Albanija: LSI ponovno ključan za formiranje nove albanske vlade?

 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji povodom parlamentarnih izbora, koji će se održati 25.juna/lipnja 2017.godine. Iz opširne analize „Albanija: LSI ponovno ključan za formiranje nove albanske vlade?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

 

Parlamentarni izbori u Albaniji 2017:

LSI ponovno ključan za formiranje nove albanske vlade?

 

U Albaniji će se 25.juna 2017.godine održati deveti parlamentarni izbori od pada komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine. Iako su izbori bili prvobitno raspisani za 18.juni 2017.godine zbog bojkota opozicije postignut je dogovor između aktualnog premijera i predsjednika Socijalističke stranke (PS) Edija Rame i predsjednika opozicijske Demokratske stranke (PD) Lulzima Bashe, da se izbori pomjere i održe 25.juna 2017. Opozicija je već od februara 2017 bojkotirala rad albanskog parlamenta.  Napokon je 18.maja 2017 postignut dogovora između vlasti i opozicije, posredovanjem EU i prvenstveno SAD, kojim su parlamentarni izbori pomjereni sa 18.juna na 25.juni 2017. Suština dogovora je, da je opoziciji odnosno Demokratskoj stranci dodijeljeno sedam ministarskih mjesta u „tehničkoj“ Vladi, kako bi opozicija imala uvid i kontrolu nad izborima i izbornim procesom. Tako je opozicija dobila „tehničkog“ potpredsjednika vlade i šest ministara, od kojih je najvažniji ministar unutrašnjih poslova, a iz redova opozicije su ministri pravosuđa, finansija, zdravlja, obrazovanja i socijalne politike. Rama je mjesec dana pred izbore ključne resore prepustio opoziciji. Pored ministarskih mjesta opozicija je dobila svoje ljude i na čelu pet važnih državnih agencija i uprava – za distribuciju energije, katastar, legalizaciju imovine i urbanizam, ruralni razvoj i upravu za zatvore.

 

Na parlamentarnim izborima bira se 140 članova parlamenta u 12 višečlanih izbornih jedinica prema proporcionalnoj zastupljenosti zatvorenih lista sa izbornim pragom od 3% za stranke i 5% za koalicije. Demografske promjene dovele su do promjena u broju zastupničkih mjesta u pojedinim izbornima jedinicama. Tako se npr. u izbornoj jedinici Tirana biraju 34 zastupnika, Fier 16 zastupnika, Elabasan 14, dok u Kukës samo tri zastupnika. Demokratska stranka je na lokalnim izborima 2015.godine izgubila Tiranu kao svoje posljednje veće uporište, a poslije je počela gubiti i svoja tradicionalna uporišta na sjeveru Albanije.

LSI PONOVNO KLJUČAN ZA SASTAV NOVE ALBANSKE VLADE?

 

Na predstojećim parlamentarnim izborima ponovno će se suočiti dvije vodeće koalicije predvođene Socijalističkom strankom (PS) i aktualnim premijerom Edijem Ramom i opozicijskom Demokratskom strankom (PD) Lulzima Bashe. Pored dvije velike koalicije tu je i Pokret za Socijalističku integraciju (LSI) Petrita Vasilija, koji će ponovno predstavljati „jezičak na vagi“ prilikom sastavljanja nove albanske Vlade. Šanse za ulazak u parlament imaju još Stranka za pravdu, integraciju i jedinstvo (PDIU - Partia Drejtësi, Integrim dhe Unitet) predvođena Shpëtim Idrizijem te dvije nove političke stranke Libra, koju vodi predvođena Ben Blushi i  Stranka izazov za Albaniju (Sfida për Shqipërinë), koju vodi Hektor Ruci.

 

Međunarodni institut IFIMES smatra, da na polariziranoj političkoj sceni Albanije dominiraju dvije političke stranke: Socijalistička stranka (PS) i Demokratska stranka (PD), dok je treća veća stranka u Albaniji Pokret za socijalističku integraciju (LSI) ujedno politički subjekt bez kojeg vjerovatno neće biti moguće sastaviti novu albansku Vladu izuzev ako ne bi došlo do tzv. velike koalicije između PS i PD. Analitičari naglašavaju, da je uloga lidera LSI Ilira Mete, kao iskusnog političara bila ključna u izgradnji pozitivnog i progresivnog imidža Albanije u proteklih deset godina u EU i svijetu. Edi Rama i Lulzim Basha nemaju ni političko ni moralno pravo da taj imidž ruše. 

 

Socijalistički pokret za integraciju (LSI) dosada je vodio Ilir Meta, koji je nedavno izabran za novog predsjednika Republike Albanije.

 

Prema ocjenama analitičara, izbor Ilira Mete za predsjednika Albanije predstavlja jedan od najboljih poteza aktualne vlasti predvođene premijerom Edijom Ramom. Meta je najiskusniji albanski političar, dok je Albin Kurti (LVV) najperspektivniji političar u albanskom etničkom korpusu.

 

Predstojeći parlamentarni izbori su prvi izbori poslije ulaska Albanije u punopravno članstvo u NATO i poslije dobivanja statusa države kandidata za članstvo u EU. EU i SAD snažno insistiraju na provođenju fer i poštenih izbora.

