KO FINANSIRA MREŽU HAAŠKOG OPTUŽENIKA RADOVANA KARADŽIĆA?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovini (BiH) povodom postojeće političke krize izazvane neprihvatanjem reforme policije u BiH. Iz opširne analize izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove:


1. TRAŽITI POJEDINAČNU, A NE KOLEKTIVNU ODGOVORNOST

Najnoviji događaji u BiH vezani za reformu policije otvaraju i aktuelizuju pitanje i ulogu visokog predstavnika u BiH i njegovih »reformatora« - nacionalnih stranaka (SDS-Srpska demokratska stranka, SDA-Stranka demokratske akcije i HDZ-Hrvatska demokratska zajednica), koje je sam odabrao za svoje saveznike u reformama koje je poslednjih nekoliko godina trebao da provede u BiH.
Kroz dosadašnju fazu pregovora o reformi policije pokazalo se koliko je krhka politička stabilnost i partnerstvo nacionalnih stranaka u BiH, koje se umjesto okretanja ka budućnosti vraćaju na neriješena politička pitanja koja su te stranke otvorile davne 1990. godine, odmah nakon prvih višestranačkih izbora u BiH. Iz takvih krajnje suprostavljenih koncepcija razvio se najtragičniji i najnesretniji sukob u novijoj istoriji Balkana, koji je u BiH odnio više ljudskih života i drugih oblika stradanja, koji se u toj zemlji nisu dogodili ni u jednom prethodnom ratu kroz kojeg je prolazila. Nacionalne stranke u BiH, koje su samo na trenutke i prividno predstavljale svoje reformske namjere ostale su isključivo vezane za svoje početne programske ideje koje se zasnivaju na tome, da nijedna od njih na taj način ni narod kojeg one predstavljaju u svom bližem okruženju ne žele vidjeti pripadnike drugog naroda niti sa njima razvijati bilo kakav oblik zajedništva.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da se nacionalne stranke, po ko zna koji put, u ovom trenutku ponavljaju se na testu koji se zove uspostava reformisane policije BiH po modelu evropskih država. Sa nacionalnim strankama BiH se predstavlja kao neodrživa zajednica prijeteći da stabilnost stvorena u poslednjih 10 godina postane najozbiljnije ugrožena.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da odgovornost za takvo stanje u najvećoj mjeri leži na nacionalnim strankama i međunarodnoj zajednici u cjelini, a posebno visokom predstavniku lordu Paddyu Ashdownu, koji nestrpljivo i sa nerealnom brzinom želi da po svaku cijenu ubrza proces reformi u BiH prihvatajući, da mu podrška u ostvarenju toga plana bude u nacionalnim strankama - nosiocima najsurovije destrukcije BiH iz poslednje decenije prošlog vijeka. Potrebno je tražiti pojedinačnu, a ne kolektivnu odgovornost u političkim procesima u BiH.
Visoki predstavnik svojim djelovanjem podstakao je nejvjerovatan strah kod nižih lokalnih političara, a posebno kod nacionalnih stranaka i razvio podanički duh i mentalitet, koji je opasna prijetnja razvoju demokratske svijesti i kulture. Međunarodni institut IFIMES procjenjuje, da će visoki predstavnik ukoliko nastavi sa ovakvom praksom umjesto uloge arhitekte za drugačiju i novu BiH na kraju svog mandata i nakon odlaska iz BiH ostaviti stanje koje u glavama ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, neuporedivo gore nego što je bilo na početku njegovog mandata kada je relativno mirnu i stabilnu BiH naslijedio od svog prethodnika Wolfganga Petrischa.


