Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom rješavanja spora oko imena između Republike Makedonije i Republike Grčke pripremio analizu aktualne političke situacije te obavio istraživanje javnog mnijenja u toj državi. Iz analize „Republika Makedonija 2018:Građani Makedonije sa optimističnim pogledom u budućnost“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
U Republici Makedoniji je poslije višegodišnje nestabilnosti i političke krize došlo do formiranja nove Vlade Republike Makedonije 31.maja 2017.godine, koju su sastavili koalicija oko Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM), Demokratska unija za integraciju (DUI-BDI) i Alijansa za Albance (DR-ADP, UNITETI, NDP). Poslije demokratskog raspleta u Makedoniji došlo je demokratske konsolidacije te države.
U oktobru 2017.godine održani su lokalni izbori na kojima je trijumfirala koalicija okupljena oko SDSM.
Nova Vlada Republike Makedonije postala je nosilac pozitivnih političkih procesa ne samo u Makedoniji nego i na Zapadnom Balkanu. Vidljivi su napori i aktivnosti, koje je pokrenula da Republiku Makedoniju konsolidira i približi ka članstvu u EU i NATO-u. Pri tome je od izuzetne važnosti izgradnja i razvijanje partnerstva sa građanima, koje se odlikuje i kroz slogane nove Vlade Republike Makedonije „Vlada za građane“ i „Jedno društvo za sve“.
Premijer Zoran Zaev sa koalicionim partnerima je na dobrom putu rješavanja dosada najtežih političkih pitanja. Međutim, od posebne važnosti je njegov poziv i izražena spremnost na saradnju sa opozicionom strankom VMRO-DPMNE da zajednički rade na izgradnji bolje budućnosti Republike Makedonije kroz „partnerstvo za Makedoniju“ i postizanje općeg konsenzusa u državi o ključnim pitanjima. To ipak predstavlja novitet i novu političku kulturu na makedonskoj političkoj sceni u okolnostima kada se odlučuje o ključnim pitanjima Makedonije i njenoj budućnosti, koja je prije svega vezana za članstvo u NATO i EU. Deblokada pregovora i rješavanje spora sa Grčkom u vezi sa imenom Republike Makedonije je ključna za ubrzan napredak te države ka članstvu u NATO i EU. Odnosi sa Bugarskom su obnovljeni na novim osnovama kroz potpisivanje historijskog sporazuma o dobrosusjedstvu između Makedonije i Bugarske, kojeg su ratificirali parlamenti obje države. Pregovori sa Grčkom idu u optimističnom i pozitivnom smjeru ka traženju kompromisnog zajednički prihvatljivog rješenja, dok je pitanje odnosa sa Albancima riješeno unapređenjem upotrebe albanskog jezika i jezika manjih etničkih zajednica, što doprinosi boljoj unutarnjoj koheziji i integraciji države. Očito je, da premijer Zaev dobrobit svoje države i multietničkog društva gradi na sporazumijevanju, pregovorima i kompromisu što na Zapadni Balkan šalje potpuno novu poruku, novi impuls i energiju, koja stvara atmosferu povjerenja, uvažavanja, međusobnog sporazumijevanja, ali i u najvećoj mjeri pronalazi kompromise kako bi Makedonija postala punopravna članica EU i NATO-a. Objavljivanje nove Strategije Evropske komisije o proširenju EU daje novu nadu da Makedonija uskoro započne pregovore sa EU i deblokira proces, koji je blokiran 2006.godine.
Strateški interes svih država regiona je, da Makedonija postane punopravna članica NATO-a uključujući i Srbiju, jer to osigurava stabilnost i mir u regionu. Grčka bi trebala podržati prijem Makedonije u NATO, jer su prisutni snažni vanjski i unutarnji pritisci u regionu da dođe do promjene geopolitičke orijentacije pojedinih država regiona. Time Grčka preuzima na sebe ogromnu odgovornost u ime NATO-a. Nacionalni identitet Makedonaca se ne može promijeniti niti osporavati. Makedonska država dobila je ime od naroda, a ne o regiona.
Poznavaoci događanja u vezi rješavanja spora oko imena smatraju da je moguće postići kompromis oko imena, a identitet Makedonaca kao naroda ne može se i ne smije dovoditi u pitanje niti može biti predmet pregovora. Ovdje se radi o imenu države, koja je spremna ispred svog imena prihvatiti geografsku odrednicu, a ne o pitanju identiteta i za to nisu potrebne ustavne promjene.
