Kosovo: Najvažniji izbori od proglašenja nezavisnosti

 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 11.juna/lipnja 2017.godine pripremio analizu završnice izborne kampanje.  Iz analize „Kosovo: Najvažniji izbori od proglašenja nezavisnosti“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Kosovo:

Najvažniji izbori od proglašenja nezavisnosti

 

Republika Kosovo je proglasila nezavisnost i samostalnost od Republike Srbije 17.februara/veljače 2008.godine. Političko rukovodstvo Kosova najavilo je ubrzan razvoj te novonastale države sa obećanjem da će izgrađivati snažne institucije države Kosovo, koje će biti faktor unutrašnje stabilnosti i mira te da će tako doprinositi stabilnosti i miru u regionu. Ta obećanja nisu se ostvarila, čak štaviše građani Kosova su duboko razočarani vladajućim političkim strukturama. Kosovo se nalazi u permanentnoj političkoj krizi.

 

Treći parlamentarni (vanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti održat će se 11.juna/lipnja 2017.godine. Više u analizi „Kosovo: Nagovještaj tektonskih promjena na političkoj sceni“,link: http://www.ifimes.org/ba/9376 .

KRIMINALNA HOBOTNICA NA KOSOVU

Ko predstavlja kriminalnu hobotnicu na Kosovu? Sadašnji kriminal na Kosovu vuče svoje korijene još iz vlade u egzilu.  Jezgro kriminala su komandanti Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK-OVK) i (para)obavještajna služba (ShIK) u saradnji sa političkim strukturama. ShIK je morao biti raspušten 2008.godine, jer je 2009.godine osnovana legalna Kosovska obavještajna agencija (AKI-KIA).  

 

Kada se vratimo u nedavnu prošlost moguće je primijetiti snažne veze između sadašnjih političkih lidera i ogromnih suma novca, koji su sakupljani kroz različite fondove. Fond Vendlindja thrret (Domovina zove), je fond koji je kontrolirao jedan od sadašnjih čelnika Demokratske partije Kosova (PDK) i njegov brat. U taj fond je sakupljan novac po Evropi. Narodni pokret Kosova „Levizja Popullore e Kosoves“ nastao 1997-98, sakupljao je novac u dijaspori, a iz toga je nastala Demokratska partija Kosova (PDK) 1999.godine te „Fond 3%“ nastao je 1991.godine pod kontrolom Demokratskog saveza Kosova (LDK). Sve je bilo netransparentno i dovodi se u vezu sa najbližim članovima porodice predsjednika Kosova Hashima Thaçija. Tako su već procesuirani pojedini članovi porodice aktuelnog kosovskog predsjednika što otvara prostor za procesuiranje Thaçija. Jedan od braće predsjednika  Thaçija ima posebnu ulogu u Nacionalnom birou za osiguranje Kosova (BKS) i kontrolira cijeli finansijski sistem preko Centralne banke Kosova (BQK).

 

Brojne privatizacije kompanija bile su netransparentne kao što su Sharrcem (cementara), gdje se sa vlasničkom strukturom povezuje Hashim Thaçi, kompanija Amortizeri iz Prištine, Feronikel iz Glogovca (Drenas). Postavlja se pitanje kako su Kosovska energetska korporacija (KEK), distribucija i aerodrom te gradnja puteva privatizirani ili dati na koncesiju Turcima. Nepotizam je prisutan u svim segmentima društva, a sve se odvija pod kontrolom vrhova političkih stranaka. Navodi se i primjer kompanije Devolli iz Peći koja je u arbitraži sa državom Kosovo odnosno Telekom Kosova (PTK) navodno oštećena za 30 miliona EUR, iako je faktički arbitražom oštećena država Kosovo za navedeni iznos i to se dovodi u vezu sa aktuelnim premijerom Kosova Isa Mustafom i predsjednikom Hashimom Thaçijem. Brojni su i drugi primjeri kriminala, korupcije i zastrašivanja. Predstavnici EU na Kosovu, misije EULEX na Kosovu izrazili su zabrinutost povodom prijavljenih slučajeva zastrašivanja i pritisaka, poput slučajeva koji su zabilježeni tokom izborne kampanje. Podijeljene interesne sfere između političkih elita funkcionišu po neformalnom dogovoru da niko nikoga ne dira.

 

DVOJAC PDK – LDK "UBIO" NADU U BOLJU BUDUĆNOST 

Oba sadašnja koaliciona partnera Demokratski savez Kosova (LDK) premijera Isa Mustafe i Demokratske partije Kosova  (PDK) Kadrija Veselija doveli su Kosovo u tešku situaciju. Na Kosovu je ukradena država i demokratija od strane političkih elita. Zaustavljen je proces međunarodnog priznanja. Međusobni rivalitet je išao čak do toga da je ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj (PDK) blokirao aktivnosti na daljem međunarodnom priznanja Kosova, kako se eventualni uspjeh ne bi mogao pripisati premijeru Mustafi i LDK. Treći koalicioni partner bila je srpska lista (SL), koja je pod snažnim uticajem zvaničnog Beograda te ostale manjinske zajednice na Kosovu.