 

RAMA POD PRIJETNJOM  „ŽUTOG KARTONA“

 

Rezultati predizbornih anketa u Albaniji ne pokazuju uvijek vjerodostojne pokazatelje raspoloženja biračkog tijela u odnosu na dan izbora. Međutim, rezultati anketa se upotrebljavaju kao osnova za određivanje izbornih strategija i vođenje rasprava i analiza o tim rezultatima.

 

Međunarodni institut IFIMES tektonsku promjenu podrške biračkog tijela u korist lijevih političkih opcija vidi u slijedećim razlozima: 1) Demokratska stranka je osam godina bila na vlasti i vladala je samovoljom i uništenom ekonomijom; 2) Socijalističke stranka je daleko intenzivnija na terenu sa korištenjem modernije političke retorike;  3) Socijalistička stranka je modernizirala politički rječnik  posebno poslije dobivanja statusa kandidata za članstvo u EU 2014.godine sa naglaskom na ubrzanom putu ka članstvu u EU; 4) Demokratska stranka ima brojne hipoteke iz prošlosti od kojih i hipoteku lažiranja izbora; 5) Aktualna vlast nastavlja, da koristi metode Salija Berishe i nacionalističku retoriku kao što je navodno ujedinjenje sa Kosovom što Albaniju udaljava od članstva u EU; 6) Aktualna vlast pokušala je da ukrade institucije albanske države i zbog toga je došlo do masovnih protesta u maju 2017 i tako je stvoreno dodatno nepovjerenje među biračima; 7) Najveće negativno iznenađenje je lider PS Edi Rama koji se okrenuo nacionalizmu i navodnom povezivanju albanskih etničkih prostora u jednu državu. Ne smije se zaboraviti činjenica da je Albanija punopravna članica NATO-a i da za njen suverenitet garantira NATO, dok je u ustavu Kosova jasno zapisano, da nije moguće pripajanje odnosno ujedinjenje Republike Kosovo sa nekom drugom državom pa ni sa Albanijom. Kao što je jasan stav pobjednika izbora na Kosovu Albina Kurtija (LVV) da neće dozvoliti entitetizaciju Kosova, isto treba da važi i za Makedoniju, čijoj unutrašnjoj stabilizaciji prilika su značajno doprinijeli Albanci i njihovi politički lideri.

 

Poslije četiri godine na čelu albanske vlade, kako kaže raspoloženje birača, albanski glasači i jedan dio međunarodne zajednice spremni su da aktualnom predsjedniku Vlade i lideru PS Ediju Rami zbog njegove neprimjerene retorike i pojedinih poteza dodijele „žuti karton“ ali ne i Socijalističkoj stranci.  

JOŠ UVIJEK VEĆINA BIRAČA OKRENUTA KA LJEVICI

 

Atmosfera u Albaniji pred predstojeće parlamentarne izbore još uvijek nije u duhu potrebe po smjeni vlasti. To potvrđuju i istraživanja javnog mnijenja provedena u proteklom periodu. Tako, prema istraživanjima, Socijalistička stranka pojedinačno bi osvojila najviše glasova, ali ne toliko da bi mogla sama formirati Vladu. Demokratska stranka zaostaje za Socijalističkom strankom, dok je na trećem mjestu Pokret za socijalističku integraciju (LSI). Da je taj trend realan pokazuje još jedno drugo međunarodno istraživanje javnog mnijenja, koje predviđa pobjedu Socijalista.  Edi Rama kao i Sali Berisha predstavlja neku vrstu političkog fenomena i kontraverzi. Za razliku od Albanaca u Albaniji, koji su umorni od Rame i Berishe i njihovih politika, Albanci na Kosovu i u Makedoniji, imaju pozitivno mišljenje o njima. Kada bi oni glasali vjerojatno bi izborni rezultat u Albaniji bio potpuno drugačiji, ali oni ne glasaju. Berisha je bio svjestan te činjenice i zato je pokušao da promijeni zakon o državljanstvu, prema kojem bi svaki etnički Albanac, nezavisno gdje se rodio i gdje živi imao pravo steći albansko državljanstvo, a sa time i pravo glasa. Tadašnji pokušaj promjene zakona o državljanstvu nije posljedica Berishine brige prema Albancima, koji žive izvan Albanije nego pokušaj da osigura dovoljan broj birača za ostanak na vlasti što mu nije uspjelo. Taj pokušaj je propao, jer nije dobio dovoljnu podršku.

 

Edi Rama je u opoziciji potpuno rebrendirao Socijaliste u modernu evropsku ljevicu, i programski i ideološki. Oporavak ekonomije, obnova društva, povratak demokracije i integracija u Evropu su četiri ključna stuba programa socijalista, koji se albanskim biračima čine odličnim i prihvatljivim.  Pomake je uspio napraviti u prve dvije godine premijerskog mandata i tada je bio premijer koji je mnogo obećavao. Pored dobrog programa, Socijalisti su ponudili i na listi kandidata za poslanike, kombinaciju iskustva i mladosti. Taj početni zanos se izgubio i Edi Rama se sve više povezuje sa „kanabizacijom Albanije“ i cvjetanju organiziranog kriminala i narko biznisa, dok premijer Rama skreće pažnju javnosti o tih tema okretanjem ka nacionalizmu i nacionalističkoj retorici.

