Slovenija 2018: Lokalni izbori u sjenci problema države

 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu događanja pred lokalnim izborima u Sloveniji, koji će se održati 18. novembra/studenog 2018. Iz opsežne analize »Slovenija 2018: Lokalni izbori u sjenci problema države« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove. 

 

Slovenija 2018:

Lokalni izbori u sjenci problema države

 

U Republici Sloveniji će se 18. novembra/studenog 2018.godine održati redovni lokalni izbori, na kojima će se u 212 općina, od kojih je 11 gradskih općina, izabrati članovi općinskih (gradskih) vijeća, gradonačelnici i članovi vijeća četvrti odnosno mjesnih i seoskih zajednica. U općinama, gdje žive pripadnici italijanske i madžarske zajednice te romske zajednice, biće izabrani i predstavnici tih zajednica u općinsko vijeće. Drugi krug izbora za izbor gradonačelnika održat će se 2.decembra/prosinca 2018.godine.

 

Na dan raspisivanja izbora u Republici Sloveniji bilo je 1.703.712 registriranih birača.

 

Slovenija pred zahtjevnim zadacima

 

Za Sloveniju je važilo, da je uspješno sprovela tranziciju, da predstavlja »priču o uspjehu« i da je 2004.godine ušla u EU sa najboljom startnom pozicijom. Kasnije se pokazalo, da tranzicija ni izbliza nije bila tako uspješna, kao što je to bilo prezentirano u brojnim izvještajima i ocjenama »uglednih« slovenskih i međunarodnih institucija.

 

Članstvo u NATO-u, posebno članstvo u Evropskoj uniji (EU), je predstavljalo historijsku šansu za ostvarenje snova brojnih generacija Slovenki i Slovenaca o boljoj i svjetlijoj budućnosti.  Sa članstvom u EU je Slovenija počela relativno nazadovati, ali ne zbog EU, nego zbog same sebe i brojnih neprovedenih reformi. Kao pozitivan primjer možemo navesti Poljsku, Češku i Slovačku, koje su kao nove članice EU iskoristile članstvo i napravile veliki napredak u privrednom razvoju.Slovenski problemi su klijentelizam, korupcija, hroma pravna država i administracija, prije svega u tome, da jednu od najviših privrednih rasti na svijetu nije pretvorila u povećanje standarda i smanjenje velike raslojenosti društva (siromaštvo).

 

Nova slovenska Vlada mora učiniti vidljive pomake Slovenije na svim područjima. To je ključni zadatak, prema kojem će biti ocijenjena i prema kojem će ostati zapisana kod birača i u njihovom političkom pamćenju. Uspjeh nove Vlade će se najbolje mjeriti prema njenoj sposobnosti, da dodatno pokrene slovensku privredu i osigura djelovanje do sada slabe pravne države i vladavine prava te sprovede neophodne prijeko potrebne reforme, iako su brojne reforme nepopularne. Pri tome ne smije ponoviti greške prethodnih Vlada, da na ključna mjesta u privredi postavlja ljude prema političkoj pripadnosti, nego politički nezavisne i stručno osposobljene kadrove. Samo tako će eliminirati postojeći stereotip, da je država slab vlasnik – što nije uvijek točno, posebno kada se radi o sposobnim menadžerima,  a ne o stranački postavljenim pojedincima.

 

Kadrovska politika je najzahtjevniji test za Vladu premijera Marjana Šareca (LMŠ). Vlada Mire Cerara (SMC) 2014-2018 je ponovila greške Državljanske liste (DL) 2011-2014, koja je mislila, da pojedinci iz državne administracije, prije svega iz javnog sektora i akademske zajednice, mogu postati nosioci ekonomskog razvoja. Zamjerke Cerarovoj Vladi, da po pravilu prednost kod postavljanja na pozicije imaju pravnici i pripadnici akademske zajednice, bilo je slabo ishodište, da se Slovenija izvuče iz krize. Izabrani predstavnici naroda moraju se pobrinuti, da etablirani stručnjaci svako na svom području doprinose konsolidaciji Slovenije, a ne ostvarivanju uskih stranačkih interesa, koji su do sada bili karakteristični za sve slovenske Vlade. Pravnici i pravosuđe moraju osigurati djelovanje pravne države i javne uprave te eliminirati „rupe“ u zakonima, koje omogućavaju manipulacije i guše poslovni ambijent. Vođenje privrede moraju preuzeti stručni i sposobni menadžeri, koji neće djelovati u interesu razarajućih lobija kao za vrijeme Vlade Mire Cerara, nego će imati dovoljno hrabrosti, znanja i iskustva, da Sloveniju izvuku iz krize. Pored normativnog idealizma pravnici moraju osigurati vladavinu pravde i prava te siguran ambijent za domaće i strane investicije. To su očekivanja i poruke slovenskih državljana.

