Unutrašnji dijalog o Kosovu

  • General Blagoje Grahovac

- član Savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta IFIMES 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. General Blagoje Grahovac, član Savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta IFIMES, piše o unutrašnjem dijalogu o Kosovu. Njegov članak „Unutrašnji dijalog o Kosovu[1] objavljujemo u cijelosti.

 

Unutrašnji dijalog o Kosovu

 

Faktičko stanje je da: prvo, Kosovo se i de facto i de jure ne nalazi u sastavu države Srbije; drugo, država Srbija nema nikakve institucionalne ingerencije na Kosovu; i treće, država Srbija ima  pravo u vezi sa predlaganjem statusa Kosova.

 

Ako prethodno navedeno predstavlja društveno-političku i državno-pravnu činjeničnu realnost onda je nužno pronaći rešenje koje otvara dugoročnu perspektivu u odnosima, kako između države Srbije i Kosova kao sadašnjeg entiteta, tako i između srpskog i albanskog naroda. Najkraći put, te put sa najmanje rizika u postizanju zadovoljavajućeg cilja, jeste da država Srbija prizna samostalnost države Kosova pod sledećim uslovima:

  1. Da država Kosovo garantuje: ljudska, građanska i politička prava nealbanskom stanovništvu Kosova u skladu sa najboljim evropskim standardima;
  2. Da država Kosovo na svojoj teritoriji garantuje sva imovinska prava fizičkih i pravnih lica, te imovinska prava države Srbije na Kosovu. Referentni datum materijalno-knjižnog i zemljišno-knjižnog posedovanja je 23.03.1999. godine;
  3. Da država Kosovo garantuje državi Srbiji raspolaganje rudama i mineralima, te vodenim resursima u visini vrednosti dosadašnjeg stručnog, naučnog, tehničko-tehnološkog i finansijskog ulaganja države Srbije;
  4. Da država Kosovo garantuje Srpskoj pravoslavnoj crkvi autonomiju u pogledu neometanog raspolaganja svojom imovinom, te kulturnu, kanonsku i svetonazorsku autonomiju u skladu sa najboljim evropskim standardima;
  5. Da država Kosovo bude republikanskog parlamentarnog uređenja sa dvodomnim parlamentom i to: Dom građana sa stotinu poslanika u kome manjinski narodi imaju zagarantovane mandate u skladu sa najboljom evropskom praksom, te Dom naroda sa dvadeset poslanika u kome su srpski i crnogorski narodi zastupljeni sa deset mandata, a koji se biraju iz ZSO;
  6. Ustavno propisati ona društveno-politička, te ustavno-pravna pitanja za koja se u odlučivanju zahteva većinska saglasnost oba doma kosovskog parlamenta;
  7. Da se država Kosovo ne može ujediniti sa bilo kojom drugom državom u narednih 99 godina;
  8. Da država Srbija i država Kosovo formiraju Savez (uniju) samostalnih i međunarodno priznatih država na rok trajanja od 20 godina sa mogućnošću obostrane saglasnosti produženja roka trajanja Saveza. Mandat Saveza je koordiniranje rada državnih organa Srbije i Kosova u funkciji pomoći građanima da lakše ostvaruju svoja prava. Tri godine nakon formiranja Saveza moguće je otpočeti humano preseljavanje stanovništva uz međusobnu razmjenu imovine  na dobrovoljnoj osnovi. Savez ima mandat da koordinira te poslove;
  9. Da za vreme trajanja saveza (unije) država Kosovo omogući na celoj teritoriji funkcionisanje dvovalutnog sistema sa monetarnim ingerencijama Narodne banke Srbije u funkciji finansijskog regulatora;
  10. SB UN je garant ovog sporazuma. U slučaju nepoštovanja sporazuma, država Srbija i država Kosovo mogu inicirati pokretanje postupka arbitraže, a o čemu će odlučivati SB UN;
  11. Alternativa sporazumu je obostrano prihvatljiva podela Kosova, uz verifikaciju SB UN.

Ovaj plan isključuje mogućnost da jedna od strana ili sve izgubi ili sve dobije. Ovaj plan sam (istine radi bez pominjanja ZSO), više puta, od septembra 2007.godine,  učinio dostupnim javnosti kroz objavljene knjige i autorske tekstove.

 

Ljubljana/Beograd, 22.februar 2018

 

[1] Objavljeno u dnevnoj novini »Danas« u Beogradu dana 22.2.2018