Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane redovno analizira dešavanja na Bliskom istoku, Balkanu i širom svijeta. U članku „Nova geometrija inovacija: Put Kine od periferne ispostave do tehnološkog središta globalnih promjena“, vlasnik brenda Creative Tower i stručnjak za međunarodne odnose, Paweł Gałecki ispituje transformaciju Kine iz „svjetske tvornice“ u globalno središte inovacija, ističući kako multinacionalne korporacije poput Royal Philipsa i Robert Boscha GmbH sve više smatraju kineske ekosisteme ključnim centrima za tehnološki razvoj, istraživanje i skalabilna rješenja. Analiza također naglašava uspon multipolarne globalne ekonomije u kojoj Kina, zajedno s partnerima poput Saudijske Arabije i Evropske unije, preoblikuje globalne lance snabdijevanja, inovacijske mreže i stratešku ekonomsku saradnju.
Globalna ekonomska arhitektura prolazi kroz jednu od najznačajnijih transformacija od Industrijske revolucije, a njen epicentar se pomjera iz zapadnih centara donošenja odluka prema dinamičnim azijskim ekosistemima. Kina, koja se u protekle četiri decenije u ekonomskoj svijesti doživljava prvenstveno kao „svjetska fabrika“ - mjesto jeftine proizvodnje, masovnog izvoza i globalne opskrbe komponentama - stalno se razvija prema modelu zasnovanom na znanju, istraživanju i razvoju i zajedničkom stvaranju tehnologije. Ova fundamentalna metamorfoza nije samo posljedica prirodnog ekonomskog ciklusa, već rezultat promišljene, dugoročne državne strategije, podržane rastućim povjerenjem međunarodnih korporacija, akademskih institucija i geopolitičkih partnera s različitih kontinenata. Izjave lidera globalnih tehnoloških korporacija, stratega i istraživačkih stručnjaka jasno ukazuju na to da je narativ o Kini kao pukom mjestu montaže prepušten historiji. Zamijenila ga je stvarnost u kojoj Peking, Šangaj, Suzhou i Shenzhen postaju laboratorije budućnosti, gdje se rješenja rađaju, a zatim izvoze na tržišta Evrope, Sjeverne Amerike, Afrike i Bliskog istoka. Ova promjena nosi posljedice za poslovne modele, arhitekturu lanca snabdijevanja, regulatorne standarde i dugoročne strategije konkurentnosti.
Royal Philips, nizozemski konglomerat sa više od jednog vijeka prisutnosti na kineskom tržištu, odličan je primjer strateške evolucije. Izvršni direktor kompanije, Roy Jakobs, nedavno je nedvosmisleno izjavio da se Kina transformirala od ključnog tržišta u jedan od globalnih centara inovacija. Ova tvrdnja nije marketinška tvrdnja, već odraz duboko ukorijenjene operativne strategije, čiji je stub slogan „U Kini, za Kinu, za svijet“. Philips je izgradio sveobuhvatni lanac vrijednosti u Srednjem Kraljevstvu: od naprednog istraživanja i razvoja, preko proizvodnje, komercijalnih operacija, prodaje i usluga, do strateških partnerstava unutar lokalnog zdravstvenog ekosistema. Prošle godine grupa je najavila osnivanje Kineskog sjedišta za istraživanje i inovacije u Pekingu, koje djeluje kao koordinator za regionalne centre za istraživanje i razvoj i akcelerator za lokalizaciju medicinskih rješenja. Istovremeno, postrojenje u Suzhouu integrira funkcije istraživanja i razvoja, proizvodnju i globalni izvoz, dok se Shenyang specijalizirao za razvoj kompjuterizirane tomografije, služeći kao globalni inovacijski centar u ovoj oblasti. Takva geografska i funkcionalna distribucija kompetencija pokazuje da je Kina prestala biti periferna ispostava i postala tehnološko jezgro koje generira vrijednost za više od stotinu zemalja u kojima Philips pruža svoje usluge.