 

Hitno je potrebno poboljšati poslovni ambijent za strane investicije. Slovenija sa sadašnjim zakonskim rješenjima i poticajima nije dovoljno atraktivna sredina za strane investicije. Potrebno je postaviti sposobne i stručne menadžere, a ne »stranačke vojnike«. Osigurati je potrebno smanjenje enormne zaduženosti slovenske države i poduzeća. Trenutna povoljna privredna rast je odgovor za rješavanje brojnih pitanja, posebno financijskih i istovremeno prilika za osiguranje odgovarajuće spremnosti za suočavanje sa novom ekonomskom krizom. Država mora iskoristiti članstvo u EU i NATO te potpisana strateška partnerstva sa Francuskom, Njemačkom i Turskom, koja nisu u dovoljnoj mjeri iskorištena.  

 

Sve je to je ostvarljivo, ako država i političko vodstvo imaju jasno postavljene ciljeve. U slučaju Slovenije to (još) nije potpuno jasno, zbog toga Slovenije neće biti lako konsolidirati. Nova slovenska Vlada ima zbog toga jedan od najzahtjevnijih zadataka od osamostaljivanja, njen premijer Šarec biće na nivou zadatka, ako bude slijedio svojim vrijednostima i ako ih pretvori u jasnu i odlučnu izvršnu politiku. To je izvodljivo i za Sloveniju neophodno.

 

Kriza slovenske lokalne samouprave

 

Brojni stručnjaci upozoravaju na krizu i devalviranu ulogu lokalne samouprave u sistemu državnog uređenja, zakašnjelu regionalizaciju i potrebu za pripremom nove strategije daljeg razvoja slovenske lokalne samouprave. Vlada Mire Cerara se vrlo malo bavila pitanjima lokalne samouprave, a pitanjem regionalizacije uopće ne.

 

Problemi su u centralističkom uređenju i gledanju na položaj općina, razdrobljenosti Slovenije na (pre)male općine, odsutnost pokrajina, ne realiziranje evropskih načela i standarda na tom području, prisvajanje općinske vlasti od strane gradonačelnika i političkih stranaka, neostvarivanje participacije državljana/građana prilikom odlučivanja o lokalnim javnim pitanjima, zanemarivanje etičkih standarda pri vođenju općina i dr.

 

Stručnjaci naglašavaju, da slovenska lokalna samouprava općenito zaostaje za evropskim načelima (npr. dvanaest načela dobrog upravljanja lokalnih zajednica) i standardima na području lokalne i regionalne demokracije odnosno samouprave. Decentralizacija kao proces realizacije načela supsidijarnosti je moderna težnja u evropskim i izvan evropskim državama. U Sloveniji taj proces još nije ni započet. Uzroka je više - nepoznavanje suštine lokalne samouprave, otpor prema prijenosu javnih poslova na općine i buduće pokrajine, (pre)male općine, odsutnost pokrajina, nedostatak političkog konsenzusa o sadržaju i odvijanju reforme lokalne samouprave u Republici Sloveniji i dr. (Stane Vlaj, 2010).

 

U Sloveniji su bile osnovane, upravno-organizacijski gledano, brojne neracionalne općine. Prisutno je smanjenje interesa stanovnika za aktivno sudjelovanje u događanjima u  njihovoj općini, organi općine se često ponašaju tako, kao da ne trebaju biti povezani sa stanovnicima općine, položaj gradonačelnika je faktički presnažan, uloga općinskih vijeća nije realizirana, članovi općinskih vijeća više slušaju svoje političke centrale u Ljubljani nego što slušaju konkretne zahtjeve, potrebe i interese konkretnih ljudi u konkretnoj općini, ne postoje nikakve sankcije za nemoralno i čak nezakonito ponašanje općinskih funkcionera za vrijeme njihovog mandata i dr. Nema etičkog vođenja općina, korupcija i druge negativne pojave  (krivična djela, nepotizam i dr.) su u porastu.

