13.10.2026
Analiza razmatra strukturne ekonomske ranjivosti Južne Koreje, s posebnim naglaskom na ovisnost o izvozu, rastuću zaduženost domaćinstava, demografski pad, geopolitičku neizvjesnost i odgađanje ključnih reformi, koji zajedno povećavaju rizik od dugotrajne ekonomske krize nalik onoj iz 1997. godine.
11.10.2026
Analiza razmatra sve izraženije prijetnje globalnoj stabilnosti u kontekstu političke neizvjesnosti, izbornih previranja i eskalacije sukoba u koje su uključene Sjedinjene Američke Države, Rusija, Iran i Izrael. Posebno ukazuje na rizike koncentracije predsjedničke moći, mogućnost nuklearne eskalacije i slabljenje demokratskih mehanizama kontrole i ravnoteže vlasti, upozoravajući da bi odluke svjetskih lidera donesene danas mogle imati dalekosežne posljedice po međunarodnu sigurnost tokom 2027. godine.
07.10.2026
Članak predstavlja pravovremen i snažan poziv na dijalog, pomirenje i političku odgovornost u Srbiji, uz naglasak da se političke i društvene razlike moraju prevazilaziti demokratskim dijalogom, a ne konfrontacijom. Njegova ključna poruka – da su Srbiji potrebni mostovi, a ne nove podjele, uz vladavinu prava, ekonomski razvoj i stvaranje perspektive za mlade – daje tekstu konstruktivan, odgovoran i jasno usmjeren pogled prema budućnosti.
06.10.2026
Kineska ekonomija ostaje otporna, ali se suočava sa strukturnim pritiscima i rastućim geopolitičkim i trgovinskim tenzijama. Za Evropu to predstavlja strateški izazov koji zahtijeva jačanje industrijske otpornosti, diverzifikaciju trgovine i smanjenje strateških zavisnosti, uz uravnotežen odnos s Kinom zasnovan na reciprocitetu i fer konkurenciji.
02.10.2026
Analiza razmatra političku i institucionalnu tranziciju Srbije nakon odlaska Aleksandra Vučića s predsjedničke funkcije, s posebnim osvrtom na mogućnost njegovog daljnjeg političkog utjecaja, jačanje institucionalne autonomije, unutrašnju političku polarizaciju, evropski integracijski proces Srbije te njene odnose s ključnim globalnim silama.
30.09.2026
Analiza ispituje Opće izbore u Bosni i Hercegovini 2026. godine kao potencijalnu prekretnicu, fokusirajući se na to da li birači mogu promijeniti politički obrazac od mobilizacije vođene strahom i identitetom ka većoj odgovornosti, institucionalnoj efikasnosti i mjerljivim rezultatima.
29.09.2026
Analiza ispituje tranziciju Evrope od blokovske geopolitike ka geografiji civilizacijske povezanosti, naglašavajući stratešku ulogu Minska, Beograda i Jadrana kroz infrastrukturu, međuzavisnost, institucionalni dijalog i regionalnu saradnju.
27.09.2026
Analiza predstavlja „Dijaspora Hedge Fund“ kao institucionalni okvir za transformaciju doznaka i ušteđevine dijaspore u profesionalno upravljani razvojni kapital putem multilateralnih finansijskih mehanizama. Tvrdi se da migracije treba posmatrati ne samo kao politički izazov, već i kao potencijalni izvor investicija, znanja, poduzetništva i dugoročnog socio-ekonomskog razvoja.
24.09.2026
Analiza ispituje prijevremene parlamentarne izbore u Srbiji 25. oktobra 2026. godine kao ključni test političke legitimnosti, institucionalne stabilnosti i društvene polarizacije, fokusirajući se na ulogu Aleksandra Vučića, novonastalog studentskog pokreta, fragmentirane opozicije, međunarodnog pozicioniranja Srbije i potencijalnih postizbornih političkih konfiguracija.
22.09.2026
Analiza ispituje granicu između legitimnog lobiranja i kupovine političkog utjecaja, fokusirajući se na lobiranje Republike Srpske u Washingtonu, otkrivanja FARA-e, javno finansiranje i slučaj Milorada Dodika. Poziva na transparentnost, pravnu kontrolu i nezavisnu institucionalnu reviziju.
20.09.2026
U radu pod nazivom „Proces za stabilniji Zaljev“, Geoffrey Hoon istražuje argumente za trajni, regionalno odgovoran proces sigurnosti u Zaljevu, inspirisan iskustvom iz Helsinkija. On ističe potencijalnu ulogu Omana u olakšavanju održivog dijaloga, izgradnji povjerenja i regionalnoj saradnji, omogućavajući državama Zaljeva da igraju veću ulogu u oblikovanju vlastitog sigurnosnog poretka.
17.09.2026
Studija ispituje može li se „saudijski model“ nuklearnog ograničavanja, zasnovan na vanjskom odvraćanju, strateškoj dvosmislenosti i nuklearnom osiguranju, primijeniti na Japan. Nalazi pokazuju da izloženost Japana Kini, Rusiji i Sjevernoj Koreji bitno mijenja strateški račun, zbog čega su strukturni uvjeti saudijskog modela teško prenosivi na istočnoazijski kontekst.