 

Premijer Mustafa bio je „ikebana“ u rukama predsjednika Thaçija, a Mustafa se čak nije ni kandidirao na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima ni za jednu funkciju. Međutim, uspio je eliminisati sve kvalitetnije kadrova iz LDK, koje nije uvrstio na listu i tako „osakatio“ vlastitu političku stranku. LDK je imala tradiciju vođenje politike 80-ih godina i 90-tih godina prošlog stoljeća, dok je sada LDK istrošena i stara stranka bez novijih i prepoznatljivih političkih ličnosti. LDK je koaliranjem sa PDK izgubila identitet i sebe politički sahranila, dok državu Kosovo neustavno vodi Hashim Thaci istovremeno kao predsjednik i neformalno kao premijer.

 

PDK i LDK su ubili nadu u bolju budućnost građanima Kosova, do sada su udovoljavali svim zahtjevima predstavnika međunarodne zajednice čak i Srbije kako bi se održali na vlasti. Zbog toga su prihvatili i neustavnu odluku o formiranju Zajednice Srpskih opština (ZSO), demarkaciju granice sa Crnom Gorom, a kao političku manipulaciju predsjednik Thaci je pokrenuo inicijativu za osnivanje Vojske Kosova. U takvom političkom ambijentu jedina politička stranka, koja nije sudjelovala u Vladi Kosova je pokret Samoopredjeljenje ‘Vetëvendosje’ (LVV) neformalnog lidera Albina Kurtija, koji sve više uživa široku društvenu podršku, jer nisu upleteni u kriminal, korupciju i afere.

 

Analitičari ocjenjuju da kod Thacija vlada zabrinutost, jer poslije odlaska sa vlasti Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) u Makedoniji, na red dolazi  Thaçi, zbog kojeg se prema međunarodnim diplomatskim izvorima i osnovan Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu.

 

USTAVNI SUD SUSPENDOVAO DEMOKRATIJU

Ustavni sud Republike Kosovo je jednom od svojih odluka proglasio formiranje postizbornih koalicija neustavnim, dok je u Albaniji postizanje predizbornih koalicija neustavno. U oba slučaja Ustavni sud je suspendovao demokratiju, jer su predizborne i postizborne koalicije sastavni dio svake razvijene demokratije.

 

Analitičari upozoravaju na drugu pojavu, a to je neustavno uvođenje (polu)predsjedničkog sistema od strane Hashima Thacija, koji je sebi potpuno podredio aktuelnu Vladu Kosova. Slično je za vrijeme svog mandata uradio i predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je na sličan način neustavno uveo (polu)predsjednički sistem u Srbiji.

 

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je potrebno suspendovati odluke Ustavnog suda, koja ograničavaju i onemogućavaju demokratiju kroz  formiranje predizbornih i postizbornih koalicija, koje su sastavni dio političkog procesa u razvijenim zapadnim demokratijama.

 

NEMA UKIDANJA VIZA SA OVAKVOM VLAŠĆU

Građani Kosova su u uzaludnom iščekivanju ukidanja viznog režima prema državama EU. Međutim, sve dok je na vlasti politička struktura, koja je povezana sa paravojnim, paraobavještajnim i kriminalnim strukturama neće biti ukidanja viza za građane Kosova. To je poznato čelništvu Kosova, koji tu gorku istinu nisu saopštili svojim građanima. Kosovo zaslužuje bolju budućnost i integriranost u međunarodne tokove kroz međunarodna priznanja i članstva u međunarodnim organizacijama.

 

SRBIJA I DALJE DJELUJE NA ŠTETU KOSOVSKIH SRBA

Sadašnja kosovska vlast (LDK – PDK) zloupotrebljava izbornu kampanju, jer se u izbornoj kampanji koriste različitim oblicima prijetnji, ucjena i zastrašivanja. Po istom modelu djeluje i zvanični Beograd, koji putem svojih marioneta među kosovskim Srbima pokušava zastrašiti, priprijetiti i onemogućiti ostale srpske stranke i liste da učestvuju na predstojećim izborima. Da li će izborna kampanja biti fer i poštena umnogome zavisi od ponašanja medija.ZvaničniBeograd preko Srpske liste (SL) vrši pritisak na ostale srpske liste i stranke  da odustanu od izbora ili da im se onemogući ulazak u Skupštinu Kosova. Tako je fizički napadnut Aleksandar Jablanović, predsjednik stranke „Partija kosovskih Srba“. Politička stranka „Napredna snaga Kosova“ odustala je od predstojećih vanrednih kosovskih parlamentarnih izbora, zbog „nestabilne političke situacije“ i „apela predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića da Srbi na Kosovu pokažu solidarnost i političko jedinstvo sa državom Srbijom“, izjavio je predsjednik ove stranke, Aleksandar Grujić.