 

PITANJE TZV. VELIKE ALBANIJE

 

Aktualni predsjednik albanske vlade Edi Rama posljednjih nekoliko mjeseci upotrebljava nacionalističku retoriku usmjerenu ka stvaranju tzv. „velike Albanije“ što je izazvalo reakcije u albanskom susjedstvu i zabrinutost vlada u okruženju posebno onih država u kojima živi albanska zajednica. Isto je na proteklim parlamentarnim izborima radio tadašnji albanski premijer Sali Berisha, koji je govorio o ujedinjenju Albanije sa Kosovom.

 

U javnom diskursu počelo se otvoreno govoriti o ujedinjenu sa Kosovom. Albanska država do sada nije imala svojih velikodržavnih projekata. Očito je Edi Rama u svojim posljednjim pokušajima da ostane na vlasti iskoristio duhove Pan-Albanizma kao što je Sali Berisha (zlo)upotrijebio proslavu obilježavanja 100 godina albanske državnosti novembra 2012.godine. Takva retorika šteti albanskim nacionalnim interesima.

 

Rama se igra izjavama o ideji ujedinjenja sa Kosovom, čime rizikuje da izazove Srbiju i ponovo otvori Pandorinu kutiju balkanskih nacionalizama. Nacionalistička karta na koju je zaigrao Rama ne obazirući se na posljedice u regiji veoma je opasna. Makedonski političari žale se na njegovo miješanje u unutrašnje stvari Makedonije i podsticanje etničkih napetosti ohrabrivanjem albanske zajednice da stalno postavlja nove zahtjeve.  Ukoliko bi zagovornici ideje o velikoj Albaniji dobili odriješene ruke, zasigurno bi mogli uslijediti zahtjevi za „velikom Srbijom“ i „velikom Hrvatskom“, što bi moglo da izazove nove regionalne napetosti i sukobe koji bi možda mogli biti i teži od ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

 

Zvanični Washington upozorio je „političke stranke i lidere da se koncentriraju na ono što je važno, a to je euroatlantska integracija“ Albanije. Albanija kao članica NATO-a mora zaboraviti na eventualne velikodržavne projekte, dok Kosovo u svom ustavu ima zapisano da se ne može priključiti nekoj drugoj državi.

 

Nova vlada umjesto da se bavi tzv. velikom Albanijom morat će stvoriti bolji poslovni ambijent za ulaganja privatnog sektora. Brojni imovinsko-pravni odnosi su neriješeni, slabo je provođenje vladavine zakona, raširen je kriminal i korupcija te nerazvijena infrastruktura po državi.

 

Analitičari smatraju, da Edi Rama Albaniju generalno vodi u pogrešnom smjeru, prije svega  zbog slabih ekonomskih uvjeta, koji se očitavaju u visokoj stopi nezaposlenosti, porastu troškova života, niskim platama i malim penzijama, koje ne omogućavaju život dostojan čovjeka.

 

ALBANIJA SE MORA OKRENUTI BUDUĆNOSTI

 

Politička mapa zemalja jugoistočne Evrope u posljednjih godinu dana polako se mijenja od političke desnice ka političkoj ljevici.

 

Prema podacima State Departmenta proizvodnja marihuane u Albaniji je prošle godine povećana za pet puta. Privlačnost trgovine narkoticima je u stalnom porastu.  Premijer Rama nije uspio da osigura novih 300.000 radnih mjesta koje je obećao pred prošle parlamentarne izbore, a uzgajanje kanabisa nudi veliku finansijsku korist onima koji nemaju druge mogućnosti, dok na drugoj strani albanska država ne nudi nove mogućnosti svojim građanima. Prema procjenama trgovina drogom dostigla je nivo skoro polovine bruto domaćeg proizvoda.

 

Rama nije više favorit Zapada, jer petostruko povećanja prinosa marihuane nije rezultat sa kojim se može pohvaliti.  Rama je izrekao i brojne žestoke kritike tokom izborne kampanje u SAD na račun Donalda Trumpa i izrazio nedvosmislenu podršku Hillary Clinton. Parlamentarni izbori će pokazati da li će Basha znati da iskoristi sve slabosti Rame i postati novi albanski vođa. Međutim, ko će biti novi albanski vođa u mnogo čemu zavisit će od Pokreta za socijalističku integraciju (LSI), od čije podrške će zavisiti ko će formirati novu albansku vladu.

 

Analitičari smatraju, da bi se nova albanska vlada poslije dobivanje statusa države kandidata za EU 2014.godine trebala usmjeriti na ubrzano ispunjenje uvjeta za punopravno članstvo u EU i intenzivirati borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te povećanje pravnih standarda kako bi privukla strane i domaće investitore, a ne na kritiziranje međunarodnih faktora i okretanjem ka nacionalizmu i narko biznisu.

 

Ljubljana, 21. juni/lipanj 2017