 

Dominacija nezavisnih kandidata i listi

 

Specifičnost lokalnih izbora je, da brojni kandidati za gradonačelnike nastupaju kao nezavisni kandidati sa svojim nezavisnim listama, iako su članovi pojedinih etabliranih političkih stranaka, koje na lokalnim izborima nisu u fokusu. To je do neke mjere razumljivo, jer je potrebno u lokalnoj zajednici osigurati širu podršku za izbor, nego što je to podrška jedne političke stranke. 

 

Po običaju je za Sloveniju uvijek zanimljiva izborna utakmica u glavnom gradu Ljubljani, jer donosi utjecaj i raspolaganje sa visokim sredstvima i resursima. U Ljubljani je na vlasti već 12 godina Zoran Janković, bivši predsjednik uprave kompanije  Mercator, koji ponovno očekuje pobjedu.

 

Usprkos tome, da su ljubljanski birači (i ne samo oni) upoznati sa korupcijskim aferama, sudskim procesima protiv sadašnjeg, dugogodišnjeg gradonačelnika Ljubljane Zoranu Jankoviću, njihovo stanje duha oscilira između apatičnosti na jednoj strani i dizanja ruku na drugoj strani u smislu, da je sve već unaprijed odlučeno, što se posljedično odražava na vrlo nizak procenata izlaska na izbore.   

 

Rasplet izborne kampanje u drugom najvećem slovenskom gradu Mariboru, će pokazati, da li je »ustanak naroda« 2012.godine zaista bio opravdan kada je srušen tadašnji gradonačelnik Franc Kangler (SLS), koji se ponovno nadmeće za gradonačelničku poziciju.  Kanglerov povratak na poziciju gradonačelnika značio bi veliki šamar za tadašnje »ustanike«, istovremeno i za slovensko pravosuđe, kojem nije uspjelo dokazati  njegove »grijehove« iz vremena vođenja Maribora.

 

Izbor Marjana Podobnika na čelo Slovenske pučke stranke (SLS), koja je kao stranka do sada imala najviše gradonačelnika, lokalni izbori biće veliki test, jer će pokazati da li se SLS očuvala u lokalnom prostoru i pokazat će, da li će se ta politička stranka ponovno vratiti u  Državni zbor Republike Slovenije (Parlament).

 

Lokalni izbori biće test i za najveću stranku u aktualnoj Vladi,  Listu Marjana Šareca (LMŠ), i to, kako će se pozicionirati na lokalnom nivou i istovremeno svojevrstan test za Vladu predsjednika Marjana Šareca. Naime na lokalnim izborima prije četiri godine, iako su lokalni izbori bili tri mjeseca poslije parlamentarnih, tadašnja Stranka Mire Cerara (SMC) nije se uspjela pozicionirati na lokalnom nivou i nije je imala nijednog gradonačelnika od 212 slovenskih općina. 

 

Slovenska specifičnost je devalviranost lokalne samouprave i činjenica, da većina slovenskih općina ne ispunjava zakonske uvjete, potrebne za osnivanje, a država ne djeluje u smjeru, da bi vremenom bilo uspostavljeno ustavnopravno stanje na tom području.

 

Zaustaviti trend iseljavanja

 

Pokazalo se, da dosadašnje slovenske političke i privredne elite, koje su sudjelovale u pljački države na svim nivoima, sasvim sigurno nisu one, koje bi Sloveniji i njenoj mladoj generaciji, koja sve više i u velikom broju napušta državu iz ekonomskih razloga, osigurale bolju budućnost.

 

Postojeće političke elite pokušavaju na svaki način spriječiti regrutiranje novih političkih elita i stvaranje političke konkurencije, što je smisao demokracije. Novi stup budućnosti Slovenije ne mogu biti pojedinci i »instant« političke stranke, koje se pojavljuju ad hoc i nestanu u narednom izbornom ciklusu bez ikakve odgovornosti.  Slovenska politika se mora profesionalizirati, ali sa visokim etičkim standardima i sankcijama za one, koji to ne poštuju. Za ideološki i koruptivno opterećene političare, koji dominiraju, ne bi smjelo biti prostora na slovenskoj političkoj sceni.

 

Poslije nedavnih parlamentarnih i sada lokalnih izbora biće potrebno na slovenskoj političkoj i društvenoj sceni postići opći društveni konsenzus  o budućnosti Republike Slovenije sa jasno definiranim ciljevima za budućnost, jer se događaju velike geopolitičke promjene unutar EU i u svijetu, koje se tiču svih aktera. Tako bi se ojačao položaj i eliminirala devalvirana uloga  Slovenije.

 

Ljubljana, 15. novembar/studeni 2018