2. KO I KAKO FINANSIRA MREŽU HAAŠKIH OPTUŽENIKA?

Najnovija reforma policije dodatno je zakomplikovala političku scenu u BiH iz koje je se razvila ozbiljna politička kriza. Posebno karakterističan zaokret načinio je SDS, koji je nakon višegodišnje kooperativne uloge prema međunarodnoj zajednici odlučio, da se počne vraćati na svoje startne ekstremne pozicije.
Očigledno je, da održana Skupština SDS-a (mart 2005), koju su mnogi očekivali kao pobjedu reformskih snaga spremnih na prihvatanje reformskih vrijednosti u bh.društvu bila samo lažni bljesak. U rukovodstvu SDS-a vraćeni su stari anti-Daytonski kadrovi, koji su u SDS-u stasavali pod mentorstvom najtraženijeg haaškog optuženika Radovana Karadžića. Takav je slučaj sa aktuelnim zamjenikom predsjednika SDS-a Mladenom Bosićem iz Brčkog, koji je poznat kao vrlo blizak kadar vrhu Karadžićevog SDS-a iz 1996 i 1997. godine kada se SDS pod vođstvom Mladena Bosića u Brčkom u najbrutalnijim demonstracijama građana u poslijeratnoj BiH suprostavljao arbitražnoj odluci za Brčko Distrikt BiH. Njegovim prodorom u sam vrh stranke na poslednjoj skupštini SDS-a Mladen Bosić i njegove pristalice očigledno su bitno utjecali na promjenu generalne politike SDS-a prema reformama konkretno u ovom slučaju reformi policije - kada je osporeno sve što je u tom pravcu uradio predsjednik RS i SDS-a Dragan Čavić.
Pošto je odlukom visokog predstavnika SDS-u uskraćeno finansiranje iz budžeta na svim nivoima vlasti nova saznanja ukazuju, da je Mladen Bosić, kao direktor Radne jedinice »Telekom Srpske« u Brčko Distriktu BiH najdirektnije uključen u mrežu tajnog finansiranja mreže haaškog optuženika Radovana Karadžića – činjenice govore, da se iz »Telekoma Srpske»« i »Srpskih šuma« raznim transakcijama preko privatnih firmi i na druge načine izdvajaju sredstva za finasiranje SDS-a i prema saznanjima Međunarodnog instituta IFIMES i mreža haaških optuženika? Svojevremene najave revizije poslovanja javnih preduzeća »Telekom Srpske«, »Srpske šume«, »Srpske pošte«, »Elektorprivreda RS«, samo potvrđuju podudarnost u procjenama do kojih je IFIMES došao redovno prateći stanje u BiH. Sada se sa razlogom očekuje da djeluju visoki predstavnik i Tužilaštvo BiH, koji su do sada u manje važnim prilikama intervenisali smjenjujući sa dužnosti zvaničnike, a Tužilaštvo BiH pokretajući istrage. Toj mreži treba dodati i »pranje novca« u kojeg su pored domaćih subjekata uključena preduzeća i banke iz susjednih država ali i iz pojedinih država EU.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je reforma policije od izuzetne važnosti za evropsku budućnost BiH i njen izhod će prvenstveno zavisiti od sposobnosti da se o karakteru reformi i njenom konačnom ishodu dogovore nacionalne stranke u prvom redu SDS i SDA. Za eventualni neuspjeh reformi u ovom trenutku odgovornost moraju preuzeti pored nacionalnih stranaka i njihovi koalicioni partneri PDP-Partija demokratskog progresa i SzBiH-Stranka za BiH, koji zajedno moraju preuzeti odgovornost za izolaciju pred(u) kojom se zbog nespremnosti za reformu policije nalazi BiH, a posebno Republika Srpska (RS).
Opozicione partije u BiH ne igraju trenutno važnu ulogu u procesu reforme policije iako su pozitivno učestvovale u pokušaju, da se postigne dogovor o reformi policije.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da se pitanje reforme policije može rješavati jedino u okviru institucija sistema gdje trenutno najvažniju ulogu imaju vladajuće nacionalne stranke SDS, SDA i HDZ i njihovi sateliti PDP i SzBiH. Nacionalne stranke, a posebno SDS u RS nastoje da odgovornost za blokadu reforme policije prebace na opozicione partije uključujući ih u paralelni dijalog kojeg su potajno deset mjeseci međusobno same vodile i sa predstavnicima međunarodne zajednice. Zbog straha za preuzimanje odgovornosti za reformu policije SDS pokušava preko udruženja građana i NVO-Nevladinih organizacija, koje godinama apsolutno kontroliše kao što su boračka organizacija RS izbjeći odgovornost za neophodnu reformu policje. To je očito novi perfidan oblik zloupotrebe građana RS, koji se ni krivi ni dužni zbog navodne ugroženosti i navodne solidarnosti sa SDS-om i svaki put poslije takve situacije plaćaju izuzetno visoku cijenu. To se događa i ovoga puta kroz izolaciju RS, koja će najviše pogoditi najšire socijalne slojeve koji i najteže žive u odnosu na korumpirano vođstvo njihovih nacionalnih stranaka.