Premijer Zaev je pokazao dobru volju i jasnu namjeru da se to pitanje riješi kada je izjavio, da Makedonci nisu jedini nasljednici antičkog makedonskog kraljevstva, jer kao dio svijeta nasljednici su tog kulturnog naslijeđa zajedno sa drugima. Vlada Republike Makedonije donijela je odluku da se autoput „Aleksandar Makedonski“ preimenuje u autoput „Prijateljstvo“ i aerodrom u Skopju „Aleksandar Makedonski“ preimenuje u „Međunarodni aerodrom Skopje“. Time je poslan jasan i nedvosmislen pozitivan signal prema Grčkoj strani. Makedonski premijer Zaev i Grčki premijer Alexis Tsipras, naslijedili su spor oko imena, predstavljaju primjer političara koji nemaju hipoteka iz prošlosti i koji žele osigurati izvjesniju i bolju budućnost svojih naroda i država, i izrazili su nedvosmislenu spremnost da se spor oko imena konačno riješi.
Demokratska obnova društva kroz profesionalne i depolitizirane institucije su makedonski prioriteti. Nove makedonske vlasti imaju nultu toleranciju do korupcije i kršenja ljudskih prava. Usvojeni novi budžet osigurava financijsku stabilizaciju. Očekuje se ozbiljan rast BDP-a. Organizirana je društvena rasprava za provođenje pravosudne reforme. Unaprijeđen je rad sa dijasporom, koja je bila zapostavljena i zlouporabljena u minulim godinama. Ona je važan resurs za obnovu i promociju zemlje. Makedonija je mala zemlja i svjesna je, da može funkcionirati samo sa prijateljima i izgradnjom i razvijanjem prijateljskih odnosa sa svih pet svojih susjeda, jer se nalazi na svojevrsnoj raskrsnici. Zbog toga su svi napori uloženi da postane 30.članica NATO-a. Značajan pozitivan impuls svim tim naporima daje i Bugarsko predsjedavanje EU od 1.januara 2018.godine.
Međunarodni institut IFIMES smatra, da je podrška demokratskim političarima Zapadnog Balkana od strane EU ključna za rješenje krize na Zapadnom Balkanu. EU ima ogromnu odgovornost i nalazi se pred izborom, da li podržavati političke lidere i države koji rade protiv sigurnosti i mira na Zapadnom Balkanu i EU ili podržavati demokratiju i sposobne mlade političare bez hipoteka prošlosti, koji su se uhvatili u koštac sa nacionalističkim, šovinističkim, kriminalnim, (pro)fašističkim i autokratskim režimima i politikama na Zapadnom Balkanu.
Međunarodni institut IFIMES je u periodu 19. do 28. februara 2018.godine sproveo istraživanje javnog mnijenja metodom terenskog dubinskog intervjua na teritoriji Republike Makedonije. Standardna devijacija +/-3. Kontrola na 10% uzorka. Stopa pouzdanosti 95%.
Uzorak je slučajan troetapni i obuhvata 998 anketiranih, punoljetnih državljana Republike Makedonije oba spola. U anketi nisu htjela učestvovati 63 slučajno izabrana ispitanika, 35 nije odgovaralo određenom uzorku. Demografski podaci su od Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Struktura je približno usklađena ispitanicima iz urbanih i neurbanih sredina. Etnička, spolna, starosna, socijalna i obrazovna struktura anketiranih približno odgovara strukturi stanovništva Republike Makedonije na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku Makedonije. Izdvajamo odgovore na najvažnija i najzanimljivija pitanja.
1. Da li podržavate ulazak Republike Makedonije u EU?
2. Da li podržavate ulazak Republike Makedonije u NATO?
3. Da li Republiku Grčku smatrate prijateljskom zemljom?
4. Da li podržavate nastojanja premijera Zorana Zaeva i Vlade Republike Makedonije u pogledu rješavanja spora sa Grčkom u vezi imena?
5. Kako ocjenjujete dosadašnji rad nove Vlade Republike Makedonije predvođene premijerom Zoranom Zaevim?
6. Kako ocjenjujete djelovanje i rad predsjednika Republike Makedonije dr. Gjorge Ivanova?
7. Da li podržavate dosadašnji rad Specijalnog javnog tužilaštva (SJO) predvođenog tužiteljicom Katicom Janevom?
8. Da li smatrate potrebnim da premijer Zoran Zaev izvrši rekonstrukciju sadašnje Vlade Republike Makedonije?
9. Da li podržavatedonošenje zakona o unapređenju upotrebe albanskog jezika i jezika manjih etničkih zajednica u Republici Makedoniji?
10. Da li kao građanin Makedonije imate optimističan pogled na budućnost ?
Ljubljana, 5. mart/ožujak 2018