Jakobs je naglasio da ogromno kinesko tržište i brzo razvijajuća digitalna infrastruktura stvaraju jedinstvene uslove za skaliranje inovacija, što je ključno za sektor medicinske tehnologije, gdje vrijeme implementacije i dostupnost rješenja mogu odrediti živote pacijenata. Kineski sektor zdravstvene zaštite trenutno prolazi kroz kvalitativnu transformaciju: od modela zasnovanih na skaliranju i reaktivnom liječenju bolesti prema proaktivnom upravljanju zdravljem, personalizaciji terapije i kontinuiranoj dijagnostici. Vještačka inteligencija djeluje kao katalizator u ovoj metamorfozi, omogućavajući obradu velikih medicinskih skupova podataka, optimizaciju bolničkih procesa i razvoj telemedicine. Kombinujući globalne mogućnosti korporacija sa brzinom prilagođavanja i skalabilnošću rješenja Kine, Philips namjerava produbiti saradnju u digitalnom zdravstvu, rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, medicinskom snimanju i zelenoj zdravstvenoj zaštiti. Duboko ukorijenjenje u lokalnom ekosistemu, ojačano ulaganjima u izgradnju kapaciteta medicinskog osoblja i usklađivanjem s kineskim okvirima politike za održivi razvoj, postaje strateški izbor koji omogućava kompaniji da ostane otporna i da utiče i lokalno i globalno.
Paralelna, ali podjednako značajna transformacija uočava se u automobilskom sektoru, gdje Robert Bosch GmbH u Kini vidi ne samo najveće i najdinamičnije tržište na svijetu, već prije svega ključni izvor tehnoloških inovacija. Markus Heyn, član upravnog odbora i predsjednik Bosch Mobilityja, na Međunarodnom sajmu automobila u Pekingu 2026. godine naglasio je da grupa ima puno povjerenje u lokalnu domaću potražnju i istraživački potencijal, što se ogleda u koncentraciji resursa i davanju prioriteta kineskom tržištu. Simboličan dokaz produbljivanja saradnje i prelaska s odnosa dobavljač-primalac na model zajedničkog stvaranja vrijednosti je zajednički razvoj niskonaponskog rješenja za napajanje s kineskim proizvođačem. Ovaj sistem je posebno dizajniran kako bi zadovoljio rastuću potražnju za računarskom snagom u vozilima, koja postaju sve više softverski integrirana i ovisna o naprednim elektroničkim sistemima. Ovo rješenje će biti razvijeno i pušteno u masovnu proizvodnju u saradnji s kineskim kupcima, ilustrirajući novu paradigmu saradnje u kojoj se tehnologije zajednički dizajniraju od temelja, a ne samo prilagođavaju lokalnim specifikacijama.
U 2025. godini Bosch Mobility je ostvario prodaju u Kini na nivou od 122,3 milijarde juana, što se prevodi u oko 17,83 milijarde američkih dolara i predstavlja godišnji rast od 4,9%. Važno je napomenuti da je oko 70% ovih prihoda generirano od strane kineskih brendova, što dokazuje da su lokalni proizvođači postali glavna pokretačka snaga inovacija i potrošači naprednih rješenja. Bosch je podržao ulazak oko 300 modela kineskih brendova na strana tržišta. Ovaj put transfera znanja - iz Kine u ostatak svijeta - je revolucionaran jer preokreće tradicionalni smjer toka tehnologije. Za njemačkog giganta, Kina je trenutno mjesto gdje se, izvan Evrope, nalazi najveća radna snaga angažovana na razvoju novih tehnologija, a lokalne kompetencije u istraživanju i razvoju, globalna inovacijska mreža i bliska saradnja s partnerima omogućavaju paralelni razvoj u elektrifikaciji i inteligentnoj transformaciji. Koncentracija na lokalno tržište i kontinuirano ulaganje u širenje tehnološkog dosega dokazuju da će se budućnost automobilske industrije oblikovati u kineskim laboratorijama i proizvodnim halama, a poslovni uspjeh će zavisiti od sposobnosti integracije s lokalnim inovacijskim ekosistemom.
Ekonomska i tehnološka saradnja između Kine i Saudijske Arabije predstavlja još jedan stub nove arhitekture globalnih lanaca vrijednosti, zasnovane na međusobnom transferu kompetencija, dugoročnim partnerstvima i viziji strateškog razvoja. Rayan Al Amoudi, izvršni direktor za strategiju i razvoj poslovanja u Nesma Infrastructure & Technology i predsjedavajući Kinesko-saudijskog centra za tehnološke inovacije, ističe da su bilateralni odnosi odavno prešli granice trgovinskih i inženjerskih ugovora i evoluirali prema saradnji koja obuhvata transfer tehnologije, lokalizaciju proizvodnje, zajednička ulaganja, digitalnu transformaciju i razvoj vještačke inteligencije. Saudijska firma se fokusira sa kineskim partnerima na oblasti kao što su pametni gradovi, kritična infrastruktura, energija i digitalizacija operativnih procesa, što se savršeno uklapa u nacionalnu agendu modernizacije. Savremeno saudijsko tržište više ne traži samo gotove uvozne proizvode za Saudijsku Arabiju, već očekuje da tehnologija dođe s partnerom, omogućavajući izgradnju lokalnih kompetencija, transfer znanja i nezavisnost od čistog modela potrošnje. Tempo korporativne saradnje značajno se ubrzao, a kineske tehnološke kompanije, poput Huaweija, ostavile su dubok utisak svojim širenjem, kvalitetom rješenja i sposobnošću da isporuče kompletne sisteme. Lokalna percepcija kineske tehnologije se značajno poboljšala: sve više vladinih institucija i kompanija shvata da ona nudi optimalan odnos cijene i kvaliteta, u potpunosti sposoban da zadovolji zahtjeve napredne infrastrukture i digitalnih projekata.