 

I dalje se nastavlja štetno djelovanje za kosovske Srbe direktora Kancelarije za Kosovo (i Metohiju) u Vladi Srbije Marka Đurića i ministra rada, socijalne politike i boračke populacije Srbije Aleksandra Vulina, koji ne žive na Kosovu i ne poznaju probleme i izazove pred kojima se nalaze kosovski Srbi. Zbog toga je, prema ocjeni analitičara, kosovskim Srbima potrebna autentična srpska kosovska stranka, koja će ih predstavljati u institucijama Kosova. Kosovski Srbi moraju prestati biti marioneta u rukama zvaničnog Beograda, jer to otežava ionako njihov kompleksan i težak položaj. 

 

Prema informacijama iz međunarodnih diplomatskih krugova jedan dio političkih struktura u Srbiji nije odustao od namjere, da bi podijelili Kosovo tako da bi sjeverni dio Kosova pripao Srbiji i u tim namjerama prednjači Ivica Dačić, aktuelni ministar vanjskih poslova Srbije i predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS).

 

PADA POPULARNOST PDK I LDK

Vanredni parlamentarni izbori na Kosovu su u znaku koalicija i tri glavna politička rivala Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija faktički Hashima Thaçija, Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafe i Pokreta Samoopredjeljenje ‘Vetëvendosje’ (LVV) neformalnog lidera Albina Kurtija.

 

Sprovedena istraživanja javnog mnijenja na Kosovu pokazuju trend pada popularnosti koalicija okupljenih oko LDK i PDK. Zbog toga će završnica izborne kampanje odrediti izbornog pobjednika, jer su minimalne razlike u predizbornim anketama između tri navedena politička bloka.

 

Neopredijeljeni glasači nisu naklonjeni koalicijama oko PDK i LDK, posebno mladi koji prepoznaju svježinu na političkoj sceni u političkim opcijama, koje do sada nisu vršile vlast na Kosovu.

 

Mišljenje neopredijeljenih birača je, da je potrebno kazniti aktualnu vladu (PDK - LDK), jer su očekivanja da se kazni dosadašnja neprincipijelna koalicija i njihove politike, koje su opterećene kriminalom, korupcijom, nepotizmom, zastrašivanjima, prijetnjama, ratnim zločinima, likvidacijama i ucjenama. Iza sadašnje vlasti ostala su jedino brojna prazna obećanja.

 

MLADI TRAŽE POLITIČKE PROMJENE

Međunarodni institut IFIMES smatra, da predstojeći vanredni parlamentarni izbori predstavljaju najvažnije parlamentarne izbore od proglašenja nezavisnosti Republike Kosovo. Najvažnije za novu vlast je, da zaustavi negativne trendove u skoro svim segmentima kosovskog društva. Vlast je „ubila“ ekonomiju i prodaje je kao „leš“ u bescjenje. Dosadašnja vlast PDK i LDK pokazala se nesposobnom za rješavanje izazova pred kojim se nalazi Kosovo. Poslije 17 godina vladavine tu vlast karakterizira kriminal, korupcija i nepotizam. U takvim okolnostima EU ne treba kažnjavati građane Kosova, kojima treba ukinuti vizni režim, a uvesti ga političkim elitama. Dakle, Kosovu je neophodna dekriminalizacija politike. Zbog toga je od izuzetne važnosti izvršiti dekriminalizaciju kosovskih Albanaca, sudskim procesuiranjem nosioca kriminala, korupcije i počinioca ratnih zločina. Stanje na stranačkoj sceni  je pod kontrolom PDK i SHiK – (para)tajne službe. Bez suočavanja sa prošlošću kosovski Albanci ne mogu osigurati bolju budućnost. PDK i LDK pali su na ispitu i zbog njihovog dosadašnjeg načina vođenja države uništili su svaku nadu u bolju budućnost građanima Kosova. Zbog toga su ovi izbori najvažniji izbori od proglašenja nezavisnosti. Mladi traže promjene, a Kosovo ima najmlađe stanovništvo u Evropi. Svaki drugi stanovnik Kosova mlađi je od 30 godina. Na biračkom spisku za vanredne parlamentarne izbore je i oko 120.000 mladih koji će imati priliku da prvi put glasaju.

 

Ljubljana, 6.juni/lipanj 2017