3. SDS PODIZANJEM OPTUŽNICA ŽELI UNIŠTITI
OPOZICIJU U RS – DODIK-a, ĐOKIĆ-a I PAVIĆ-a

Optužnica protiv Milorada Dodika, predsjednika SNSD-Savez nezavisnih socijaldemokrata, jednog od lidera opozicije predstavlja »školski« primjer pokušaja uništavanja opozicije. Gotovo je izvjesno, da će sadašnja opozicija na narednim izborima formirati vlast. SDS pokušava na svaki način diskreditovati i uništiti opoziciju. Prvo je optužen Milorad Dodik u optužnici koja sadrži preko 30 tačaka za period kada je obavljao dužnost premijera RS-a. Poznato je, da su za većinu tačaka optužnice postojale političke odluke, za koje Milorad Dodik ne može snositi krivičnu odgovornost. Kasnije je optužnica podignuta protiv Marka Pavića, lidera DNS-Demokratski narodni savez, koji se optužuje da je za vrijeme ministrovanja u Vladi RS počinio navodna krivična djela. Kako bi u potpunosti bile zaokružene optužnice protiv lidera opozicije u poslednje vrijeme primjetna je medijska kampanja protiv Petra Đokića, predsjednika Socijalističke partije. Medijskom kampanjom protiv Petra Đokića želi se stvoriti ambijent za njegovu diskreditaciju i tako pripremiti javnost za podizanje još jedne neutemeljene optužnice. Jasan je scenarij SDS-a: diskreditacija i eliminacija opozicije kroz podizanje optužnica i vođenje medijske kampanje protiv lidera opozicije. Na takvo ponašanje SDS-a treba da reaguje visoki predstavnik i Tužilaštvo BiH, koje bi trebalo nastaviti istragu protiv SDS-a i njegovih kadrova vezanih za finansiranje mreže haaških optuženika i počinjeni kriminal.
Sofisticiranim metodama SDS i njegov predsjednik Dragan Čavić uspjeli su u potpunosti diskreditovati i politički marginalizovati stranku PDP i Mladena Ivanića – dojučerašnjeg najvjernijeg koalicionog partnera.


4. KIRO GLIGOROV NAJPOPULARNIJI

U sadašnjoj kompleksnoj situaciji u BiH sve se više postavlja pitanje izbora novog visokog predstavnika odnosno specijalnog izaslanika EU za BiH, koji će pomoći stabilizaciji BiH i njenom na realnim osnovama bližem približavanju EU i NATO. Nedavna posjeta njemačkog kancelara Gerharda Schroedera BiH jasan je znak, da Njemačka želi imati svog diplomatu za novog visokog predstavnika odnosno specijalnog izaslanika u BiH. Međutim, dobri poznavaoci prilika u BiH uvažavajući istorijske okolnosti smatraju, da Njemačka zbog svoje negativne uloge u 2. svjetskom ratu u BiH, a posebno kod Srba u BiH, ne može biti prihvaćena kao nepristrasan akter aktuelnih društvenih procesa u BiH. To isto važi i za Francusku, čijeg bi predstavnika sa nevjericom prihvatili Hrvati i Bošnjaci.

Podaci o uzorku:
• Uzorak: slučajan troetapni
• Veličina uzorka: 1.644 ispitanika (punoljetni građani oba pola državljani BiH)
• Metodologija: telefonska anketa
• Period: 09. i 10.06.2005
• Stepen pouzdanosti: 95%
• Kontrola: na 10% uzorka
• Standardna devijacija +/-3
• Teritorija: Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko Distrikt BiH

Koga, kao državljanin/-ka BiH, želite za novog visokog predstavnika odnosno specijalnog izaslanika u BiH?

MILAN KUČAN ~ 22,10%
KIRO GLIGOROV ~ 23,60%
HANS KOSHNIK ~ 16,40%
BERNARD BAJOLET ~ 11,90%
NIKOGA ~ 19,30%
OSTALI ~ 6,70%

Na poslednjem kongresu SDA (maj 2005) za predsjednika je ponovno izabran Sulejman Tihić, koji je najavio preoblikovanje SDA iz nacionalne stranke u stranku političkog centra narodnjačkog tipa u kojoj će biti mjesta za sve građane BiH ne gledajući na nacionalnost, religijsku pripadnost i sl. Međutim, u najvažnije organe stranke na Kongresu izabrani su jedino Bošnjaci!?
Na poslednjem Saboru HDZ BiH (juni 2005) za predsjednika je izabran Dragan Čović, smjenjeni član Predsjedništva BiH i optuženik za nekoliko krivičnih djela. Njegovim izborom HDZ BiH je ušao u duboku krizu sa velikom opasnošću, da zbog pojedinačnih optužbi za kriminal funkcionera HDZ-a ne dođe do »kriminalizacije« hrvatskog naroda u BiH. U takvoj situaciji pozitivnu ulogu moglo bi odigrati objedinjavanje stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH, koji bi dobro organizovani i povezani mogli predstavljati ozbiljnu alternativu sadašnjem kriminalizovanom HDZ BiH.


5. PRIJEVREMENI IZBORI?

Međunarodni institut IFIMES smatra, da zbog procesa pridruživana EU i NATO u aktuelnoj političkoj situaciji u BiH ne bi bilo dobro da dođe do raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora i smatra, da je potrebno započeti proceduru izmjene izbornog zakona, koji bi bio promijenjen prije početka redovnih parlamentarnih izbora predviđenih za jesen 2006. godine.