Gledajući u budućnost, Saudijska Arabija i Kina vide snažne mogućnosti saradnje u oblasti zelene infrastrukture, prečišćavanja vode, digitalne transformacije i podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Geografske, energetske i političke prednosti Saudijske Arabije čine je vrlo konkurentnom u izgradnji regionalnih centara za umjetnu inteligenciju, a lokalne firme očekuju da će igrati veću ulogu u ovim projektima koristeći kinesko iskustvo i tehnologije. Saudijska vizija 2030 pokazala se vrlo kompatibilnom s kineskom inicijativom "Pojas i put", a produbljivanje razmjene u tehnologiji, industriji, obrazovanju i međuljudskim kontaktima otvara široke perspektive za ekonomsku saradnju zasnovanu na obostranoj koristi i dugoročnoj stabilnosti.
Globalni ekonomski poredak prestaje biti dominantan jednosmjernim tokom tehnologije i kapitala i kreće se prema umreženom, multipolarnom inovacijskom ekosistemu u kojem Kina evoluira od uloge krajnjeg proizvođača do strateškog partnera koji zajednički kreira standarde, finansira istraživanja i skalira rješenja.
Dinamika evropskih investicija i tehnološke saradnje s Kinom dobija poseban strateški značaj u kontekstu rastućih trgovinskih tenzija, izvoznih ograničenja i carinskih mjera duž ose Evropska unija - Sjedinjene Američke Države - Narodna Republika Kina. Dok Washington dosljedno pooštrava trgovinska ograničenja, nameće zaštitne tarife na kinesku robu, uvodi mehanizme protiv subvencija i promovira strategiju "smanjenja rizika" usmjerenu na smanjenje ovisnosti o kineskim lancima snabdijevanja u strateškim sektorima, Evropska unija se nalazi u teškoj poziciji balansiranja između zaštite vlastite industrije, provedbe ciljeva Zelenog plana i održavanja pristupa ključnim tehnologijama i tržištima. Evropski giganti poput Philipsa i Boscha ne povlače se iz Kine; naprotiv - produbljuju lokalizaciju istraživanja, zajednički stvaraju proizvode, skaliraju inovacije i tretiraju kineski ekosistem kao izvor rješenja koja se izvoze globalno. Carinske mjere i trgovinske barijere mogu, kratkoročno, produžiti lance snabdijevanja, povećati operativne troškove i prisiliti na restrukturiranje poslovnih modela. Međutim, istovremeno, isti ti mehanizmi prisiljavaju kompanije na veću fleksibilnost, lokalizaciju proizvodnje u više regija, diverzifikaciju partnerstava i ulaganja u skladu s novim klimatskim i digitalnim standardima.
Evropska ulaganja u Kinu, kao i partnerstva sa zemljama Bliskog istoka, pokazuju da budućnost globalne trgovine neće biti zasnovana na izolaciji i protekcionizmu, već na upravljanoj međuzavisnosti, gdje će tarife, propisi i tehnološki standardi postati alati za pregovaranje i filteri kvaliteta, a ne apsolutne barijere. Za kompanije to znači neophodnost izgradnje otpornih, multipolarnih lanaca vrijednosti sa operativnom redundantnošću i lokalizacijom ključnih kompetencija. Za Evropsku uniju - balansiranje između strateške autonomije i otvorenosti za saradnju koja ubrzava ekonomsku i klimatsku transformaciju. Za Kinu - nastavak transformacije ka ekonomiji zasnovanoj na znanju, inovacijama i održivosti koja će predstavljati stabilan stub nove ekonomske arhitekture dvadeset prvog vijeka.
Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno zvanični stav IFIMES-a.
Ljubljana/ Varšava, 8.juni 2026
[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni savetodavni status pri Ekonomsko-socijalnom veću ECOSOC/UN, New York, od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“, link: https://www.europeanperspectives.org/en
