporučila status kandidata BiH link: https://www.dw.com/bs/ek-uvjetno-preporu%C4%8Dila-status-kandidata-bih/a-63415758
[8] Klix: Panel o BiH u Daytonu: Učesnici uporedili Putina i Miloševića, prisjetili se njegove šetnje po gradu, link: https://www.klix.ba/vijesti/bih/panel-o-bih-u-daytonu-ucesnici-uporedili-putina-i-milosevica-prisjetili-se-njegove-setnje-po-gradu/250524030
