Izraelsko-palestinski rat (5.)

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Dr. J. Scott Younger je predsjednik Glendale Partners i član Savjetodavnog odbora IFIMES. U svom tekstu pod naslovom „Izraelsko-palestinski rat (5.)“ nastavlja analizirati izraelsko – palestinski rat.

 Dr J Scott Younger, Međunarodni kancelar Predsjedničkog univerziteta u Indoneziji,Počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowui član Savjetodavnog odbora IFIMES-a

 

Izraelsko-palestinski rat (5.)

 

U posljednjem periodu došlo je do novih aktivnosti, ne nužno na bolje. Sada prijeti eskalacija između dva glavna protagonista, Izraela i Irana. Vraćajući se otprilike tri sedmice unazad, Izrael je u pauzi, uzrokovanoj njegovim gađanjem kamiona pomoći i otvorenim ubijanjem sedam humanitarnih radnika, uključujući tri Britanca koji djeluju kao zaštitari i jednog Amerikanca. Ovo je izazvalo buru protesta zapadnih saveznika, a Izraelu je savjetovano da ne slijedi svoje planove za napad na Rafah u pokušaju da očisti Hamasove militante. Ova akcija ne bi dobila svesrdnu podršku.

Premijer Benjamin Netanyahu se suočio sa dilemom. SAD i zapadni saveznici poslali su snažnu poruku da neće tolerisati težak ulazak u Rafah sa mnogim civilnim žrtvama, kao što su svjedočili u prethodnim akcijama u Gazi. Izrael je izgubio visok moral. Da bi ga povratili, morali su isprovocirati opoziciju, predvođenu Iranom, da preduzme neku akciju protiv Izraela koja bi se ticala zapada. Shodno tome, izvršili su napad ograničenu akciju na iransku konzularnu ispostavu u Siriji, ubivši šačicu ljudi, uključujući dva visoka člana Republikanske garde. Naravno, ovo je izazvalo ozbiljan odgovor, konzulat se doživljavao kao iranska teritorija, kao i svaka takva diplomatska predstavništva. Kao što smo vidjeli pretprošlog vikenda, 13. aprila, na Izrael je ispaljeno preko 300 projektila i dronova. Srećom, gotovo sve je oborio izraelski protuzračni štit, zajedno sa američkim i britanskim avionima koji su stavljeni u upotrebu. Zapad je to osudio, plašeći se eskalacije, ali Zapad nije spominjao raniju izraelsku provokaciju koja je dovela do iranske akcije.

SAD i zapad snažno su savjetovali Izraelu da deeskalira situaciju i prihvati 'uspjeh' pretprošlog vikenda, podvlačeći crtu milo za drago. Britanski i njemački ministri vanjskih poslova susreli su se s izraelskom vladom i iznijeli to, ali su priznali da Izrael uvijek ima pravo da se brani, zagonetno ne misleći na raniju provokaciju. Međutim, Izraelci ne slušaju. Premijer Netanyahu smatra da je povratio visok moral, njegovi saveznici ga ponovo podržavaju, a on je odbio savjet. Pokušao je sa skromnom trostrukom sondom, uključujući i nuklearno postrojenje u Isfahanu, bez štete. Želio je pokazati da će Izrael uzvratiti uprkos tome što je započeo nedavnu razmjenu. Zapad bi trebao biti zabrinut, mogla bi se nazirati potencijalna eskalacija.

Premijer Netanyahu osjeća da još jednom može nastaviti sa svojim ratnim ciljem da uništi Hamas i rizikuje iransko bombardiranje Izraela i eskalaciju bliskoistočnih tenzija. Shodno tome, Izraelci su počeli da pojačavaju svoje zračne napade na Rafah, ubivši nekoliko nedužne djece koja su se igrala oko ruševina. Čini se da se spremaju da izvrše invaziju na Rafah u punom obimu, s ciljem da konačno eliminišu Hamasove militante. Taoci uzeti 7. oktobra, oni koji su ostali živi u brutalnim i zlostavljačkim uslovima u kojima su držani, očigledno su sekundarna stvar.

Treba se vratiti dvije decenije ili više unazad u kojima je premijer Netanyahu imao određenu vlast i utjecao na izraelsko političko razmišljanje prema Palestincima, njegov dugogodišnji prezir prema svim Arapima, posebno otkako je Hamas preuzeo vlast u Gazi 2006.godine. On ni na koji način ne bi tolerirao rješenje s dvije države kojeg zapad podržava i kako je naznačeno, to bi bio ishod nakon podjele zemlje pod nazivom Palestina 1948.godine, početna namjera. On to vidi kao najbolju šansu, s kolebljivom američkom vladom, sa kojom se naučio da se 'igra', uprkos značajnoj nepopularnosti kod kuće, da Izraelu dodijeli cjelokupnu površinu Palestine iz 1948. Palestinci će ili otići ili će prihvatiti sporednu ulogu, aparthejd.

U međuvremenu, dok su oči okrenute ka inostranstvu ili Rafahu, desničarski doseljenici potiskuju Palestince nazad, pale kuće i uništavaju sredstva za život na Zapadnoj obali. Policija i vojnici, koji bi trebalo da čuvaju mir, stoje po strani i posmatraju. Neoprostivo! Ne može se shvatiti da je to dozvoljeno.

U međuvremenu, gledamo kako se ova sramna pozicija nastavlja, naoružavanje Izraela i slabost zapada da kažu svoje. Neprijatelji gledaju! Jedina dobra stvar u posljednjih nekoliko dana je odobrenje Kongresa u SAD-u za slanje oružja Ukrajini, iako to mora biti praćeno članstvom u NATO-u. To je druga priča.

O autoru: 

Dr J Scott Younger, OBE, je profesionalni građevinski inženjer, 42 godine je preživio na Dalekom istoku i radio je u 10 država za Svjetsku banku, ADB i UNDP. Objavio je brojne članke; Bio je kolumnista za Forbes Indonezija n Globe Asia. Bio je član uprava britanske i evropske komore i 17 godina je bio podpredsjednik Međunarodne poslovne komore. Njegova područja interesiranja su infrastruktura i održivi razvoj, interesira se za međunarodna pitanja. Međunarodni je kancelar Predsjedničkog univerziteta u Indoneziji i počasni viši naučni saradnik Univerziteta u Glasgowu. Član je  Savjetodavnog odbora IFIMES.

Članak predstavlja stav autora i ne odražava nužno stav IFIMES-a.

Ljubljana/Glasgow, 4. maj 2024


[1] IFIMES – Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani, Slovenija, ima specijalni konzultativni status pri Ekonomsko-socijalnim vijećem ECOSOC/UN od 2018.godine i izdavač je međunarodne naučne revije „European Perspectives“.